Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d9e555b9e03e63798b4569/80

Direktor muzeja u Auschwitzu: Ponovo se rađa najgori populizam i ksenofobija

Europa i svijet suočavaju se s ponovnim rađanjem populizma i s govorom mržnje, antisemitizmom, ksenofobijom i izbjegavanjem odgovornosti, ocijenio je Piotr Cywinski, direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, naglasivši da je to povijesno mjesto dokaz dokle može dovesti ljudska mržnja i izostanak reakcije na zlo.

"Svjedočimo ponovnom rađanju najgorih vrsta populizma i ksenofobije.. i to jako uznemiruje", rekao je novinarima Cywinski, koji je od 2006. direktor muzeja u poljskom mjestu Oswiecimu.

Upravo je Auschwitz "dokaz do čega može dovesti mržnja", naglasio je Cywinski ovaj tjedan na međunarodnom seminaru za novinare, istaknuvši da muzej "pokušava prikazati mehanizam zla koje se ovdje dogodilo kako bi se ljudi potaknuli da razmisle i analiziraju svoju odgovornost danas".

A danas s moralnog stajališta, kaže, uopće nema sumnje da je stanje "znatno gore" nego što je bilo uoči Drugog svjetskog rata.

Objašnjava da je tada bio rat, pomaganje Židovima se kažnjavalo smrću, a informacije su se sporo širile.

"Danas znamo sve i to u realnom vremenu. Nismo u ratu. A u smislu pomoći ne događa se mnogo više nego onda", kazao je.

Cywinski je rekao da Muzej Auschwitz-Birkenau uz seminare za novinare organizira i brojne druge konferencije i skupove, za mlade, učitelje i profesore, suce i policajce, diplomate, pa čak i zatvorenike. Memorijalni centar organizira skupove i u drugim gradovima i zemljama. 

Genocid počinje riječima

Pawel Sawicki iz ureda za medije koji je novinare proveo kroz Auschwitz I i Auschwitz II-Birkenau istaknuo je kako genocid ne počinje ubojstvima.

"Sva nedjela počinju riječima", rekao je. Izostanak reakcije na riječi akcelerator je svega što slijedi.

Za Pawela Sawickog njegovi suradnici kažu da je bio vodič kroz notorni logor smrti velikom broju šefova država, premijerima, slavnima.

Ali o tome ne smije govoriti. Smije i želi govoriti o onome čemu je namijenjen ured za edukaciju u Auschwitzu - o odgovornosti ljudi - te tu poruku posebno prenijeti novinarima jer, kako kaže, snaga medija je golema i stoga sedma sila mora biti svjesna svoje moći.

Muzej Auschwitz-Birkenau je od 2001. do 2016. ostvario velik porast u brju posjetitelja.

Godine 2001. bilo ih je našto manje od pola milijuna, a lani nešto više od dva milijuna. Među njima i 11.750 iz Hrvatske.

Na ulazu u Auschwitz I najviše je mladih koji bivši koncetracijski logor posjećuju u okviru obrazovnog programa. Oni čine do 65 posto ukupnog broja posjetitelja. Uz njih, brojne su i skupine turista koje vode dobro educirani vodiči na 17 jezika.

"Nijedan muzej ne može pružiti ovakvo iskustvo jer posjet Auschwitzu nije kao posjet Muzeju holokausta u Washingtonu ili Yad Vashemu jer je ovo autentično mjesto. To nije muzej o nečemu što se dogodilo daleko, nego ovdje", kaže Sawicki.
Djelatnici muzeja posjetitelje žele navesti da se upitaju o svojoj pojedinačnoj odgovornosti. "Najvažnija zadaća za nas u edukacijskom centru je naučiti ljude odgovornosti, ukazati im da smo svi mi promatrači zla i da uvijek imamo izbor", kaže Sawicki. Pojedinci odlučuju hoće li ostati pasivni ili djelovati.

Stoga je cilj edukacijskog centra s jedne strane predstaviti povijesne podatke i činjenice, ali posjetiteljima ukazati i na osobne priče preživjelih jer na taj se način dehumanizirana masa žrtava pretvara u osobnu priču, a žrtva dobija identitet.

"Empatija je ljudima prvi pokretač", smatra Cywinski.

Od 14. lipnja 1940., kada je prva skupina od 728 poljskih političkih zatvorenika dovezena u logor, do njegova oslobođenja 27. siječnja 1945. u Auschwitz je deportirano 1,3 milijuna ljudi, među njima 1,1 milijun Židova, kojih ih je stradalo više od milijuna, najviše iz Mađarske i Poljske.

Ukupno je u holokaustu ubijeno šest milijuna Židova.

Njemačka najveći donator

Kako bi i budući naraštaji mogli nešto naučiti dolaskom u bivši logor smrti, potrebno je očuvati sve nepokretne i pokretne objekte što je ogroman posao, a njegov je opseg prije osnivanja Zaklade Auschwitz-Birkenau 2009. godine "bio iznad naših financijskih mogućnosti", kazao je direktor.

Cilj zaklade bilo je prikupljanje 120 milijuna eura za konzervatorske radove, a danas joj nedostaje još samo osam milijuna nakon što je svoj doprinos dalo 36 država i privatnih donatora.

Najviše je dala Njemačka - 60 milijuna eura, SAD 15 milijuna, Poljska 10 milijuna, te između 5 milijuna i milijuna eura Francuska, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, Italija, Izrael i Rusija.

Među privatnim donatorima nalazi se i Zaklada Stevena Spielberga, redatelja poznatog filma o holokaustu "Schindlerova lista" za koji je i Branko Lustig kao producent 1993. dobio Oscara.

Konzervatorskim radovima potrebno je sačuvati, među ostalim, 45 ciglenih baraka, 22 drvene, 21 malu i šest velikih promatračnica, 3.800 kovčega, 110.000 cipela i 4500 umjetničkih djela, kao i konzerve u kojima je bio otrovni plin ciklon B i 390 komada prugaste odjeće.

Memorijal ima i oko dvije tone kose žrtava, koja se međutim, kako je zaključeno nakon brojnih rasprava, neće konzervirati nego ostaviti prirodnim procesima.

Osnovna ideja konzervatorskih radova jest očuvanje potpune autentičnosti mjesta, pa su oni iznimno skupi. "Nama je čuvanje autentičnosti mjesta temelj bilo kakve druge aktivnosti", naglašavaju u muzeju.

Plan je uz to utemeljiti novi edukacijski centar, novi centar za posjetitelje i novi izložbeni centar. Kada se radi o izložbenom centru, ideja je da se posjetitlji pri ulasku ne vraćaju u prošlost, nego da im se ukaže na glavna pitanja koja si ljudski rod treba postaviti danas.

Potrebno je pokazati kako je prvo postojala golema frustracija, na koju su se nadogradili propaganda i populizam, potom se prikazao neprijatelj i počelo je istrebljenje.

"Želim da si svaki posjetitelj postavi pitanje - u kojem smo trenutku sada?", kazao je direktor Cywinski.

Nijekanje holokausta

Ima i onih koji holokaust negiraju. Njima muzej nudi pregršt argumenata onoga što se u Auschwitzu zbivalo.

Cywinski kaže kako su negatori holokausta danas drugačiji nego oni osamdesetih i devedesetih godina. Tada su se uglavnom htjeli promovirati iako su znali da ono što govore uopće nije točno.

"Današnji negatori imaju brži jezik od pameti", naglašava Cywinski, ali ističe da postoji dublji i ozbiljniji problem, u nekih dijelovima i zemljama Afrike i Bliskog istoka. "Tamo se negiranje ne samo prihvaća nego i potiče. Tamo je problem dublji", rekao je.


Facebook komentari

hr Sun Oct 08 2017 10:47:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Zatvaranje granice s republikama na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.

 Govoreći na vanjskopolitikčkom forumu Valdai u Sočiju on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.

"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.

Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu što je protumačeno kao njezina slabost.

Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Mosvka.

Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.

"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.

Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog ali da je to stoga jer mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.

Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.

"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.

Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.

Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio svo oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

U Njemačku bi moglo doći mnogo manje članova obitelji migranata od očekivanog

Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji

Stručnjaci Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) došli su u četvrtak do zaključka da je broj osoba koje bi u sklopu procesa spajanja obitelji migranata mogao doći u Njemačku mnogo manji nego što se to dosad smatralo.

„Na svakog izbjeglicu u prosjeku bi moglo doći 0,28 članova obitelji. U brojkama to znači između 150 i 180 tisuća“, rekao je stručnjak IAB-a za useljavanje Herbert Bruecker za agenciju Reuters.
 Jedna studija koju je IAB načinio u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje kao razloge malog broja potencijalnih članova obitelji azilanata koji bi imali pravo na dolazak u Njemačku navodi činjenicu da je velik broj migranata neoženjen i bez djece, priopćeno je u četvrtak u središtu agencije u Nuernbergu.

 Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji.

 Još krajem ljeta ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unije CDU) je govorio o „ogromnim brojkama“.

 „Procjenjujemo da će na jednog izbjeglicu doći po još jedan član obitelji“ rekao je De Maiziere. To bi značilo još najmanje 800.000 izbjeglica.

 Pitanje prava dolaska članova obitelji za migrante je jedna od najspornijih točaka u pregovorima o sklapanju koalicijske vlade demokršćana, liberala i zelenih.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) se žestoko protivi ukidanju mjere zabrane dovođenja članova obitelji koji je na snazi do proljeća sljedeće godine dok su Zeleni najavili kako neće odustati od prava na spajanje obitelji migranata.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e87aecb9e03eb7838b4706/80

Španjolska u subotu kreće s ukidanjem autonomije Katalonije

Španjolska vlada objavila je da će u subotu održati izvanrednu sjednicu i pokrenuti postupak ukidanja autonomije Katalonije.
Španjolska vlada nastavit će s procedurom predviđenom člankom 155. ustava o ponovnom uvođenju zakonitosti u autonomnoj regiji Kataloniji, stoji u vladinu priopćenju. Na izvanrednoj sjednici u subotu vijeće ministara će usvojiti mjere i proslijediti ih senatu kako bi se zaštitili interesi svih Španjolaca, uključujući građane Katalonije i uspostavio ustavni poredak u Kataloniji, dodaje se.

Priopćenje je izdano nakon što katalonski predsjednik Carles Puigdemont nije udovoljio ultimatumu španjolskog premijera Mariana Rajoya da odustane od zahtjeva za neovisnost. On je umjesto toga u pismu Rajoyu upozorio da će Katalonija proglasiti punu neovisnost od Španjolske ako Madrid nastavi prijetiti suspenzijom autonomije., piše HRT

Kriza u odnosima Barcelone i Madrida izbila je nakon referenduma o neovisnosti 1. listopada koji je zabranio ustavni sud, a policija nasilno ometala. Glasanje je ipak održano, a katalonske vlasti tvrde da joj je uvjerljiv, ali nepotvrđen rezultat referenduma dao mandat za odcjepljenje od Španjolske.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 12:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e7ad35b9e03e11878b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Francuska usvojila novi zakon o suzbijanju terorizma

Novim zakonom proširuju se ovlasti administrative vlasti, na štetu sudaca, olakšava se pretres, kućni pritvor, zatvaranje bogomolja koje se ocijene sumnjivima, pojačava se kontrola identiteta na granicama i u blizini kolodvora

 Francuski parlament prihvatio je u srijedu plan spornoga protuterorističkog zakona koji olakšava pretrese i zatvaranja bogomolja, a kritiziraju ga neki branitelji ljudskih sloboda.

Unatoč primjedama branitelja ljudskih prava senatori su  velikom većinom u drugom čitanju prihvatili novi zakon koji sadrži neke mjere iz izvanrednog stanja.

Izvanredno stanje u Francuskoj je proglašeno nakon atentata u Parizu 13. studenoga 2015. kada je poginulo 130 osoba. Izvanredno stanje, koje daje vlastima dodatne ovlasti, trebalo je biti privremeno, ali je produljeno šest puta.

Protuteroristički zakon, koji su protivnici nazvali "liberticidnim", a kritiziraju ga i stručnjaci UN-a, nije potaknuo veću javnu rasporavu u zemlji koja za sebe voli reći da je domovina ljudskih prava, ali je traumatizirana valom džihadističkih atentata u kojima je od 2015. ubijena 241 osoba.

Novim zakonom proširuju se ovlasti administrative vlasti, na štetu sudaca, olakšava se pretres, kućni pritvor, zatvaranje bogomolja koje se ocijene sumnjivima, pojačava se kontrola identiteta na granicama i u blizini kolodvora.

Facebook komentari

hr Wed Oct 18 2017 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .