Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5889fa711eea8fcd2e8b45ec/80
Foto: Dalamcija News

Slomljeno krilo: Jedini preživjeli prisjetio se jedne od prvih i najtežih zrakoplovnih nesreća u Hrvatskoj kada je poginulo petoro branitelja

Zvonko Kovačević jedini je preživio pad aviona AN 2 s tridesetak metara visine

Na današnji dan prije 25 godina dogodila se jedna od prvih i najtežih zrakoplovnih nesreća u Domovinskom ratu. Zvonko Kovačević jedini je preživio pad aviona AN 2 s tridesetak metara visine. Poginuli su: Branko Fridel, Boris Kekez, Davor Šabić, Mladen Škalic i Bojan Vojvoda.

- Bio je lijep zimski dan, baš kao i danas. Poletjeli smo iz Divulja u Sinj po gorivo kako bi mogli obaviti jedan pripremni let za borbena djelovanja. Poletjeli smo sa sinjskog aerodroma i trebali smo se vratiti nazad, na Divulje i tada se dogodila nesreća. Zakačili  smo žice dalekovoda i srušili se – prisjetio se Kovačević tog kobnog dana.

Kaže da je preživio zahvaljujući spletu okolnosti i Božjoj volji.

- Vidjeli smo lom lijevoga krila, od tog trzaja sam pao na pod, uhvatio sam se rukama za stolice i udar sam primio na prsa. Nije me nabio naprijed kao ostale, došao sam k sebi u tom dimu i vatri. Vidio sam da je avion raspukao na jednom mjestu  i nogama sam proširio taj otvor još više i uspio sam izaći na livadu. Mještani Šimaca su me odvukli malo dalje i u tom trenutku je avion je potpuno izgorio sa svima unutra – priča Kovačević.

Zbog dima u avionu nije vidio nikoga od svojih suboraca i prijatelja. Dozivao ih je, ali nije čuo da se itko odazvao.

- Pomislio sam da ćemo svi izgorjeti, vatra je već bila u kabini, to je trajalo tri, četiri minute. Nakon toga sam završio u bolnici, a nakon kraćeg oporavka opet sam otišao na teren u sastavu Četvrte brigade i ostao do kraja rata. Imao ozljede obje noge, rebara, prsiju, ruku, udarac u glavu, iskašljavao sam krv… Na vlastiti zahtjev sam nakon osam dana otišao iz bolnice kući, a nakon 15 dana vratio sam se na ratište, nezaliječen. Bilo je problema na ratištu, moji iz diverzantske jedinice ostavljali su me u bazi zbog toga, ali brzo sam opet išao s njima – kaže Kovačević koji je uvjeren da bi ih pilot uspio normalno prizemljiti da im nije puklo krilo.

Matko Raos, ratni zapovjednik voda, kaže kako je mjesto pada ovog aviona za njega sveto mjesto.

- Te nedjelje, 26. siječnja 1992. godine, svoj posljednji let tragično su završili prvi zrakoplovci hrvatske vojske. Život im je prekinut kad smo bili tako dobar tim i kad su nam bili tako potrebni za ostvarenje sna o novoj državi. Tih slavnih dana smo stvarali hrvatsku vojsku, znali smo da je sve osim pobjede put bez povratka. Slavan je bio i vaš put do ovog tragičnog događaja, a mi koji smo ostali nosili smo vas u srcu do konačne pobjede, kao da ste bili s nama. Nosimo vas u srcu i danas, 25 godina poslije te tragedije – rekao je Raos.

Dodao je kako je to trebao biti jedan rutinski let u pripremi za izvršenje borbenih letova, a žestoko je kritizirao odnos svih hrvatskih vlasti do sada prema braniteljima.

- Tih slavnih dana letjeli su unatoč prijetnjama s kopna, s mora i s neba. Njihovu žrtvu i prolivenu krv iskoristili su mnogi, a posebno prednjače političari i rukovodeći kadar bivšeg sistema koji su stvarajući zakone po svojoj mjeri osiromašili zemlju za vlastitu korist, a nas hrvatske branitelje stručno razjedinili, sveli nas na brojke. Ipak, ja se duboko nadam da se tome bliži kraj dolaskom ove vlasti. Živimo u nadi da će svi ti koji su rasprodali hrvatski narod biti imenovani kao izdajnici domovine. Ispunjen sam ponosom što sam vas poznavao i ratovao s vama u toj '91. godini, u toj najtežoj godini našeg rata u našoj Četvrtoj. Uvijek ste mi pred očima, ti ozbiljni Branko, veseli i nasmijani Borise, kao i ti nestašni Davore na svom motoru. Srest ćemo se mi u vječnosti – emotivan je bio Raos.

Počast poginulim hrvatskim zrakoplovcima na 25 obljetnicu tragedije kod spomenika „Slomljeno krilo“ u Šimcima kod Sinja uz brojne dužnosnike odao je i Miroslav Kovač, zapovjednik hrvatskog ratnog zrakoplovstva  i protuzračne obrane, koji je naglasio kako su prije 26 godina piloti  aeroklubova Sinj i Split formirali zrakoplovnu borbenu skupinu te ih s pravom možemo zvati začetkom hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrne.

- I prije stjecanja statusa samostalnog zrakoplovnog voda u sastavu 4. brigade njegovi pripadnici su zdušno provodili letačku obuku i obuku padobranaca prenoseći tako iskustvo i znanje našim kolegama suborcima. Nakon tragičnog pada, samostalni vod Split nastavlja s još većim žarom i htijenjem u stvaranju samostalne hrvatske države. Ovaj spomenik je simbol, trajan su podsjetnik na veličinu žrtve mladih zrakoplovaca, podsjetnik na nesebičnost i veliko srce – zaključio je Kovač.

Facebook komentari

hr Thu Jan 26 2017 15:17:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b7118db473984e948b45f6/80
Foto: Pelješac

Pelješac umire?: Hrvati odlaze, a prazne kuće kupuju stranci

Peljesčani misle kada se sa mostom spoje sa ostatkom zemlje da će im to sigurno donijeti prosperitet

Bogati Francuzi i Britanci kupuju u Pelješcu kuće za mirnu starost, a Hrvati su odavno otišli te novi ne dolaze. U Dubi Pelješkoj ostalo je tek 20-tak stanovnika. - javlja RTL.

Ako tražite raj na zemlji, Pelješac je prava adresa za vas. U njemu raste kraljica malostonskog zalijeva - kamenica. Ovim čudom prirode i ruku stonskog težaka gostili su se i bečki carevi.

Obitelj Marije Radić školjkarstvom se bavi jedno stoljeće. 

- Moja obitelj se bavi školjkarstvom već 100 godina, nadam se da će se nastaviti dalje ne samo u mojoj obitelji, već u cijelom ovom malostonskom kraju, da će se nastavit tradicija školjaka kamenica i musula - objašnjava gospođa Radić. 

Još jedan pelješki eliksir koji pomlađuje je i Dingač. No, Dingač i kamenica nisu svemoćni, pa Pelješac kao i ostatak Hrvatske stari.

- Tradicija da bi bila tradicija mora biti djece, bez djece to ne moze ići. Ja Bogu hvala imam troje djece ja smatram i volio bi ih odgajat da to bude da oni ostanu doma, da naslijedu ovo što ja radim, što mi je otac radio i što su mi didovi radili. Mislim da ima prostora za sve. - smatra vinogradar i vinar Potomja Boris Violić.

Još jedan lijep primjer je u Kuni Pelješkoj, gdje obitelj Antunović ima seosko gospodarstvo i od njega živi. No, i ovdje kao i u mnogim pelješkim mjestima  više se godišnje broji  sprovoda nego rođenja.

Napuštene kamene kuće u kojima je nekad odgajano i po desetero braće i sestara danas su postale poželjna akvizicija stranaca. Jednu kuću u Brocama prije par godina kupio je jedan Britanac. Obnovio ju je i od nje je napravio svoj mali privatni pelješki raj. Išla bi prodaja strancima i bolje da nije zamršenih hrvatskih pravno-imovinskih odnosa.

- Mi koji živimo tu na ovomu poluotoku, nama most znači sve. Znači bez mosta nema daljnjeg prosperiteta, nema života za nas. - priča stanovnik Dube Pelješke Kristo Murina.

Nakon viseštrukih otvaranja gradilista i stotina milijuna kuna bačenih u ništa, pelješka fatamorgana napokon postaje opipljiva. Peljesčani misle kada se sa mostom spoje sa ostatkom zemlje da će im to sigurno donijeti prosperitet. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 21:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b7023db4739825958b4581/80
Foto: D.N.

Primošten: Održan sastanak talijanskog izaslanstva i članova Općine na temu novog svetišta Gospe od Loreta

Povod susreta bilo je definiranje načina suradnje u svrhu razvoja projekta "Cammini Lauretani" na međunarodnom nivou, sa referiranjem na temu afirmacije programa "tzv. "Europski kulturni itinerer Europskog Vijeća"
Danas su se u Uredu načelnika Općine Primošten Stipe Petrine sastali delegati predstavnika Primoštena i DCE "Cammini Lauretani" iz Italije. 

Povod susreta bilo je definiranje načina suradnje u svrhu razvoja projekta "Cammini Lauretani" na međunarodnom nivou, sa referiranjem na temu afirmacije programa "tzv. "Europski kulturni itinerer Europskog Vijeća". 

Općina Primošten svojim gostima prikazala je stupanj razvoja projekta realizacije spomenika "Gospe od Loreta" koji je u završnoj fazi izgradnji. Takav projekt jedinstven je u Hrvatskoj, ali i šire. Za taj projekt iskazan je značajan interes i odobravanje, a svoj "blagoslov" dala je Sveta Stolica odnosno Papa Franjo

Na današnjem sastanku se utvrdila potreba razvoja teme "Cammini Lauretani", koji je već dio protokola o suradnji potpisanog u Loretu u listopadu 2016.  Također je proučena dokumentacija projekta "Interreg Italia Hrvatska 2014-2020. kao i projekta za Jadransko Jonsku regiju, pozitivno je ocijenjena moguća zajednička suradnja na projektu čiji je cilj promocija gore navedenog projekta povezujući vjerske lokacije Svete Marijine Kuće u Loretu, smještene kako u Italiji tako i u Hrvatskoj, te u kontekstu većeg razvoja vjerskog turizma kao oblika održivog turizma. 

Sastanak je završen na brdu Gaj gdje su gosti imali priliku uživo vidjeti napredak radova na projektu realizacije spomenika Gospe od Loreta.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 18:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b6fa4cb4739898948b45ad/80
Foto: D.N.

Dugi Rat: Dio mještana protivi se izgradnji mega luke na području Sumpetar - Kosovac

Načelnik Općine kaže da ga čudi što se neki mještani bune protiv ovakve investicije, ali da će o svemu najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora
U Krilu Jesenicama se planira graditi mega luka s oko 200 vezova, a da bi se projekt mogao realizirati potrebno izmijeniti Prostorni plan uređenja Općine Dugi Rat. Tim je povodom u srijedu održana javna rasprava. Dio stanovnika iznimno je nezadovoljan predloženom gradnjom za koju se zalažu Općina i Udruga privatnih brodara. Smeta im i što bi se nova luka gradila na šljunčanoj plaži, dvjestotinjak metara istočnije od postojeće, na lokalitetu Sumpetar - Kosovac. Investicija je vrijedna oko 200 milijuna kuna, a zamišljeno je da svaki vez bude širine 10,5 metara i duljine 50 metara. 

Privatni brodari iz Krila Jesenica turizmom su se počeli baviti kada su svoje brodove za prijevoz pijeska prenamijenili u kruzere. Danas imaju 157 brodova, a do ljeta flotu planiraju povećati za deset novih plovila. Izgradnja velike luke, koja bi imala i pristanište za trajekt, riješila bi njihov problem s vezovima.

 -Mi nismo protiv brodara, ali smo protiv luke veličine 28 nogometnih igrališta, koja je veća od splitske, u jedno malo mjesto. Predlažemo da naprave uzduž obale više malih luka. Zašto devastirati plažu kada malo istočnije imaju pusti prostor ispred napuštene tvornice Dugi Rat gdje bi mogli graditi luku? Procjena utjecaja na okoliš ne bi smjela zanemariti što će biti devastirane obale, a ljudi koji su iznad magistrale izgradili kuće s apartmanima će propasti – kazala je Antonijeta Trgo u ime nezadovoljnih mještana te upozorila kako se luka planira graditi uz Jadransku magistralu, između Splita i Omiša, koja je najprometnija i najzakrčenija cesta u Hrvatskoj s dnevnim prometom od 15.000 vozila, a nikakva kvalitetna prometna studija o ovom projektu nije napravljena.

150 mještana potpisalo primjedbe

U samo jedan dan više od 150 mještana je potpisalo primjedbe koje će predati u Općinu. Jerko Roglić, načelnik Općine Dugi Rat, kaže da se nije nadao da će se mještani pobuniti zbog investicije koja će pomoći brodarima i dati novi razvojni zamah mjestu.

- Procedura je tek pokrenuta, svatko može dati svoje primjedbe – poručio je Roglić te naglasio kako će o ovom projektu najvjerojatnije nakon izbora odlučivati novo Općinsko vijeće.

O samom projektu je govorio predstavnik izvođača, tvrtke „Zeleni servis“ koji je rekao kako bi izgradnjom ove luke bio riješen problem s vezovima jer bi brodari napokon dobili prostor za svoje brodove, a naglasio je i kako više ne bi bilo zagađivanja okoliša.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 17:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Split: Udruga Zdravi grad traži da pravo na zdravlje postane ustavna kategorija

Glavni inicijator prijedloga izmjene određenih članaka Ustava je Jerko Rošin, koji predlaže da se članak koji određuje da svatko ima pravo na zdrav život promijeni na način da glasi kako svatko ima pravo na zdravlje

Pravo na zdravlje mora postati ustavna kategorija, odnosno definirati se kao osnovno ljudsko pravo te kao takvo predstavljati osnovu za sva druga prava, poručili su iz splitske udruge Zdravi grad, koja je u srijedu predstavila inicijativu za izmjene određenih članaka Ustava RH.

Andrea Russo iz Zdravog grada rekla je da Ustav ima dva članka u kojima se svakome jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, te da svatko ima pravo na zdrav život. To su, kaže, dobre definicije, ali kada bi se Ustav nadopunio da svatko ima pravo na zdravlje, to bi po njoj bila puno šira definicija koja bi uključivala apsolutno sva druga prava. 

Glavni inicijator prijedloga izmjene određenih članaka Ustava je Jerko Rošin, koji predlaže da se članak koji određuje da svatko ima pravo na zdrav život promijeni na način da glasi kako svatko ima pravo na zdravlje. Objašnjava da su definicije zdravlja i zdravog života totalno različite kategorije, jer se pod zdravi život podrazumijeva da se netko tko je bolestan liječi i ima zdravstvenu skrb, dok je pravo na zdravlje da se netko ne razboli.

- To pravo na zdravlje da se ne razbolimo podrazumijeva da je u našem okruženju sve zdravo, od čistog zraka, pitke vode, sanitarnih uvjeta, zdrave hrane i ostaloga. Tek zakonskom regulativom to može biti riješeno, no načelo je vrlo važno jer od njega sve počinje. - kazao je Rošin i napomenuo da je o toj inicijativi razgovarao i s ministrom zdravlja Milanom Kujundžićem.

 
 Inicijativi se pridružio i splitski Medicinski fakultet, čiji je dekan Zoran Đogaš novinarima potvrdio da su i ostali medicinski fakulteti u Hrvatskoj voljni u svoje programe i projekte uključiti tu inicijativu. Ustvrdio je kako  je vrijeme da se definicija zdravlja napravi modernijom, boljom i dotjeranijom nego što je bila do sada. Medicinski fakulteti sa svim svojim infrastrukturama, potencijalima i kadrovima rade edukaciju ne samo doktora koji liječe, već i doktora koji su zaduženi za prevenciju, poručio je Đogaš.

 
 Pročelnik katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta Ozren Polašek navodi da je jedan od važnih načina kako uopće promišljati zdravlje taj da ga se treba dobro moći definirati.

- Cijeli naš zdravstveni sustav bi trebalo čim više fokusirati na pitanje zdravlja i micati s fokusa bolesti, jer se na taj način mogu ostvariti bolji rezultati. Nova definicija kaže da je zdravlje dinamičko stanje blagostanja obilježeno tjelesnim, duševnim i društvenim mogućnostima koje zadovoljavaju potrebe života prilagođenoj dobi, kulturi i osobnoj odgovornosti.-  kazao je Polašek.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 17:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .