Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nominalni trošak porezne reforme otprilike 3,6 milijardi kuna

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

Implementacija svih predloženih promjena u hrvatskom poreznom sustavu trebala bi udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) s trenutnih 37,5 posto smanjiti u 2017. na 36,9, a u 2018. na 36,5 posto, a nominalno bi trošak reforme ukupno trebao iznositi oko 3,6 milijarde kuna, izračunali su u Ministarstvu financija. 

Već u prvoj godini, prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića, trošak reforme bit će do 2 milijarde kuna, na koliko nominalno procjenjuje učinak smanjenja troška rada kroz izmjene u oporezivanju dohotka, rasterećenja poduzetništva kroz izmjene u porezu na dobit te smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) kroz redefiniranje proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa PDV-a. U 2018. godini tome treba dodati učinak planiranog smanjenja opće stope PDV-a, dizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, i dr.

 Izmjene u sustavu PDV-a

Na području poreza na dodanu vrijednost (PDV) najznačajniji je prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a od 1. siječnja 2018. godine sa sadašnjih 25 na 24 posto te uvođenje jedne snižene stope od 12 posto, čime bi se ukinute dosad snižene stope od 5 i 13 posto. Te bi promjene imale utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna za otprilike 1,8 milijardi kuna godišnje.

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

.

Predloženim izmjenama , prosječna bi se stopa PDV-a 2017. spustila na 15,5 posto, a 2018. na 15,3 posto, pri čemu bi primjenu više stope PDV-a na ugostiteljske usluge najviše osjetili nerezidenti, koji i najviše koriste usluge koje se oporezuju po sniženoj stopi (ugostiteljske usluge i smještaj), kažu u Ministarstvu. 

Dodaju i da najsiromašniji sloj hrvatskih građana, s najnižim prihodima, danas plaća prosječni PDV od 15,7 posto, a to bi 2018. trebalo pasti na 14,8 posto.

 Upravo namjera povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge s trenutnih 13 na 25 posto je, nakon objave detalja porezne reforme izazvala najviše 'buke' u javnosti te je i sam ministar turizma Gari Cappelli kazao da bi to povećanje bilo negativno za sektor te da kao jednu od mogućnosti vidi moratorij na to povećanje dok se pomno ne prouče tržišni i drugi učinci na turizam, ili pak da stopa ostane kao sada.

 No, iz Ministarstva financija takvu mogućnost odbacuju uz objašnjenje da je riječ o povećanju proračunskih prihoda od PDV-a za oko milijardu kuna, što je previsok učinak na proračun da bi se od njega odustalo, kao i da je riječ o jednoj od niza izmjena u poreznom sustavu, koje su zamišljene kao cjelovita reforma, a mijenjanjem jednog njenog dijela pala bi cijela reforma.

 Uz to, podsjećaju da se reformom predlaže i niz mjera kojima će se ugostiteljima kompenzirati veći trošak zbog većeg PDV-a: izmjenama poreza na dohodak građanima bi se digao dohodak raspoloživ za veću potrošnju; predlaže se uvođenje niže stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna; nižim PDV-om na isporuku električne energije i odvoz otpada smanjuju se režijski troškovi i ugostiteljima, kojima se omogućava i veći prihod kroz priznavanje povećanje odbitka za reprezentaciju (s 30 na 50 posto), i dr.

 Kritika je bilo i na najavljene izmjene u sustavu PDV-a u 2018., gdje bi se snižena stope PDV-a s trenutnih 13 spustila na 12 posto, a stopa od 5 posto ukinula. Tom najnižom stopom danas se, primjerice, oporezuju kruh i mlijeko ili knjige i novine.

 Na sve njih iz Ministarstva financija odgovaraju izračunom da će izmjene u oporezivanju potrošnje značiti viši prosječni mjesečni trošak za ugostiteljske usluge od približno 8 kuna, a za hranu od 12 kuna, dok bi se nižim porezom na isporuku električne energije i odvoz otpada režijski troškovi trebali smanjiti prosječno za 300-tinjak kuna godišnje.

 Istodobno, predlaže se niži PDV (od 13 posto) na repromaterijal u poljoprivredi, odnosno sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl., što čini ukupni trošak za proračun, odnosno niže troškove za poljoprivrednike na godišnjoj razini od oko 170 milijuna kuna. 

Izmjene u oporezivanju dohotka

 Isti je argument Ministarstva i na kritike da se prigodom izrade prijedloga izmjena u porezu na dohodak pogodovalo osobama s višim primanjima, dok se za one s nižima ništa ne mijenja,

 Glavne promjene kod poreza na dohodak bile bi smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi umjesto sadašnje četiri razine, bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predloženi su i  viši te progresivniji osobni odbitci za djecu i viši odbitci za manje ostalih uzdržavanih članova, kao i podizanje granice nakon koje se dohodak oporezuje po najvišoj stopi na iznad 21.300 kuna bruto (17,5 tisuća neto).

 Kod obrtnika se, pak, povećava krug onih koji će moći odabrati paušalno oporezivanje dohotka na ugostitelje i trgovce, ako fiskaliziraju račune, uz povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do granice za ulazak u sustav PDV-a. Ukidaju se, pak, olakšice za primitke od radničkog dioničarstva te od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja.

 Svim tim izmjenama, procjenjuju u Ministarstvu financija, iz 'škara' poreza na dohodak umjesto dosadašnjih 915 tisuća bit će isključeno oko 1,5 milijun poreznih obveznika, onih s najnižim primanjima, ali i primjerice obitelji s djecom, koji će biti dovedeni u povoljniji položaj od samaca, a u sklopu pronatalitetne politike Vlade. Također, prosječni trošak rada bi s trenutnih 7,6 trebao pasti na 6,3 posto.

 Porez na dobit ostaje bez olakšica

 Kod oporezivanja dobiti, pak, predlaže se niža stopa poreza - s 20 na 18 posto te uvođenje stope od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižima od 3 milijuna kuna. Također, predviđena je mogućnost izbora načina utvrđivanja dobiti (po računovodstvenim načelima ili novčanom tijeku), ali i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit, koju je, kažu u Ministarstvu financija, lani koristilo tek 0,8 posto poduzetnika.

Paralelno time, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.

Kod regionalnih poreznih olakšica, ukinula bi se olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok bi se za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i područje Grada Vukovara porez na dobit plaćao po umanjenoj stopi za 50 posto od propisane porezne stope.

 Izmjenama Zakona o dobiti predlaže se i, kao jednokratna mjera u 2017. godini, otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. U samim zakonskim izmjenama to se pojašnjava uočenom potrebom ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, a iz Ministarstva nisu dodatno pojasnili ovu odluku, kao niti njene fiskalne učinke.

Među ostalim, prijedlogom zakona propisuju se promjene u načinu priznavanja rashoda s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz i reprezentaciju i to na način da bi se 50 posto troška reprezentacije utvrdilo kao porezno priznati rashod, a ne kao do sada 30 posto. Za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70 na 50 posto.

Ukupni učinak svih izmjena u oporezivanju dobiti procjenjuje se na približno 375 milijun kuna, a iz Ministarstva ističu da su izmjene osmišljene kako bi bile prvenstveno stimulativne za male i srednje poduzetnike te obrtnike.

 Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski I stup umjesto 20 i 15 na 10 i 7,5 posto, za II stup umjesto 5 na 2,5 posto, a zdravstveni s 15 na 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika . Naime, pokazuju podaci Ministarstva financija, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 Pritom se zadržavaju prava autora na 30 posto, a umjetnika na 55 posto izdataka.

Porezna reforma po hitnom postupku?

 Uz ove, za implementaciju cjelovite porezne reforme trebaju se izmijeniti ili donijeti novi zakoni koji uređuju pitanje poreza na promet nekretnina, lokalne poreze, poseban porez na cestovna vozila, fiskalizaciju u poslovanju s gotovinom, trošarina, upravnih pristojbi, rada Porezne i Carinske uprave, porezno savjetništvo te administrativnu suradnju s Europskom unijom.

 Svi bi se ti zakonski prijedlozi trebali naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u četvrtak, 10. studenog, a iako je prvotno bilo planirano da prođu redovnu saborsku proceduru, s dva čitanja, iz Ministarstva financija sada najavljuju i mogućnost da se cijeli paket pošalje na hitnu proceduru, kao i da se javna rasprava o svim zakonskim izmjenama provede jedinstveno, za cijelu reformu.

 No, da li će predložene izmjene ostati kakve jesu, uz ostalo, ovisi i o stavovima jedne od vladajućih strana, Mosta, koji ih je najavio, ali još nije objavio. Iz Ministarstva financija ističu da oni, što se tiče stručnog dijela, ostaju pri ovom prijedlogu, a da se promjene mogu dogoditi samo političkom odlukom.





Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e4fddab47398ff008b459e/80

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzum

Dio radnika koji rade u tim trgovinama bit će prebačeno u druge trgovine poput onih na obali, s obzirom na to da za njih postoji potreba zbog sezone, a postoji mogućnost da će u slučaju ako te trgovine budu dane u najam drugim tvrtkama, zaposlenici biti “prebačeni” u ta poduzeća

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma, otkrila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, prema informaciji koju je dobila od Radničkog vijeća te tvrtke, a radit će se većinom o manjim trgovinama s najviše pet zaposlenika. - piše jutranji.hr

Kako je otkrila Štulić, dio radnika koji rade u tim trgovinama bit će prebačeno u druge trgovine poput onih na obali, s obzirom na to da za njih postoji potreba zbog sezone, a postoji mogućnost da će u slučaju ako te trgovine budu dane u najam drugim tvrtkama, zaposlenici biti “prebačeni” u ta poduzeća.

Kolektivni ugovor

Sukladno kolektivnom ugovoru, nastavlja predsjednica tog sindikata, radnici bi se prilikom zatvaranja trgovina trebali zbrinuti, s obzirom na to da prema ugovoru postoji otkazni rok, kao i pravo na otpremninu. Štulić ističe kako su u Sindikatu svjesni toga da se radi o izvanrednoj situaciji, no da se zasad normalno radi.

Ističe da nema informaciju koliko bi se trgovina prilikom procesa restrukturiranja zatvorilo, no Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma, u srijedu je najavio da bi se brojka mogla kretati između 80 i 100. Pritom je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, izjavio da će uz smanjenje neprofitabilnih trgovina, istovremeno raditi na otvaranju novih, tako da je moguće da se i u njima zaposli dio radnika. Dio zaposlenika stekao je i uvjete za mirovinu, naglasila je Štulić i dodala kako su sindikalni povjerenici u stalnom kontaktu s upravom Konzuma koja ih obavještava o daljnjim koracima. S Ramljakom su se, pak, našli na sastanku i on ih je informirao o koracima “snimanja” prometa u Konzumu kako bi se mogla stvoriti operativna dobit. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Jun 24 2017 10:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4ac4bb473980f338b456e/80
Foto: Screenshot / YouTube

Petrina prijeti prijavom zbog oduzimanja vatrogasne cisterne Primoštenu usred sezone

Oduzimati Primoštenu vatrogasnu cisternu u srcu turističke sezone radi opskrbe vodom u općini Ervenik bezobrazno je i besmisleno, i bude li nam cisterna oduzeta podignut ću kaznenu prijavu protiv odgovornih jer dovode u opasnost živote ljudi i imovinu, poručuje primoštenski načelnik Stipe Petrina u dopisu Ravnateljstvu za robne zalihe nakon što mu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta naložilo da cisternu preda drugoj općini.

Ministarstvo je općini Primošten naložilo da najkasnije do petka preda višenamjensku autocisternu za prijevoz pitke vode na privremeno korištenje općini Ervenik, no Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Primošten i Petrina tome su se suprotstavili. 

"Pred početak nove protupožarne sezone već imamo nekoliko intervencija, manjak ljudi, ali herojski se mučimo, a onda nam je stigla obavijest da nam cisterna ide u Ervenik radi prijevoza vode. Ostali smo zgroženi i zatečeni što u sezoni ostajemo bez najbitnijeg vozila. Sigurnost 15.000 gostiju i domaćina više neće biti ista - raspolagat ćemo sa svega 42 litre vode po kvadratnom kilometru odnosno s kap po metru", priopćili su putem facebooka iz DVD-a dodajući kako se radi o političkoj odluci "jer je to sigurno kupovanje glasova vladajuće stranke ili u Saboru ili u Županijskoj skupštini".

Primoštenski vatrogasci najavljuju da su zbog cisterne spremni i prosvjedovati. "Unatoč zakletvi i profesiji oglušit ćemo se na neke stvari i događaje izvan općine Primošten. Sve članove i ljude dobre volje pozivamo na potporu", poručili su iz DVD-a Primošten koji je cisternu dobio prije dvije godine, nakon što je prethodna cisterna prije 10 godina izgorjela u požaru.

U nalogu za primopredaju cisterne, Ravnateljstvo za robne zalihe poziva se na ugovor potpisan s općinom Primošten i traži da cisterna bude u Erveniku do kraja rujna, ali Petrina tvrdi da je nalog u suprotnosti s ugovorom o smještaju, čuvanju, održavanju i korištenju te cisterne.

"Nemam osobno ništa protiv općine Ervenik i njenih žitelja, ali problemi te općine ne rješavaju se u lipnju oduzimanjem cisterne koju je na korištenje tijekom četiri godine dobio Primošten", ističe Petrina.

U Primoštenu podsjećaju kako je pitanje o slučaju cisterna ovoga tjedna u Saboru postavio premijeru Andreju Plenkoviću i zastupnik SDP-a Ranko Ostojić kojeg je zanimalo zašto je DVD-u Primošten prestalo pravo korištenja cisterne i je li takvim činom u jeku protupožarne sezone ugrožena sigurnost stanovnika i turista.


Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 12:36:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594cec27b9e03e802f8b45f0/80

Splitski gradonačelnik primio konzulicu Republike Mađarske

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara susreo se u petak ujutro s mađarskom konzulicom Enikő Tuska i počasnim mađarskim konzulom u Splitu Ivom Staničićem.

Povod sastanku je  otvaranje privremenog konzulata Republike Mađarske u Splitu tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja mađarskih turista, ali je gradonačelnik Krstulović Opara naglasio i važnost dobrih, ali i korektnih gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, a posebno u svjetlu preuzimanja „Splitske banke“ od strane mađarske „OTP banke“.

„Očekujem se da će sjedište „Splitske banke“ ostati u Splitu. Što se mene kao gradonačelnika tiče, nikakvo preseljenje sjedišta ne dolazi u obzir. Također, očekujem da najavljena racionalizacija radnih mjesta u  „Splitskoj banci“ neće rezultirati gubitkom radnih mjesta u toj banci u kojoj rade mnogi moji sugrađani. Upravo kroz tu prizmu mjerit ću kvalitetu naših odnosa“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Konzulica Tuska
zahvalila je gradonačelniku na dobrodošlici, te izrazila važnost dobre suradnje sa splitskom gradskom upravom tijekom turističke sezone. Počasni konzul Staničić naveo je kako privremeni konzulat pruža sve oblike administrativne pomoći mađarskim državljanima u Split i Dalmaciji.

Podsjetimo, odlukom Vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske iz siječnja 2006. definirano je da se tijekom turističke sezone osigura stalna (24 sata dnevno) i profesionalna konzularna pomoć mađarskim turistima na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Tako  i ove godine u Splitu djeluje mađarsko konzularno predstavništvo u razdoblju od 15. lipnja 2017. do 15. rujna 2017.

Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 12:25:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594cc083b9e03e48308b458c/80

Govori s područja mjesta Milne na otoku Braču proglašeni nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, ovih je dana donijelo rješenje kojim se potvrđuje da govori milnarskoga područja imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra. Pod time se misli na mjesne govore Milne, Ložišća i Bobovišća – dakle, govore pojedinih naselja koji su danas u sastavu Općine Milna.

Centar za kulturu Milna prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskoga područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na inicijativu i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskoga filologa/dijelektologa.

U kratkome nam je razgovoru dr. sc. Filip Galović, profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje jezične i druge predmete, kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Naime, svi su ovi govori specifični na svoj način. Riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskomu dijalektu. Govor je Milne ponajviše osobit po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, no ondje se danas zadržao u znatno manjem razmjeru (stariji Milnarani govore covik, cisto, cuvat, dakle nema glasa /č/; s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove /š/ i /ž/, primjerice šuša, požanjot, šparanjat i sl.), ali taj govor sadrži i druge bitne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu arhaičniji govori, posebice u pogledu akcenta, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su nestale u drugim čakavskim govorima.Dr. sc. Filip Galović ističe da su danas ovi govori ugroženi s brojnih strana i već su u njima (posebice kod mlađega, pa i srednjega naraštaja) registrirane promjene kojima su različiti uzroci – nov i moderan način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskoga govora, utjecaj govora medija, utjecaj standardnoga jezika i niza drugih čimbenika – stoga prvo valja razviti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje i održavanje.

Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture ne znači samo priznanje, već i obvezu, pa su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milnarskoga područja. Uvjereni smo da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedini „fetivi“ Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora te na razne načine pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga zaista dragocjenoga blaga.

Mjesni su govori, kako kaže profesor Galović, neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebito očuvati i prenijeti na mlađegeneracije jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine.

Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 10:06:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .