Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5b72beb9e03e804c8b4597/80
Foto: PIXABAY

Iz godine u godinu pada postotak crkveno sklopljenih brakova

Pad je zabilježen i u 2017., kada je u crkvi sklopljeno 52,5 posto brakova. O kakvom je trendu riječ, najbolje pokazuje podatak da je taj postotak 2009. iznosio 63,5 posto. Ako se trend nastavi, do 2020. broj crkvenih i građanskih brakova bit će izjednačen. Kako je to moguće u zemlji u kojoj se 86 posto građana izjašnjava katolicima, za tportal analiziraju prof. dr. sc. Ante Vučković profesor na Splitskom KBF-u, sociolog Branko Ančić te dubrovački biskup, msgr. Mate Uzinić

Do listopada 2017. sklopljeno je 16.045 brakova, od toga 8439 crkvenih i 7606 građanskih. Riječ je o nastavku trenda koji možemo pratiti barem deset godina unazad. U postocima, od ukupnog broja sklopljenih brakova, na crkvene u prošloj godini otpada 52,5 posto, piše tportal.hr

U 2016. taj postotak je iznosio 53,4, a godinu ranije 54,3 posto. Otprilike za jedan postotni bod svake godine pada broj sklopljenih crkvenih brakova u odnosu na broj onih sklopljenih pred matičarom. Koliki je pad, najbolje to dočarava podatak da je još 2009. postotak crkvenih brakova iznosio 63,5 posto.

Jedino što se ne mijenja jesu dijelovi Hrvatske u kojima je građanski brak popularniji od onog vjerskog.

U Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županijiposljednjih godina broj građanskih gotovo je pa dvostruko veći od broja crkvenih brakova.

U 2017. građanski brakovi prednjače i u Sisačko-moslavačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji.

Sudeći prema statistici, najtradicionalniji dijelovi Hrvatske su Slavonija i srednja Dalmacija. U Brodsko-posavskoj županiji do listopada 2017. sklopljeno je tako 419 crkvenih i 254 građanska braka. U Osječko-baranjskoj rezultat je 670 naspram 437 u korist crkvenih brakova.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji sklopljena su 1073 vjerska i 793 građanska braka.

Grad Zagreb godinama ima podjednak broj i vjerskih i građanskih brakova, s time da posljednjih nekoliko godina trend ukazuje na rast brakova sklopljenih pred matičarom. Tako je u prošloj godini u Zagrebu na taj način sklopljeno 1496 brakova, a u crkvama su sklopljena 1472 braka.

Ančić: Brak se transformira

Sociolog s Instituta za društvena istraživanja Branko Ančić za tportal kaže kako je nezahvalno postotak sklopljenih crkvenih brakova uspoređivati s postotkom onih koji se prema popisu stanovništva izjašnjavaju katolicima, a riječ je o 86 posto popisanih. 'Brojke se uzimaju selektivno, a pitanje religioznosti je kompleksnije. Osoba može biti religiozna na razne načine. Postoje razlike između konfesionalne identifikacije i religijske praksepa su zato te brojke u diskrepanciji', objašnjava.

Napominje da dolazi do transformacije braka općenito. 'Brak više nema istu ulogu kao nekad. Stope razvoda su sve veće i veće. To govori u prilog tome da brak kao tradicionalna forma prolazi kroz metamorfoze. Isti razlozi koji uzrokuju smanjenje broja brakova utječu i na pad crkveno sklopljenih brakova', zaključuje Ančić.

Uzinić: Kvaliteta je bitnija od kvantitete

Dubrovački biskup Mate Uzinić za tportal kaže kako je teško iz navedenih statističkih podataka izvlačiti precizne zaključke. Treba znati, napominje, da se ovdje ne govori samo o prvom sklopljenom braku, nego o svim građanski sklopljenim brakovima, pa i onima koji su se više puta vjenčavali, dok je po kanonskom pravu moguće sklopiti brak samo jedanput. 'Zato je također teško ove podatke dovoditi u izravnu vezu s padom praktičnih katolika', naglašava.

'Vjerski život i praksa danas imaju sve manje utjecaja na shvaćanje braka kod vjernika te i to utječe na smanjenje broja brakova u vjerskom obliku, ali i na broj rastava. To ne možemo dovoditi u izravnu vezu s tim je li netko samo deklarirani ili i praktični katolik jer iza svakog bračnog para stoji osobna, često vrlo specifična situacija koju sama statistika ne može obuhvatiti', kaže Uzinić.

Smatra da ove brojke trebaju na neki način trgnuti crkvene službenike.

'Ovi podaci svakako pokazuju da postoji znatan prostor za rad crkvenih službenika i angažiranih vjernika laika na poboljšanju ženidbenog pastorala, potpori bračnim parovima i obitelji kao najvažnijoj ustanovi ljudskog društva', kaže.

Poručuje kako je od kvantitete važnija kvaliteta te kako je od broja sklopljenih crkvenih brakova važnije to koliko su oni kvalitetno pripremljeni.

'Kršćani naime sebe smatraju solju, kvascem ili svjetlom koje treba pomoći drugima i pokazati dobar primjer i istinsku predanost vrijednostima, pa je čak važnije i od broja kanonski sklopljenih ženidaba to koliko su one kvalitetno pripremljene te koliko im organizirana kršćanska zajednica može u tome pomoći', zaključuje dubrovački biskup.

Vučković: Postotak je zapravo visok

Prof. dr. sc. Ante Vučković profesor na Splitskom KBF-u za tportal je kazao kako je broj crkveno sklopljenih brakova zapravo visok s obzirom da je postotak praktičnih vjernika znatno niži od onih 86 posto nominalnih katolika.

'Visoki postotak ljudi koji se izjašnjavaju vjernicima govori o katoličanstvu kao dijelu identiteta u kojem se prepoznaju. To, naravno, ne znači da žive vjeru u praksi. Velikom dijelu tih ljudi samo izjašnjavanje vjernikom je dovoljno da se tako osjećaju. Ne smatraju svojom obvezom nešto dodatno. Oni će ponekada otići na misu, možda i na neki sakrament, ali njihova pripadnost se sažima u izjašnjavanju pripadnosti. Pođemo li od postotka vjernika koju redovito dolaze nedjeljom na misu, zapravo je i postotak crkvenih vjenčanja visok', pojašnjava za tportal.

Napominje da mladenci koji žele crkveno vjenčanje, a nemaju vezu sa svojom župnom zajednicom za to imaju različite motive, od odnosa u obitelji, obreda, svečanosti...

'Meni se čini da razloge zbog kojih parovi idu samo na civilno vjenčanje valja tražiti više u njihovoj životnoj orijentaciji i praksi, nego li u mogućom strahovima od gubitka prava na sakramentalni život. Onaj komu je sakramentalni život važan ne pristaje lako na brak bez crkvenoga blagoslova. Onaj komu sakramentalni život nije važan, i ako se vjenča u Crkvi, ne mijenja lako svoju životnu praksu', zaključuje Vučković.

Facebook komentari

hr Sun Jan 14 2018 16:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5505a2211766fd460a8b467a/80
Foto: CROPIX

Lovrinović: Naš stručni tim radi na prijedlogu rješenja blokiranih građana

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović izjavio je u subotu u Splitu da njihov stručni tim izrađuje prijedlog rješenja blokiranih građana, među kojima i Ovršnog zakona, a istaknuo je i kako se njegova stranka protivi zatvaranju Rafinerije u Sisku.

 Govoreći na konferenciji za novinare o Hrvatskoj kao zemlji perspektive, ali i o prezaduženosti hrvatskih građana, Lovrinović je rekao kako je 330 tisuća hrvatskih građana blokirano, ocijenivši da je riječ o sistemskom problemu za državu.

 "Naš stručni tim radi na izradi prijedloga rješenja blokiranih kako bi se, što se tiče prijedloga zakona, ali i samih mjera ekonomske politike, moglo riješiti i iskorijeniti taj problem koji je postao nepodnošljiv. Ako u Hrvatskoj ima 330 tisuća blokiranih to znači da je oko milijun ljudi zaokupljeno tim problemom", rekao je. Dodao je da kao što su uspjeli riješiti problem švicarskog franka tako će zajedno s Udrugom blokiranih riješiti i taj problem. Na novinarski upit Lovrinović je kazao kako njihova rješenja idu od promjene Ovršnog zakona, procijenivši da kada bi se usvojila odredba u Ovršnom zakonu po kojoj bi svaka stranka u ovršnom postupku plaćala svoje troškove, bilo bi 70 posto manje blokiranih. Ostatak rješenja nije želio otkriti da ih ne bi, kako je kazao, prejudicirao već je najavio da će zajedno s Udrugom blokiranih s njima uskoro izići u javnost. Stranka Promijenimo Hrvatsku  žestoko se protivi i zatvaranju rafinerije u Sisku jer, rekao je Lovrinović, Hrvatska godišnje proizvodi 800 tisuća tona nafte, a u slučaju zatvaranja te rafinerije i želje da se nafta prerađuje u Rijeci cisterne bi naftu vozile čak 26.500 puta čime bi se uništila autocesta, pogoršala bi se sigurnost prometa, ali i ekologije. Rekao je i da pretvaranje rafinerije Sisak u logistički centar treba nazvati pravim imenom, a to je pretvaranje rafinerije u skladišta. Iza tog projekta, kako smatra, skriva se namjera da se, ako dođe do prenamjene, izbjegne sanacija zemljišta koje je tamo kontaminirano i zagađeno. "Hrvatska ima energetsku strategiju, a ova Vlada se toga ne pridržava", rekao je Lovrinović. Ustvrdio je kako će partneri u Vladi iz HNS- a dodatno raditi na destabilizaciji HEP-a.  "Bivši, ali i sadašnji predsjednik HNS-a još je u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva pokušao provesti inicijalnu javnu ponudu i jedan dio HEP- a prodati i privatizirati. Ovdje je riječ o određenim interesnim skupinama. Hrvatska mora imati stabilnu energetsku politiku", izjavio je Lovrinović. Predstavio je i povjerenicu te stranke za Splitsko-dalmatinsku županiju, liječnicu Mariju Divić koja je ujedno i dopredsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite. Ona je istaknula kako je organizacija zdravstva najbitnija baš kao i organizacija primarne zdravstvene zaštite, te da ravnatelji, lokalna i regionalna samouprava koriste svoj sistem trošenja decentraliziranih sredstava, ali ih ne koriste za zdravstvenu djelatnost.
 Posebno je ukazala na nedostatak velikog broja liječnika napomenuvši da će za deset godina još 4000 njih otići u mirovinu, dok istovremeno nema specijalizacija kako bi se kadar obnovio. Mladi liječnici odlaze u inozemstvo, dok starije liječnike šalju na silu u mirovinu, kazala je Divić, ocijenivši da je osnovna zdravstvena zaštita devastirana.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 17:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

GLAS za izmjenu radnog zakonodavstva i reviziju državnih ugovora sa Svetom Stolicom

Čelnici Građansko-liberalnog saveza (GLAS) najavili su u subotu da će prijedlogom zakonskih izmjena u Hrvatskom saboru tražiti fleksibilizaciju radnog zakonodavstva radi lašeg zapošljavanja i veće pravne sigurnosti radnika, te ponovili zahtjev za revizijom državnih ugovora sa Svetom Stolicom temeljem kojih je, tvrde, iz državnog proračuna u posljednje tri godine vjerskim zajednicama isplaćeno dvije milijarde kuna.

GLAS će tražiti da radno zakonodavstvo odgovori na pojavu novih poslova, novih tehnologija i novih načina rada te se mladim ljudima ponudi  regulaciju  povremenog rada "na daljinu", a s druge strane radna aktivnost i onih iznad 65 godina života.

"Sadašnje kruto i nefleksibilno radno zakonodavstvo prisiljava poslodavce, a posljedično i radnike da traže rupe u zakonu, muljaju i varaju državu", ustvrdila je na konferenciji za novinare predsjednica stranke Anka Mrak Taritaš te poručila da će se GLAS zalagati za    lakše zapošljavanje  i veću pravnu  sigurnost  zaposlenih.

Cilj im je, kaže,  i omogućavanje rada iznad 65 godina života svima onima koji žele i mogu raditi određenu vrstu poslova iako su u mirovini.

Kao važnu temu izdvojila je i problem prekvalifikacije "za nove poslove" te poručila da će GLAS ići s prijedlogom olakšica za poslodavce koji svojim radnicima omoguće prekvalifikacije.

Predsjednica stranke i predsjednik zagrebačke organizacije GLAS-a Igor Kolman ponovili su zahtjev njihove stranke za izmjenom ugovora između Republike Hrvatske i  Svete Stolice, nakon što su iz Vlade, tvrde, dobili podatak da je iz državnog proračuna za rad vjerskih zajednica u protekle tri godine izdvojeno dvije milijarde kuna.

 "Od toga, usudila bih se reći, 95 posto za Katoličku crkvu", izjavila je Mrak Taritaš i dodala kako su odgovor iz Vlade dobili baš u trenutku kada se otvorila "velika afera, koju se pokušava zataškati, a vezana je uz pronevjeru novca na Kaptolu".

"Te ugovore treba revidirati u odnosu na novonastalo stanje", rekla je navodeći kao primjer Italiju i Poljsku koje su to definirale na drugačiji način.

 Kolman kao problem vidi financiranje vjerskih zajednica, posebno Katoličke crkve, školski vjeronauk te, kako smatra, utjecaj Crkve na škole, HRT i druge javne institucije u Hrvatskoj. Kaže da bi Hrvatska trebala biti sekularna država te najavljuje da će GLAS otvoriti široku raspravu o tim temama. 

 Mrak Taritaš i Kolman održali su konferenciju za novinare u stanci programskog seminara koji su u subotu održali u suradnji s njemačkom liberalnom zakladom 'Friedrich Naumann' na temu "Kako promjenama radnog zakonodavstva olakšati zapošljavanja" te "Revizija Vatikanskih ugovora".

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 16:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a633b34b9e03e20548b4586/80

Uz Dan mimoza: Intimno zdravlje žene krhko je poput cvijeta

U Hrvatskoj svakoga dana od raka vrata maternice oboli jedna žena, a svaki treći dan jedna žena umre od te bolesti, pa je Dan mimoza, koji se obilježava svake treće subote u siječnju, prilika da se upozori na tu bolest i pozove žene da redovito odlaze na ginekološke preglede i kontroliraju svoje intimno zdravlje koje je krhko poput cvijeta.

Jedanaestom Danu mimoza na Cvjetnom trgu, kojim se obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, prisustvovala je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ujedno i pokroviteljica, te je pozvala žene da idu na redovite ginekološke preglede jer je rano otkrivanje karcinoma najbolji način kako izliječiti bolest.

Roditelje je pozvala da cijepe svoje dijete protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji je jedan od glavnih uzročnika te bolesti.

Svoje sam dijete cijepila protiv HPV-a, a pozivam i ostale roditelje da to učine. Kod HPV-a je stanje takvo da se prenosi vrlo lako, vrlo je raširen i doista se treba pobrinuti da se, ukoliko postoji prevencija, uzme na vrijeme, rekla je predsjednica.

Također je dodala da prevencija ne utječe na spolne navike djece.

"S njima treba razgovarati otvoreno o tome što nose seksualni odnosi, pogotovo u mladoj dobi, treba ih educirati, a ne ih štititi izoliranjem od stvarnosti", rekla je Grabar Kitarović.

Obilježavanje Dana mimoza organiziraju Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Grad Zagreb i Hrvatska liga protiv raka, a cilj mu je podsjetiti žene da je njihovo intimno zdravlje krhko poput cvijeta mimoze, te da su redoviti ginekološki pregledi, odnosno papa test, nužni za očuvanje njihova zdravlja.

Rak vrata maternice jedno je od najčešćih sijela raka u žena između 20. i 49. godine života. Među najvažnijim je uzročnicima bolesti dugotrajna kronična upala rodnice i vrata maternice, a najčešći i najopasniji tipovi HPV-a koji ih uzrokuju su tipovi virusa 16 i 18.

Većina spolno aktivnih osoba će se tijekom svog života zaraziti HPV virusom, ali će se kod većine osoba infekcija spontano povući zahvaljujući djelovanju našeg imunološkog sustava. Smatra se da je oko 60 posto spolno aktivnih žena i muškaraca bilo u kontaktu s virusom, te da je najkritičnije razdoblje za zarazu adolescentsko doba. Samo kod malog broja žena dolazi do razvoja karcinoma, čiji su simptomi nespecifični i rijetki. Hrvatska je po incidenciji tog karcinoma na sredini, odnosno na 21. mjestu među 40 zemalja.

Danas postoji učinkovito cjepivo protiv HPV-a kojim se cijepe djevojčice i dječake prvih razreda srednje škole, a koje je od 2015. besplatno dostupno u cijeloj Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga rekao je kako od raka vrata maternice godišnje u Hrvatskoj obolijeva oko 360 žena, a umre 120 te dodao kako je važno educirati žene da je tu bolest mogu prevenirati cijepljenjem i redovitim ginekološkim pregledima. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 13:52:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Dalmaciji nedostaje liječnika, farmaceuta, socijalnih radnika, informatičara, ugostitelja, građevinara,...

Dalmaciji već dugo najviše nedostaju zanimanja koja izlaze iz trogodišnjih, uglavnom ugostiteljskih i industrijskih škola, te fakulteta.

Nije puno drukčije ni ove godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje, u najnovijim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2018. godini u šest dalmatinskih područja, najveće potrebe za povećanjem kvota i stipendija iskazao je upravo za te razine školovanja, piše Slobodna Dalmacija.

Dalmaciji tako među VSS zanimanjima, kao i prethodnih godina, najviše nedostaju liječnici, a potreba za povećanjem kvota u medicini navedena je za svih šest dalmatinskih područja, iako je jedini medicinski fakultet ovdje onaj u Splitu. Dalmacija treba visokoškolovanog kadra iz čak 35 zanimanja, a medicinare u stopu prate matematičari (osobito nastavnički smjer), za kojima potreba postoji također u svih šest područja ove regije.

Velike su potrebe i za VSS-ovcima iz područja rehabilitacije, farmacije, socijalnog rada, psihologije, informatike i računarstva te osobito za profesorima fizike, dok je u odnosu na protekle godine nešto manje iskazana potreba za logopedima, ali su i dalje među zanimanjima za koje se preporučuje povećanje kvota i stipendija na području Splitsko-dalmatinske županije, kako u Splitu i okolici, tako i zaleđu i otocima. To, čini se, potvrđuje da su pojedina područja ipak s godinama uvažila preporuke HZZ-a.

Zanimanja s diplomom koja Dalmaciji godinama nisu na listi prioriteta i za koje HZZ godinama preporučuje smanjenje kvota i stipendija jesu ekonomisti i pravnici. U Splitu i okolnim gradovima te Zadarskoj županiji trenutačno nema potrebe ni za diplomiranim učiteljima, a u Splitu ni za novinarima te politolozima. Zanimljivo je također da nigdje u Dalmaciji, osim na otocima, nema preporuka ni za stimuliranjem upisa studija dentalne medicine.

I u četverogodišnjem i petogodišnjem srednjoškolskom obrazovnom sustavu preporučuje se smanjenje upisnih kvota za ekonomiste, komercijaliste i upravne referente, a (ponovno) povećanje upisnih kvota za medicinske sestre/tehničare u cijeloj Dalmaciji, osim u Zadarskoj županiji gdje se ne nalaze na listi preporuka za povećanje broja upisanih učenika. Dalmaciji godinama trebaju zanimanja iz dvogodišnjih i trogodišnjih srednjih škola, osobito iz područja ugostiteljstva, ali i industrijska zanimanja, obrti, građevinske struke... Više od 30 takvih zanimanja nalazi se na listi preporuka za povećanjem upisnih kvota.

Tradicionalno su najveće potrebe za kuharima i konobarima, a od ove godine na vrhu poželjnih pridružili su im se – pekari, kojih nedostaje u svim dalmatinskim županijama i područjima. Dalmacija vapi i za tesarima, zidarima, mesarima, elektroinstalaterima, armiračima, keramičarima, fasaderima...

Jedino Splitu i okolici od trogodišnjih zanimanja i ove i lanjske godine trebaju – krojači, dok se jedino Dubrovačko-neretvanskoj preporučuje smanjenje kvota za upis prodavača, a među VSS zanimanjima povećani upis i stipendiranje stručnjaka za – glazbene instrumente, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 10:48:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .