Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d9e555b9e03e63798b4569/80

Direktor muzeja u Auschwitzu: Ponovo se rađa najgori populizam i ksenofobija

Europa i svijet suočavaju se s ponovnim rađanjem populizma i s govorom mržnje, antisemitizmom, ksenofobijom i izbjegavanjem odgovornosti, ocijenio je Piotr Cywinski, direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, naglasivši da je to povijesno mjesto dokaz dokle može dovesti ljudska mržnja i izostanak reakcije na zlo.

"Svjedočimo ponovnom rađanju najgorih vrsta populizma i ksenofobije.. i to jako uznemiruje", rekao je novinarima Cywinski, koji je od 2006. direktor muzeja u poljskom mjestu Oswiecimu.

Upravo je Auschwitz "dokaz do čega može dovesti mržnja", naglasio je Cywinski ovaj tjedan na međunarodnom seminaru za novinare, istaknuvši da muzej "pokušava prikazati mehanizam zla koje se ovdje dogodilo kako bi se ljudi potaknuli da razmisle i analiziraju svoju odgovornost danas".

A danas s moralnog stajališta, kaže, uopće nema sumnje da je stanje "znatno gore" nego što je bilo uoči Drugog svjetskog rata.

Objašnjava da je tada bio rat, pomaganje Židovima se kažnjavalo smrću, a informacije su se sporo širile.

"Danas znamo sve i to u realnom vremenu. Nismo u ratu. A u smislu pomoći ne događa se mnogo više nego onda", kazao je.

Cywinski je rekao da Muzej Auschwitz-Birkenau uz seminare za novinare organizira i brojne druge konferencije i skupove, za mlade, učitelje i profesore, suce i policajce, diplomate, pa čak i zatvorenike. Memorijalni centar organizira skupove i u drugim gradovima i zemljama. 

Genocid počinje riječima

Pawel Sawicki iz ureda za medije koji je novinare proveo kroz Auschwitz I i Auschwitz II-Birkenau istaknuo je kako genocid ne počinje ubojstvima.

"Sva nedjela počinju riječima", rekao je. Izostanak reakcije na riječi akcelerator je svega što slijedi.

Za Pawela Sawickog njegovi suradnici kažu da je bio vodič kroz notorni logor smrti velikom broju šefova država, premijerima, slavnima.

Ali o tome ne smije govoriti. Smije i želi govoriti o onome čemu je namijenjen ured za edukaciju u Auschwitzu - o odgovornosti ljudi - te tu poruku posebno prenijeti novinarima jer, kako kaže, snaga medija je golema i stoga sedma sila mora biti svjesna svoje moći.

Muzej Auschwitz-Birkenau je od 2001. do 2016. ostvario velik porast u brju posjetitelja.

Godine 2001. bilo ih je našto manje od pola milijuna, a lani nešto više od dva milijuna. Među njima i 11.750 iz Hrvatske.

Na ulazu u Auschwitz I najviše je mladih koji bivši koncetracijski logor posjećuju u okviru obrazovnog programa. Oni čine do 65 posto ukupnog broja posjetitelja. Uz njih, brojne su i skupine turista koje vode dobro educirani vodiči na 17 jezika.

"Nijedan muzej ne može pružiti ovakvo iskustvo jer posjet Auschwitzu nije kao posjet Muzeju holokausta u Washingtonu ili Yad Vashemu jer je ovo autentično mjesto. To nije muzej o nečemu što se dogodilo daleko, nego ovdje", kaže Sawicki.
Djelatnici muzeja posjetitelje žele navesti da se upitaju o svojoj pojedinačnoj odgovornosti. "Najvažnija zadaća za nas u edukacijskom centru je naučiti ljude odgovornosti, ukazati im da smo svi mi promatrači zla i da uvijek imamo izbor", kaže Sawicki. Pojedinci odlučuju hoće li ostati pasivni ili djelovati.

Stoga je cilj edukacijskog centra s jedne strane predstaviti povijesne podatke i činjenice, ali posjetiteljima ukazati i na osobne priče preživjelih jer na taj se način dehumanizirana masa žrtava pretvara u osobnu priču, a žrtva dobija identitet.

"Empatija je ljudima prvi pokretač", smatra Cywinski.

Od 14. lipnja 1940., kada je prva skupina od 728 poljskih političkih zatvorenika dovezena u logor, do njegova oslobođenja 27. siječnja 1945. u Auschwitz je deportirano 1,3 milijuna ljudi, među njima 1,1 milijun Židova, kojih ih je stradalo više od milijuna, najviše iz Mađarske i Poljske.

Ukupno je u holokaustu ubijeno šest milijuna Židova.

Njemačka najveći donator

Kako bi i budući naraštaji mogli nešto naučiti dolaskom u bivši logor smrti, potrebno je očuvati sve nepokretne i pokretne objekte što je ogroman posao, a njegov je opseg prije osnivanja Zaklade Auschwitz-Birkenau 2009. godine "bio iznad naših financijskih mogućnosti", kazao je direktor.

Cilj zaklade bilo je prikupljanje 120 milijuna eura za konzervatorske radove, a danas joj nedostaje još samo osam milijuna nakon što je svoj doprinos dalo 36 država i privatnih donatora.

Najviše je dala Njemačka - 60 milijuna eura, SAD 15 milijuna, Poljska 10 milijuna, te između 5 milijuna i milijuna eura Francuska, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, Italija, Izrael i Rusija.

Među privatnim donatorima nalazi se i Zaklada Stevena Spielberga, redatelja poznatog filma o holokaustu "Schindlerova lista" za koji je i Branko Lustig kao producent 1993. dobio Oscara.

Konzervatorskim radovima potrebno je sačuvati, među ostalim, 45 ciglenih baraka, 22 drvene, 21 malu i šest velikih promatračnica, 3.800 kovčega, 110.000 cipela i 4500 umjetničkih djela, kao i konzerve u kojima je bio otrovni plin ciklon B i 390 komada prugaste odjeće.

Memorijal ima i oko dvije tone kose žrtava, koja se međutim, kako je zaključeno nakon brojnih rasprava, neće konzervirati nego ostaviti prirodnim procesima.

Osnovna ideja konzervatorskih radova jest očuvanje potpune autentičnosti mjesta, pa su oni iznimno skupi. "Nama je čuvanje autentičnosti mjesta temelj bilo kakve druge aktivnosti", naglašavaju u muzeju.

Plan je uz to utemeljiti novi edukacijski centar, novi centar za posjetitelje i novi izložbeni centar. Kada se radi o izložbenom centru, ideja je da se posjetitlji pri ulasku ne vraćaju u prošlost, nego da im se ukaže na glavna pitanja koja si ljudski rod treba postaviti danas.

Potrebno je pokazati kako je prvo postojala golema frustracija, na koju su se nadogradili propaganda i populizam, potom se prikazao neprijatelj i počelo je istrebljenje.

"Želim da si svaki posjetitelj postavi pitanje - u kojem smo trenutku sada?", kazao je direktor Cywinski.

Nijekanje holokausta

Ima i onih koji holokaust negiraju. Njima muzej nudi pregršt argumenata onoga što se u Auschwitzu zbivalo.

Cywinski kaže kako su negatori holokausta danas drugačiji nego oni osamdesetih i devedesetih godina. Tada su se uglavnom htjeli promovirati iako su znali da ono što govore uopće nije točno.

"Današnji negatori imaju brži jezik od pameti", naglašava Cywinski, ali ističe da postoji dublji i ozbiljniji problem, u nekih dijelovima i zemljama Afrike i Bliskog istoka. "Tamo se negiranje ne samo prihvaća nego i potiče. Tamo je problem dublji", rekao je.


hr Sun Oct 08 2017 10:47:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba510c1cb557a8ea08b4b40/80
Foto: Njemačka policija

Hrvat u Njemačkoj krao kovanice iz WC-a: Kupio kuću i Lexus

Hrvat Stjepan K. iz Njemačke osumnjičen je, piše Bild, da je godinama krao kovanice iz WC-a na minhenskom kolodvoru.

U nekoliko godina je, piše njemački medij, tako došao do 425.000 eura u kovanicama. Riječ je o slučaju o kojem se pisalo još prošle godine kad je muškarac uhvaćen. Sad mu je počelo i suđenje.

Na početku suđenja 63-godišnjak nije želio ništa kazati. Tužiteljstvo Hrvata tereti da je novac iz aparata krao između 2013. i 2017. godine.

Sumnjiči se i da je u svemu imao pomoć supruge Jadranke J. koja je radila za istu kompaniju, a koja mu je, kako se sumnja, dala ključeve od aparata. 57-godišnjakinja je opovrgla optužbe.

Stjepan, koji je inače čistač, od tog je novca navodno kupio kuću u Hrvatskoj i Lexus.

Cijela prevara se otkrila nakon što je u uređaj ugrađen elektronički brojač kovanica, a onda se uskoro otkrio manjak.

U listopadu 2017. godine policija je u pretrazi njihove kuće pronašala 12.000 eura u novčanicama, piše index.hr

hr Fri Sep 21 2018 17:40:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Neće u zatvor? Opasni i "nedodirljivi" hakeri radit će za FBI

Uhićeni mladići puno su korisniji izvan zatvora, kada svoje vještine i znanje iskorištavaju za obranu internetske zajednice od napada.

Neki od najvećih DDoS napada u povijesti izvršeni su korištenjem Mirai botneta, uključujući i napad 2016. godine zbog kojeg je bio otežan ili onemogućen pristup velikom broju internetskih stranica, a korištenjem ovog alata srušeni su i Netflix, Twitter, Reddit, Pinterest i brojni drugi servisi i stranice. FBI se bacio na posao i nakon nekog vremena pronađene su osobe zaslužne za razvoj i distribuciju ovog alata – riječ je o tri mladića koja su u vrijeme napada imala samo između 18 i 20 godina, piše Zimo.

Kako to obično biva s mladim ljudima skrivenima iza ekrana, smatrali su se nedodirljivima, no brzo su promijenili ploču te su nakon uhićenja počeli surađivati s FBI-om i pomagati im u sprječavanju hakerskih napada i pronalaženju drugih hakera.

Oni su prošle godine priznali krivnju za razvoj Miraija te iščekuju izricanje kazne – prijeti im do pet godina zatvora i 250 tisuća dolara, no vlada i FBI predlažu da umjesto zatvora kaznu odsluže radeći za FBI. Državni tužitelji ističu kako su u dosadašnjem radu s FBI-em mladići pomogli u sprječavanju potencijalno vrlo opasnih kibernetičkih napada i u razvijanju strategije za ublažavanje novih metoda napada.

U obraćanju sudu dodali su kako se informacije koje su hakeri podijelili s FBI-em danas koriste za zaštitu sigurnosti američkih sustava i cijelog interneta, tako da su ovi mladići puno korisniji izvan zatvora, kada svoje vještine i znanje iskorištavaju za obranu internetske zajednice od napada.

Vrijeme koje su proveli radeći za FBI smatra se radom za opće dobro te su do sada odradili već oko tisuću sati, a tužitelji traže da se vrijeme tog rada za opće dobro (za FBI) sada poveća na 2500 sati. Oni bi tako nastavili s radom za FBI i izbjegli bi zatvorsku kaznu.

hr Thu Sep 20 2018 19:51:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0be1bcb557ad9b28b45a8/80
Foto: PIXABAY

Na pomolu vojni sukob Rusije i Izraela? Rusi tvrde da su izraelski zrakoplovi Il-20 koristili kao mamac i poručuju: "Odgovorit ćemo"

Ruska vojska oglasila se oko rušenja njihovog vojnog transportnog zrakoplova Il-20 iznad Sirije te su optužili Izrael za provokaciju i izazivanje incidenta koji je doveo do rušenja ruskog zrakoplova. Službena Moskva je poručila kako zadržava pravo odgovoriti na to na adekvatan način.

Tijekom večeri u ponedjeljak, četiri izraelska borbena zrakoplova tipa F-16 izvela su zračni napad na sirijsku pokarjinu Latakiju, prilazeći s Mediterana, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva obrane. Izraelski zrakoplovi približavali su se u niskom letu te su "izazvali opasnu situaciju za ostale zrakoplove i letjelice u regiji", dodaje se u istom priopćenju koje prenosi RT.

U vrijeme izraelskog napada na Latakiju na istom području nalazili su se i ruski vojni zrakoplov IL-20 te francuska frigata"Auvergne", piše dnevnik.hr

"Izraelski piloti iskoristili su ruski zrakoplov te tako letjeli da ga sirijska protuzračna obrana shvati kao prijetnju i nacilja. Kao posljedica toga, Il-20, čiji je obris na radaru znatno veći od onog F-18, oboren je raketom protuzračnog sustava S-200", stoji u priopćenju.

Rusko ministarstvo obrane posebno ističe da su Izraelci sigurno morali znati da je ruski zrakoplov na istom području, što ih nije zaustavilo u "provokaciji". Izrael isto tako nije upozorio Rusiju na planirani napad unaprijed. Upozorenje je stiglo minutu prije samog napada što nije ostavilo dovoljno vremena ruskom zrakoplovu da odleti na sigurno, stoji na kraju priopćenja.



hr Tue Sep 18 2018 10:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/55eedd903bb0d9fc0a8b4f9d/80
Foto: Hina

Papa izbacio iz Crkve popularnog svećenika iz Čilea zbog seksualnih napada

PAPA Franjo protjerao je iz Crkve svećenika Cristiana Prechta Bañada iz Čilea, prema izjavi nadbiskupije iz Santiaga koju prenosi CNN.

Takvu odluku donio je nakon ozbiljnih pritisaka svih biskupa u Čileu koji su u svibnju ove godine ponudili skupnu ostavku zbog nagomilanih optužbi za seksualno zlostavljanje unutar Crkve, objašnjava CNN i navodi kako je takva reakcija biskupa postupak bez presedana u suvremenoj povijesti Katoličke crkve.

Nakon što je nadbiskup iz Santiaga pokrenuo istragu optužaba navodnih Prechtovih seksualnih zlostavljanja, svećeniku je 2012. zabranjeno bilo kakvo djelovanje unutar Crkve tijekom perioda od pet godina. Čileanske vlasti nisu pokrenule kazneni postupak protiv Prechta, ali mu je bio zabranjen izlazak iz Santiaga, glavnog grada Čilea, za vrijeme trajanja crkvene istrage, prenosi index.hr

Sam Precht u svojoj izjavi za javnost niječe da je ikad na tako nešto „prisilio ikoga, bilo punoljetnu ili maloljetnu osobu, muškarca ili ženu“.

Inače, dodaje CNN, svećenik Precht imao je u Čileu vrlo pozitivnu reputaciju i bio je poznat u narodu zbog svoje borbe za ljudska prava tijekom trajanja čileanske diktature.

Papa Franjo izjavio je prošlog mjeseca da „nema tog čina koji će biti dovoljan da se oprosti ili popravi učinjeno zlo“, javlja CNN.

hr Tue Sep 18 2018 09:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .