Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/591c32e1b9e03ece108b4586/80
Foto: Poslovni.hr

Turisti i Splićani otkrili novo zanimljivo mjesto u gradu

U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi

S obzirom na to da je veliki interes domaćih i stranih gostiju za boravak u Splitu posljednjih godina, adventski slogan 'Split je hit, dođi u Split' može se primijeniti i na Brodosplit. U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi. - piše Poslovni.hr

Najbrojnije su osnovne, srednje škole i fakulteti iz Splita, ali i obrazovne ustanove iz Benkovca, Zadra, Dubrovnika, Brača, Korčule, Jastrebarskog i Zagreba. Mnoge su turističke agencije, domaće i strane u svoje programe uvrstile i posjet Brodosplitu, i njihov se broj iz godine u godinu stalno povećava. Najveći interes iskazuju gosti iz Slovenije, ali ima dolazaka iz Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Švicarske i Češke, i u zadnje vrijeme zanimljivi individualni posjeti iz SAD-a, Brazila, Izraela i Poljske.

Na preko pola milijuna četvornih metara, kolika je kopnena površina splitskog brodogradilišta, moguće je kao rijetko gdje u Europi doživjeti i upoznati se s kompleksnošću procesa gradnje broda, od dopremanja materijala, rezanja čelika, izrade blokova, montaže na navozu, do porinuća i opremanja na opremnoj obali.

U dvosatnom obilasku posjetitelji se najprije upoznaju s modelima brodova, kojih je više od 70 sačuvanih u 'muzeju brodogradilišta', a potom se svima podijele zaštitne kacige i prošetaju se proizvodnim halama i razgledaju novogradnje. Oduševljenje brojnih posjetitelja izazivaju projekti izgradnje čeličnih brana za sprečavanje utjecaja plime na grad Veneciju i najvećeg jedrenjaka na svijetu, čije je porinuće zakazano za 10. lipnja ove godine.

Trebat će vremena za srediti dojmove, jer ono sve što su posjetitelji čuli o Brodograđevnoj industriji Split nije ni blizu dojmova koji se stekne unatoč tako kratkom posjetu. Najave dolazaka protežu se sve do jeseni, a tada nastupa i nova školska godina i sve popularnija terenska nastava u Brodosplitu.- piše Poslovni.hr

Facebook komentari

hr Wed May 17 2017 14:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5c8abab9e03e644a8b463e/80
Foto: Pixabay

Rekordna turistička godina: Prihod od turizma u Hrvatskoj narastao na gotovo 9 milijardi eura

U Hrvatsku su najviše dolazili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke

U povodu završetka turističke godine, ministar turizma Gari Cappelli predstavio je rezultate turističkog prometa za 2017. godinu te očekivanja i projekte u turističkoj 2018. 

Prema podacima eVisitora od siječnja do kraja prosinca 2017.ostvareno je 18,6 milijuna dolazaka (+13 posto) i 102 milijuna noćenja u Hrvatskoj (+12 posto). - prenosi Dnevnik.hr

Ministarstvo turizma pohvalilo se da se radi o povijesnim turističkim rezultatima za Hrvatsku, koja je 2017. potvrdila poziciju jedne pod najpopularnijih turističkih destinacija te privlači sve više gostiju tijekom cijele godine.

Strani turisti ostvarili su 16,5 milijuna dolazaka (+14 posto) i 89,9 milijun noćena (+12 posto). Rast se bilježi i kod domaćih turista – oni su ostvarili 12 milijuna noćenja, što je rast od 14 posto.

Top destinacije

Najviše je noćenja ostvareno u Istri, zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru. U Hrvatsku su najviše dolazili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke. Izvan europskih zemalja najviše noćenja ostvarili su gosti iz SAD-a, Australije, Južne Koreje, Kanade i Kine.

Top destinacije po noćenjima bile su Dubrovnik, Rovinj, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (35 milijuna noćenja), hotelima (25 milijuna) te kampovima (19 milijuna), dok su u nautičkom charteru tijekom 12 mjeseci ostvarena 3,2 milijuna noćenja.

Prema podacima HNB-a u prvih devet mjeseci 2017. prihodi od turizma su iznosili 8,72 milijarde eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno 822 milijuna eura.

Novi predstavnički uredi

''Naša je intencija i u 2018. nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku dalje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke djelatnike te dodatno potaknuli cjelokupno hrvatsko gospodarstvo'', rekao je ministar Capelli.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristijan Stančić najavio je niz aktivnosti tijekom ove godine koje će imati još ''efikasniju promociju na različitim emitivnim tržištima''.

Hrvatska turistička ponuda u ovoj godini bit će predstavljena na 26 turističkih sajmova na kojima će nastupati HTZ, a novi predstavnički uredi otvorit će se u Šangaju, Seulu, Los Angelesu i Rimu. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 12:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5a2be2b9e03e59498b45f7/80
Foto: PIXABAY

Stranci će 2020. navaliti na našu vrlo jeftinu zemlju

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek tvrdi da je ukidanje Agencije za poljoprivredu bio loš potez te da je poljoprivreda zapuštena
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek analizira kako upravljamo državnom imovinom, piše Večernji.hr

U pripremi je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kako dočekujemo 2020. kad istječe zabrana prodaje zemljišta strancima?

Poljoprivreda je naš najzapušteniji gospodarski sektor. Jedan razlog, ali ne i jedini, za dramatično smanjenje poljoprivredne proizvodnje je i nedostatak adekvatnog upravljanja zemljištem. Hrvatsku karakterizira usitnjenost i nesređeno zemljišno-knjižno i katastarsko stanje poljoprivrednih čestica, nepostojanje kanalske mreže i neuređena putna mreža do čestica.

U takvim preduvjetima produktivnost poljoprivredne proizvodnje je vrlo niska, a niska produktivnost se onda reflektira i u niskoj cijeni poljoprivrednog zemljišta. Pri pristupanju Uniji dobili smo sedmogodišnju odgodu liberalizacije tržišta poljoprivrednog zemljišta koju smo trebali iskoristiti za sređivanje stanja koje bi rezultiralo povećanjem i produktivnosti i cijene poljoprivrednog zemljišta. No kako nismo napravili ništa, 2020. godine možemo očekivati navalu stranaca na, iz njihove perspektive, vrlo jeftinu zemlju. U tom kontekstu, izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojom se ukida Agencija za poljoprivredno zemljište, a raspolaganje državnim zemljištem vraća se jedinicama lokalne samouprave, korak je unazad jer znamo da te iste lokalne samouprave nisu naplatile milijarde kuna od najma i prodaje državnog zemljišta u prošlosti.

Do tako velikog propusta nije došlo slučajno. Državna zemlja se praktički dijelila besplatno jer su se na takav način kupovali glasovi u pretežno ruralnim sredinama. Agencija je trebala dovesti u red to stanje i baviti se sustavnim mjerama za sređivanje stanja poljoprivrednog zemljišta. To se, nažalost, nije dogodilo, a umjesto da se Agencija osnaži i dobije mandat da zatečeno stanje riješi, mi problem vraćamo onima koji ga nisu u stanju sustavno riješiti. Kada se za dvije godine najplodnija zemlja bude prodavala u bescjenje strancima, nećemo stoga imati pravo da zdvajamo nad svojom sudbinom jer smo tu situaciju sami sebi stvorili.

Kako ocjenjujete rad ministra imovine Marića koji se sporo odlučuje na privatizaciju?

Kada poslujete u zemlji s ovako tromim pravnim sustavom, za sređivanje stanja s državnom imovinom treba, nažalost, jako puno vremena. Neke pomake vidimo – objavljen je na primjer registar državne imovine. No prvi bi pravi pokazatelj kvalitete rada ministra državne imovine trebao biti prijedlog modela upravljanja državnom imovinom. Kada taj prijedlog bude javno objavljen, bit ćemo pametniji.

Ono čemu svjedočimo u međuvremenu može se opisati kao nastavak starih političkih praksa koje za cilj imaju političku kontrolu javne imovine i na osnovi kojih se može tvrditi da je ultimativni cilj političkog natjecanja kontrola, a onda i raspodjela, preostale javne imovine. Sukob unutar HDZ-a o imenovanju ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera eklatantan je primjer tih praksa. Taj je primjer i dobar pokazatelj da javni natječaji kojima bi se transparentnije imenovali ljudi koji upravljaju i nadziru javne resurse nemaju smisla ako se odluke o izboru kandidata donose zakulisno i po kriteriju političke podobnosti. Minimum minimuma od onoga što nama u ovom području gospodarskog života treba je profesionalizirano upravljanje javnim resursima i imovinom.

Promjene na popisu poduzeća od strateškog interesa za RH nisu nebitne, ali nisu ono što bi nas najviše trebalo brinuti. Problem je što ni dominantno lijeva ni desna politička opcija ne iskazuju želju i volju da se upravljanje javnom imovinom profesionalizira.

Subvencionirani stanovi pogurali su tržište nekretnina desetak posto, mislite li da će se održati sad kad je akcija prošla?

Da bismo mogli sa sigurnošću tvrditi da su baš subvencionirani krediti ti koji su pogurali tržište nekretnina, trebalo bi napraviti evaluaciju tog programa. Takve evaluacije nema, pa možemo samo zaključiti da je oporavak tržišta nekretnina možda bio potaknut tim programom, ali i da je vjerojatno ekonomski oporavak u zadnje dvije godine pridonio percipiranom rastu cijena nekretnina. Kao rezultat suradnje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ekonomskog instituta, ove će godine biti objavljena publikacija o stanju na tržištu nekretnina u kojoj će biti predstavljeni podaci i opisani trendovi u prometu i cijenama najvažnijih tipova nekretnina u Hrvatskoj, i to (koliko god bude moguće) na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Bit će to prvi put u četvrt stoljeća da ćemo imati transparentne informacije o tom izrazito važnom tržištu. Vjerujete li da će 2018. biti reformska godina? Ne vjerujem u to, već mislim da slijedi nastavak politike koračića koju imamo prilike gledati od Milanovićeve Vlade do danas. Takva politika je dovoljno dobra da se gospodarstvo potpuno ne uguši, ali nam ne može pomoći da preokrenemo trendove koji su nas od treće najbogatije doveli do toga da smo u 25 godina postali druga najsiromašnija nova zemlja članica Unije. Ono što bi nas pak u 2018. moglo zadesiti jest iznadprosječno visok rast javne potrošnje. Zadnje dvije godine bile su izrazito politički nestabilne, a ta politička nestabilnost destimulirala je rast javnih rashoda. Budući da se politička situacija konsolidirala, može se očekivati da nam u 2018. godini slijedi povratak starim rastrošnim navikama kada je javna potrošnja u pitanju.

Facebook komentari

hr Sat Jan 13 2018 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5826f2c51eea8f7fb28b4617/80
Foto: Screenshot YouTube

Zuckerberg najavio velike promjene: Fokus na same korisnike, a ne na kompanije i brendove

Facebook će se fokusirati na same korisnike i njihove interakcije, tako da uskoro na News Feedu možemo očekivati više objava prijatelja i rodbine, a manje sadržaja brendova i izdavača.
Prošlu godinu na Facebooku dijelom su obilježile lažne vijesti, širenje govora mržnje među korisnicima i zlostavljanje te je Mark Zuckerberg, kao osobni izazov za 2018., rekao kako se želi fokusirati na popravljanje ovih problema i korisnicima omogućiti kvalitetnije provođenje vremena na najvećoj društvenoj mreži na svijetu.

Umjesto fokusiranja na prikazivanje najvažnijeg sadržaja na News Feedu, cilj Facebooka za ovu godinu bit će fokusiranje na same korisnike i njihove društvene interakcije i komunikaciju s drugim korisnicima, tako da na ovoj mreži tijekom sljedećih mjeseci možemo očekivati prikazivanje veće količine sadržaja koje objavljuju prijatelji s ove mreže, a manje objava kompanija, brendova i izdavača. Na tu promjenu odlučili su se nakon što su dobili rezultate istraživanja koje je pokazalo da su korisnici zadovoljniji kada se na društvenim mrežama povezuju s prijateljima i obitelji te se osjećaju manje usamljenima, što se dugoročno može povezati sa srećom i zdravljem korisnika, dok se isto ne može reći za pasivno čitanje članaka i gledanje videa koji, čak i ako su informativni i zabavni, nemaju takav pozitivan utjecaj na korisnike.

Dakle, već uskoro na Facebooku možemo očekivati još više sadržaja naših prijatelja i obitelji, a sličan standard primjenjivat će se i za javne objave kompanija i izdavača te bi njihove objave trebale poticati interakcije među korisnicima. Mosseri kaže kako Facebook često mijenja algoritam koji odlučuje što će se prikazivati na ovoj mreži te se promjene prvo testiraju na malom broju korisnika i tek nakon toga postanu dostupne svim korisnicima ove mreže.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

Facebook komentari

hr Sat Jan 13 2018 12:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80

Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu

Prema podacima servisa MojaPlaća u četvrtom kvartalu 2017. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.586 kuna, što je 1% više nego u prethodnom kvartalu

 U odnosu na isto razdoblje 2016. godine prosječna neto plaća bila je 2% viša. Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 5.000 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.853 kune što je također 1% više nego u prethodnom kvartalu.

Što se tiče očekivanja o visini plaće ispitanici u prosjeku očekuju 5.453 kune što je 2% niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj.

U četvrtom kvartalu 2017., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 120% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (66% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+36%), te informacijskih tehnologija (+35%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-34%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, Turizma i ugostiteljstva, imaju u prosjeku 21% nižu plaću od prosjeka.

Muškarci i dalje više plaćeni

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 13% višu plaću od žena.

Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.931 kunu, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.240 kuna.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća i muškaraca i žena niža je za 1%.

Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 23% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 103% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 30% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 13% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.193 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.224 kune (5% manje od prosjeka).

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5.579 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% više od prosjeka i iznose 5.562 kune.

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.787 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 3% niža od prosjeka i iznosi 5.310 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.644 kuna i 3% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 6% viša od prosjeka i iznosi 5.835 kuna.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 20% manje od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 13% iznad prosjeka te iznosi 6.233 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 2% niže od prosjeka.

Prosječne plaće po županijama možete pogledati na linku: http://www.mojaplaca.hr/partner/region-list

Beneficije

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (44%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (25%), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19%. Fleksibilno radno vrijeme ima 18% ispitanika, a edukacije njih 15%. Četvrtina ispitanika (25%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

Facebook komentari

hr Tue Jan 09 2018 09:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .