Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d9e555b9e03e63798b4569/80

Direktor muzeja u Auschwitzu: Ponovo se rađa najgori populizam i ksenofobija

Europa i svijet suočavaju se s ponovnim rađanjem populizma i s govorom mržnje, antisemitizmom, ksenofobijom i izbjegavanjem odgovornosti, ocijenio je Piotr Cywinski, direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, naglasivši da je to povijesno mjesto dokaz dokle može dovesti ljudska mržnja i izostanak reakcije na zlo.

"Svjedočimo ponovnom rađanju najgorih vrsta populizma i ksenofobije.. i to jako uznemiruje", rekao je novinarima Cywinski, koji je od 2006. direktor muzeja u poljskom mjestu Oswiecimu.

Upravo je Auschwitz "dokaz do čega može dovesti mržnja", naglasio je Cywinski ovaj tjedan na međunarodnom seminaru za novinare, istaknuvši da muzej "pokušava prikazati mehanizam zla koje se ovdje dogodilo kako bi se ljudi potaknuli da razmisle i analiziraju svoju odgovornost danas".

A danas s moralnog stajališta, kaže, uopće nema sumnje da je stanje "znatno gore" nego što je bilo uoči Drugog svjetskog rata.

Objašnjava da je tada bio rat, pomaganje Židovima se kažnjavalo smrću, a informacije su se sporo širile.

"Danas znamo sve i to u realnom vremenu. Nismo u ratu. A u smislu pomoći ne događa se mnogo više nego onda", kazao je.

Cywinski je rekao da Muzej Auschwitz-Birkenau uz seminare za novinare organizira i brojne druge konferencije i skupove, za mlade, učitelje i profesore, suce i policajce, diplomate, pa čak i zatvorenike. Memorijalni centar organizira skupove i u drugim gradovima i zemljama. 

Genocid počinje riječima

Pawel Sawicki iz ureda za medije koji je novinare proveo kroz Auschwitz I i Auschwitz II-Birkenau istaknuo je kako genocid ne počinje ubojstvima.

"Sva nedjela počinju riječima", rekao je. Izostanak reakcije na riječi akcelerator je svega što slijedi.

Za Pawela Sawickog njegovi suradnici kažu da je bio vodič kroz notorni logor smrti velikom broju šefova država, premijerima, slavnima.

Ali o tome ne smije govoriti. Smije i želi govoriti o onome čemu je namijenjen ured za edukaciju u Auschwitzu - o odgovornosti ljudi - te tu poruku posebno prenijeti novinarima jer, kako kaže, snaga medija je golema i stoga sedma sila mora biti svjesna svoje moći.

Muzej Auschwitz-Birkenau je od 2001. do 2016. ostvario velik porast u brju posjetitelja.

Godine 2001. bilo ih je našto manje od pola milijuna, a lani nešto više od dva milijuna. Među njima i 11.750 iz Hrvatske.

Na ulazu u Auschwitz I najviše je mladih koji bivši koncetracijski logor posjećuju u okviru obrazovnog programa. Oni čine do 65 posto ukupnog broja posjetitelja. Uz njih, brojne su i skupine turista koje vode dobro educirani vodiči na 17 jezika.

"Nijedan muzej ne može pružiti ovakvo iskustvo jer posjet Auschwitzu nije kao posjet Muzeju holokausta u Washingtonu ili Yad Vashemu jer je ovo autentično mjesto. To nije muzej o nečemu što se dogodilo daleko, nego ovdje", kaže Sawicki.
Djelatnici muzeja posjetitelje žele navesti da se upitaju o svojoj pojedinačnoj odgovornosti. "Najvažnija zadaća za nas u edukacijskom centru je naučiti ljude odgovornosti, ukazati im da smo svi mi promatrači zla i da uvijek imamo izbor", kaže Sawicki. Pojedinci odlučuju hoće li ostati pasivni ili djelovati.

Stoga je cilj edukacijskog centra s jedne strane predstaviti povijesne podatke i činjenice, ali posjetiteljima ukazati i na osobne priče preživjelih jer na taj se način dehumanizirana masa žrtava pretvara u osobnu priču, a žrtva dobija identitet.

"Empatija je ljudima prvi pokretač", smatra Cywinski.

Od 14. lipnja 1940., kada je prva skupina od 728 poljskih političkih zatvorenika dovezena u logor, do njegova oslobođenja 27. siječnja 1945. u Auschwitz je deportirano 1,3 milijuna ljudi, među njima 1,1 milijun Židova, kojih ih je stradalo više od milijuna, najviše iz Mađarske i Poljske.

Ukupno je u holokaustu ubijeno šest milijuna Židova.

Njemačka najveći donator

Kako bi i budući naraštaji mogli nešto naučiti dolaskom u bivši logor smrti, potrebno je očuvati sve nepokretne i pokretne objekte što je ogroman posao, a njegov je opseg prije osnivanja Zaklade Auschwitz-Birkenau 2009. godine "bio iznad naših financijskih mogućnosti", kazao je direktor.

Cilj zaklade bilo je prikupljanje 120 milijuna eura za konzervatorske radove, a danas joj nedostaje još samo osam milijuna nakon što je svoj doprinos dalo 36 država i privatnih donatora.

Najviše je dala Njemačka - 60 milijuna eura, SAD 15 milijuna, Poljska 10 milijuna, te između 5 milijuna i milijuna eura Francuska, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, Italija, Izrael i Rusija.

Među privatnim donatorima nalazi se i Zaklada Stevena Spielberga, redatelja poznatog filma o holokaustu "Schindlerova lista" za koji je i Branko Lustig kao producent 1993. dobio Oscara.

Konzervatorskim radovima potrebno je sačuvati, među ostalim, 45 ciglenih baraka, 22 drvene, 21 malu i šest velikih promatračnica, 3.800 kovčega, 110.000 cipela i 4500 umjetničkih djela, kao i konzerve u kojima je bio otrovni plin ciklon B i 390 komada prugaste odjeće.

Memorijal ima i oko dvije tone kose žrtava, koja se međutim, kako je zaključeno nakon brojnih rasprava, neće konzervirati nego ostaviti prirodnim procesima.

Osnovna ideja konzervatorskih radova jest očuvanje potpune autentičnosti mjesta, pa su oni iznimno skupi. "Nama je čuvanje autentičnosti mjesta temelj bilo kakve druge aktivnosti", naglašavaju u muzeju.

Plan je uz to utemeljiti novi edukacijski centar, novi centar za posjetitelje i novi izložbeni centar. Kada se radi o izložbenom centru, ideja je da se posjetitlji pri ulasku ne vraćaju u prošlost, nego da im se ukaže na glavna pitanja koja si ljudski rod treba postaviti danas.

Potrebno je pokazati kako je prvo postojala golema frustracija, na koju su se nadogradili propaganda i populizam, potom se prikazao neprijatelj i počelo je istrebljenje.

"Želim da si svaki posjetitelj postavi pitanje - u kojem smo trenutku sada?", kazao je direktor Cywinski.

Nijekanje holokausta

Ima i onih koji holokaust negiraju. Njima muzej nudi pregršt argumenata onoga što se u Auschwitzu zbivalo.

Cywinski kaže kako su negatori holokausta danas drugačiji nego oni osamdesetih i devedesetih godina. Tada su se uglavnom htjeli promovirati iako su znali da ono što govore uopće nije točno.

"Današnji negatori imaju brži jezik od pameti", naglašava Cywinski, ali ističe da postoji dublji i ozbiljniji problem, u nekih dijelovima i zemljama Afrike i Bliskog istoka. "Tamo se negiranje ne samo prihvaća nego i potiče. Tamo je problem dublji", rekao je.


Facebook komentari

hr Sun Oct 08 2017 10:47:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59198098b9e03ee90a8b4647/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Putnici na motociklu imaju veći rizik od ozljeda glave

Putnici na motociklu rjeđe koriste kacige od vozača i zato češće zadobiju traumatske ozljede mozga u nesrećama, pokazala je američka studija.

U studiji su analizirani podaci o prometnim nesrećama između 2007. i 2010. u kojime je sudjelovalo gotovo 80.000 vozača motocikla i skoro 6000 putnika na motociklu. Dvije trećine vozača nosilo je kacige u usporedbi sa samo 57,5 posto putnika.

Traumatske ozljede mozga najčešće su vrste ozljeda kod vozača i putnika, navodi se u studiji. Međutim, putnici zadobivaju takve ozljede češće, u 40 posto slučajeva, u usporedbi s 36 posto slučajeva kod vozača, izvijestili su znanstvenici u stručnom časopisu JAMA Surgery.

Čak i kada nose kacige putnici imaju veći rizik od vozača. Stopa traumatske ozljede mozga iznosila je 36 posto kod putnika s kacigama u usporedbi s 31 posto među vozačima s kacigama.

"Mislimo da u nekim nesrećama postoji velika vjerojatnost da će putnik pasti s motocikla", rekao je dr. Tyler Evans sa Sveučilišne škole medicine u Indianapolisu.

"U tim slučajevima raste rizik od teške ozljede glave bez obzira na kacigu" s obzirom da pad s motocikla u velikoj brzini može biti previše težak da bi kaciga pružila odgovarajuću zaštitu, dodao je.

Vozači možda imaju manji rizik od takvih ozljeda jer čvrsto drže upravljač dok putnik često sjedi na višoj poziciji iza vozača i nema se za šta tako dobro primiti.

Alkohol također ima ulogu, navodi se u studiji.

Manje od pola putnika i vozača pod utjecajem alkohola nosi kacige, 42 i 49 posto.

Rezultati studije pružaju nove dokaze o tome kako kaciga može zaštititi ne samo vozače nego i putnike u slučaju nesreće, rekao je Jacob Sunshine s Washingtonskog sveučilišta u Seattleu koji nije bio uključen u studiju.

"Glavna poruka ove studije je da motociklističke kacige značajno smanjuju ozljede glave i vrata i kod vozača i kod putnika", kazao je Sunshine. "Vožnja motociklom je opasnija od drugih vrsti prijevoza i koristi od nošenja kacige u vožnji su jasne i pokazalo ih je mnoštvo studija", istaknuo je on.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:24:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583f2f241eea8f120a8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Dačić: Politika Hrvatske prema Srbiji se svodi na antisrpsku histeriju

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja

 Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da se politika Hrvatske prema Srbiji "svodi na antisrpsku histeriju", poručivši kako treba gledati u budućnost, reagirajući na podizanje kaznene prijave protiv bivših pripadnika JNA za raketiranje Banskih dvora 1991.

Dačić je, kako prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), na pitanja novinara da prokomentira najave iz Zagreba o pokretanju kaznene odgovornosti protiv petorice pripadnika bivše JNA, državljana Srbije za raketiranje Banskih dvora i Hrvatske 1991., rekao kako bi i Srbija mogla pokrenuti u parlamentu deklaraciju o genocidu Hrvatske nad Srbijom u Drugom svjetskom ratu, te da bi mogla tražiti odštetu za Prvi svjetski rat, jer su "oni nas napali, a ne mi njih".

"Dokle ćemo ići u prošlost, valjda ćemo gledati u budućnost", rekao je Dačić.

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja.

Dačić se zapitao kako bi svjetska javnost reagirala da je predsjednik Srbije, "kao što je Tuđman u svojim memoarima napisao da je sretan što nije oženjen Srpkinjom ili Židovkom".

Šef srpske diplomacije izjavio je u povodu odluke SAD-a da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela, da je to "veoma osjetljivo pitanje", te da sukob Izraelaca i Palestinaca dugo traje, a obostrano rješenje potrebno je naći "kroz dijalog".

"Srbija ostaje pri svom principijelnom stavu...Ova odluka neće imati reakciju s naše strane", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji u ministarstvu vanjskih poslova dodajući kako izjašnjavanje Srbije ne bi pomoglo da se to pitanje riješi.

On je istaknuo kako Srbija izuzetno cijeni principijelno stajalište Izraela da ne prizna jednostrano proglašenu neovisnosti Kosova, te da to pozitivno djeluje na kvalitetu i sadržaj odnosa.
"Kosovo je naš Jeruzalem", poručio je Dačić na konferenciji "Godine jubileja" izraelskog veleposlanstva u Beogradu.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587899351eea8fb4ee8b457e/80

Europarlamentarci snažno osudili isticanje simbola fašizma i nacizma

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

"Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam i njihove izvedenice u ražnim državama. Vidjeli smo nedavno što se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti", kazao je na raspravi Jakovčić.

Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.

"Ne samo zemlje članice, već i sama Europska unija, ovaj Parlament i Komisija, moraju predložiti konkretna zakonska rješenja na europskoj razini”, istaknuo je Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas "objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju" pobornika komunizma, ali zato "svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi".

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma. 

Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi.

To, kazao je, pokazuje da neki naši građani nisu ništa naučili iz povijesti, a to može biti vrlo opasno. 

"Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja", kazao je Maasikas. 

Sloboda izražavanja ima ograničenja

Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini. Također je podsjetio na odličan rad i veliki angažman po tom pitanju Agencije za temeljna prava.

No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, "ukoliko zanemarimo važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba".

Prema njegovim riječima, odgovornost je na svima - političarima, učiteljima, roditeljima, službenicima, ali ako zatreba i sucima i tužiteljima.

"Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (...) Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak", istaknuo je.

Dodao je kako se čini da su zemlje koje su izrazitije bile pogođene nacizmom i fašizmom sklonije zabrani simbola te da će Vijeće pomno pratiti ovo pitanje.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma. Podsjetio je na 60 godina mira, demokracije i slobode u Europi, ali i istaknuo da bi bilo pogrešno zaključiti da su duhovi prošlosti nestali.

"U Europi nema mjesta fašizmu i antisemitizmu, no naša borba nije gotova i prijetnja je stvarna", kazao je povjerenik.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi. 

"Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički", kazala je Šuica.

"Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam", dodala je. 

Poručila je da "ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest".

"Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama", zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da "nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa".

"Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna", kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi "o iskrenoj raspravi" jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji "nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama".

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje "što ih ponovo moramo gledati".

"Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (...) Od riječi do djela je kratak put", kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek "simbolička gesta" te da se treba pozabaviti "renesansom tog fenomena", tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je "Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma".

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da "snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost". "Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu", kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/57211e300890d20a008b4723/80
Foto: Denis Cerić / Hina

Erdogan nazvao Izrael "terorističkom državom" i "ubojicom djece"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je u nedjelju Izrael "terorističkom državom" koja "ubija djecu", dodavši da će se "svim sredstvima" boriti protiv američkog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice židovske države.

"Palestina je nedužna žrtva (...) Što se tiče Izraela, on je teroristička država, da, teroristička!", istaknuo je Erdogan u vatrenom govoru u Sivasu, u središtu Turske. "Nećemo prepustiti Jeruzalem na milost i nemilost državi koja ubija djecu", dodao je.

Ove izjave dolaze nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem prijestolnicom Izraela, što je Ankara oštro osudila.

Turski predsjednik koji je više puta dosad nazvao Jeruzalem "crvenom crtom za muslimane", oštro je kritizirao tu odluku, rekavši da je ona za Ankaru "nevažeća".

"Borit ćemo se do kraja svim sredstvima" protiv te odluke, dodao je turski predsjednik, podsjetivši da se u srijedu u Istanbulu održava susret na vrhu Organizacije za islamsku suradnju (OIC).

Na tom summitu ćemo "pokazati da primjena te mjere neće biti baš tako laka", ustvrdio je Erdogan.

Američka odluka je potaknula nasilje u kojemu su poginula četvorica Palestinaca a desetci su ozlijeđeni. Izraelsko zrakoplovstvo je u petak bombardiralo Gazu, odgovarajući na raketiranje.

Dok je držao govor, iza Erdogana je bila fotografija dječaka, navodno Palestinca iz Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, kojeg osobe u odori, predstavljene kao izraelski vojnici, vode zavezanih očiju.

"Pogledajte kako ti teroristi vuku ovo četrnaestogodišnje dijete", obrušio se turski predsjednik pokazujući na fotografiju čija autentičnost nije potvrđena. 

Turska i Izrael su lani normalizirali svoje veze, nakon diplomatske krize koju je 2010. potaknuo izraelski zračni napad na brod nevladine organizacije na putu u Gazu u kojemu je poginulo deset turskih aktivista.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 14:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .