Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nominalni trošak porezne reforme otprilike 3,6 milijardi kuna

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

Implementacija svih predloženih promjena u hrvatskom poreznom sustavu trebala bi udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) s trenutnih 37,5 posto smanjiti u 2017. na 36,9, a u 2018. na 36,5 posto, a nominalno bi trošak reforme ukupno trebao iznositi oko 3,6 milijarde kuna, izračunali su u Ministarstvu financija. 

Već u prvoj godini, prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića, trošak reforme bit će do 2 milijarde kuna, na koliko nominalno procjenjuje učinak smanjenja troška rada kroz izmjene u oporezivanju dohotka, rasterećenja poduzetništva kroz izmjene u porezu na dobit te smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) kroz redefiniranje proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa PDV-a. U 2018. godini tome treba dodati učinak planiranog smanjenja opće stope PDV-a, dizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, i dr.

 Izmjene u sustavu PDV-a

Na području poreza na dodanu vrijednost (PDV) najznačajniji je prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a od 1. siječnja 2018. godine sa sadašnjih 25 na 24 posto te uvođenje jedne snižene stope od 12 posto, čime bi se ukinute dosad snižene stope od 5 i 13 posto. Te bi promjene imale utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna za otprilike 1,8 milijardi kuna godišnje.

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

.

Predloženim izmjenama , prosječna bi se stopa PDV-a 2017. spustila na 15,5 posto, a 2018. na 15,3 posto, pri čemu bi primjenu više stope PDV-a na ugostiteljske usluge najviše osjetili nerezidenti, koji i najviše koriste usluge koje se oporezuju po sniženoj stopi (ugostiteljske usluge i smještaj), kažu u Ministarstvu. 

Dodaju i da najsiromašniji sloj hrvatskih građana, s najnižim prihodima, danas plaća prosječni PDV od 15,7 posto, a to bi 2018. trebalo pasti na 14,8 posto.

 Upravo namjera povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge s trenutnih 13 na 25 posto je, nakon objave detalja porezne reforme izazvala najviše 'buke' u javnosti te je i sam ministar turizma Gari Cappelli kazao da bi to povećanje bilo negativno za sektor te da kao jednu od mogućnosti vidi moratorij na to povećanje dok se pomno ne prouče tržišni i drugi učinci na turizam, ili pak da stopa ostane kao sada.

 No, iz Ministarstva financija takvu mogućnost odbacuju uz objašnjenje da je riječ o povećanju proračunskih prihoda od PDV-a za oko milijardu kuna, što je previsok učinak na proračun da bi se od njega odustalo, kao i da je riječ o jednoj od niza izmjena u poreznom sustavu, koje su zamišljene kao cjelovita reforma, a mijenjanjem jednog njenog dijela pala bi cijela reforma.

 Uz to, podsjećaju da se reformom predlaže i niz mjera kojima će se ugostiteljima kompenzirati veći trošak zbog većeg PDV-a: izmjenama poreza na dohodak građanima bi se digao dohodak raspoloživ za veću potrošnju; predlaže se uvođenje niže stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna; nižim PDV-om na isporuku električne energije i odvoz otpada smanjuju se režijski troškovi i ugostiteljima, kojima se omogućava i veći prihod kroz priznavanje povećanje odbitka za reprezentaciju (s 30 na 50 posto), i dr.

 Kritika je bilo i na najavljene izmjene u sustavu PDV-a u 2018., gdje bi se snižena stope PDV-a s trenutnih 13 spustila na 12 posto, a stopa od 5 posto ukinula. Tom najnižom stopom danas se, primjerice, oporezuju kruh i mlijeko ili knjige i novine.

 Na sve njih iz Ministarstva financija odgovaraju izračunom da će izmjene u oporezivanju potrošnje značiti viši prosječni mjesečni trošak za ugostiteljske usluge od približno 8 kuna, a za hranu od 12 kuna, dok bi se nižim porezom na isporuku električne energije i odvoz otpada režijski troškovi trebali smanjiti prosječno za 300-tinjak kuna godišnje.

 Istodobno, predlaže se niži PDV (od 13 posto) na repromaterijal u poljoprivredi, odnosno sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl., što čini ukupni trošak za proračun, odnosno niže troškove za poljoprivrednike na godišnjoj razini od oko 170 milijuna kuna. 

Izmjene u oporezivanju dohotka

 Isti je argument Ministarstva i na kritike da se prigodom izrade prijedloga izmjena u porezu na dohodak pogodovalo osobama s višim primanjima, dok se za one s nižima ništa ne mijenja,

 Glavne promjene kod poreza na dohodak bile bi smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi umjesto sadašnje četiri razine, bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predloženi su i  viši te progresivniji osobni odbitci za djecu i viši odbitci za manje ostalih uzdržavanih članova, kao i podizanje granice nakon koje se dohodak oporezuje po najvišoj stopi na iznad 21.300 kuna bruto (17,5 tisuća neto).

 Kod obrtnika se, pak, povećava krug onih koji će moći odabrati paušalno oporezivanje dohotka na ugostitelje i trgovce, ako fiskaliziraju račune, uz povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do granice za ulazak u sustav PDV-a. Ukidaju se, pak, olakšice za primitke od radničkog dioničarstva te od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja.

 Svim tim izmjenama, procjenjuju u Ministarstvu financija, iz 'škara' poreza na dohodak umjesto dosadašnjih 915 tisuća bit će isključeno oko 1,5 milijun poreznih obveznika, onih s najnižim primanjima, ali i primjerice obitelji s djecom, koji će biti dovedeni u povoljniji položaj od samaca, a u sklopu pronatalitetne politike Vlade. Također, prosječni trošak rada bi s trenutnih 7,6 trebao pasti na 6,3 posto.

 Porez na dobit ostaje bez olakšica

 Kod oporezivanja dobiti, pak, predlaže se niža stopa poreza - s 20 na 18 posto te uvođenje stope od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižima od 3 milijuna kuna. Također, predviđena je mogućnost izbora načina utvrđivanja dobiti (po računovodstvenim načelima ili novčanom tijeku), ali i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit, koju je, kažu u Ministarstvu financija, lani koristilo tek 0,8 posto poduzetnika.

Paralelno time, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.

Kod regionalnih poreznih olakšica, ukinula bi se olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok bi se za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i područje Grada Vukovara porez na dobit plaćao po umanjenoj stopi za 50 posto od propisane porezne stope.

 Izmjenama Zakona o dobiti predlaže se i, kao jednokratna mjera u 2017. godini, otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. U samim zakonskim izmjenama to se pojašnjava uočenom potrebom ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, a iz Ministarstva nisu dodatno pojasnili ovu odluku, kao niti njene fiskalne učinke.

Među ostalim, prijedlogom zakona propisuju se promjene u načinu priznavanja rashoda s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz i reprezentaciju i to na način da bi se 50 posto troška reprezentacije utvrdilo kao porezno priznati rashod, a ne kao do sada 30 posto. Za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70 na 50 posto.

Ukupni učinak svih izmjena u oporezivanju dobiti procjenjuje se na približno 375 milijun kuna, a iz Ministarstva ističu da su izmjene osmišljene kako bi bile prvenstveno stimulativne za male i srednje poduzetnike te obrtnike.

 Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski I stup umjesto 20 i 15 na 10 i 7,5 posto, za II stup umjesto 5 na 2,5 posto, a zdravstveni s 15 na 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika . Naime, pokazuju podaci Ministarstva financija, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 Pritom se zadržavaju prava autora na 30 posto, a umjetnika na 55 posto izdataka.

Porezna reforma po hitnom postupku?

 Uz ove, za implementaciju cjelovite porezne reforme trebaju se izmijeniti ili donijeti novi zakoni koji uređuju pitanje poreza na promet nekretnina, lokalne poreze, poseban porez na cestovna vozila, fiskalizaciju u poslovanju s gotovinom, trošarina, upravnih pristojbi, rada Porezne i Carinske uprave, porezno savjetništvo te administrativnu suradnju s Europskom unijom.

 Svi bi se ti zakonski prijedlozi trebali naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u četvrtak, 10. studenog, a iako je prvotno bilo planirano da prođu redovnu saborsku proceduru, s dva čitanja, iz Ministarstva financija sada najavljuju i mogućnost da se cijeli paket pošalje na hitnu proceduru, kao i da se javna rasprava o svim zakonskim izmjenama provede jedinstveno, za cijelu reformu.

 No, da li će predložene izmjene ostati kakve jesu, uz ostalo, ovisi i o stavovima jedne od vladajućih strana, Mosta, koji ih je najavio, ali još nije objavio. Iz Ministarstva financija ističu da oni, što se tiče stručnog dijela, ostaju pri ovom prijedlogu, a da se promjene mogu dogoditi samo političkom odlukom.





Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59240d65b9e03ec2178b45da/80
Foto: Screenshot / YouTube

Protiv Todorića izdan Europski uhidbeni nalog

Županijsko državno odvjetništvo je u ponedjeljak izdalo europski uhidbeni nalog (EUN) za Ivicu Todorića protiv kojega je određen istražni zatvor i pokrenuta istraga, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

"Županijsko državno odvjetništvo u okviru poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti, sukladno Zakonu o prvosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, izdalo europski uhidbeni nalog protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina, izvijestila je u ponedjeljak glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin", navodeći da se daljnje radnje provode sukladno zakonskim odredbama.

Istraga protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante, i 12-oro Agrokorovih menadžera te revizora pokrenuta je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna pokrenulo istragu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je u subotu tjeralicu za Todorićem, koji je u nedjelju putem bloga poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak je potvrdilo odluku suca istrage koji je prošlog tjedna odbio zahtjev Državnog odvjetništva da se odredi istražni zatvor za 14 osumnjičenih u slučaju Agrokor. Sudac Zoran Luburić u srijedu je odredio istražni zatvor jedino Ivici Todoriću, dok je ostalim osumnjičenima omogućio da se brane sa slobode.

Najavljena žalba Todorićevih odvjetnika na odluku o istražnom zatvoru u ponedjeljak još nije stigla na zagrebački Županijski sud, no o njoj se, kako se doznaje, ni neće odlučivati dok Todorić ne bude u Hrvatskoj. 

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:06:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5921d98cb9e03e88158b45d7/80
Foto: Facebook

Splitski gradonačelnik podupro ugostitelje koji će ukloniti objekte na Žnjanu

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara podupro je u ponedjeljak ugostitelje koji su odlučili ukloniti objekte sa žnjanskog platoa na temelju rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata koje su dobili od Ministarstva prostornog uređenja i njegove inspekcije.

"Ako se redom nalaže da tamošnje nelegalne građevine moraju biti uklonjene, to se i događa. Ne bježim od odgovornosti koju imam, ali podsjećam da je rješenje o uklanjanju izdano puno prije nego što sam postao kandidat za gradonačelnika i puno prije nego što sam to i postao. Rješenje nije izdala Gradska uprava ni županija, izdala ga je Građevinska inspekcija. Kao legalist, ne mogu ništa drugo nego to podržati. Što se tiče toga što će biti kasnije, danas će se objaviti anketni upitnik namijenjen građanima, kojima se daje prigoda da sami počnu uređivati žnjanski plato. Anketnim upitnikom bi se trebala prikupiti mišljenja građana i to će, zajedno sa studijom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, poslužiti kao podloga, prvo za privremeno, a potom i konačno rješenje cijelog platoa – od područja Zente do Duilova, odnosno za donošenje novoga prostorno-planskog uređenja toga za Split prevažnog prostora", istaknuo je u priopćenju Krstulović Opara.

Budući da se zbog procedure i natječaja ne može donijeti planska dokumentacija u nekoliko mjeseci, radne skupine Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita uspostavit će 2018. godine privremeni režim, a u skladu s njim i zakonskim odredbama bit će postavljeni točno utvrđeni moduli, tipizirane površine od 12 metara četvornih, onoliko njih koliko ih na temelju plana upravljanja žnjanskim platoom i natječajem koncesionarima bude postavljeno za sljedeću godinu. 

Kako je najavio Krstulović Opara, konačno rješenje, na osnovi plana koji će donijeti Gradsko vijeće, može se očekivati u svibnju 2019., do kad bi se trebale ispuniti sve obaveze za donošenje planske dokumentacije bez koje se ne može uređivati taj obalni pojas.

"Više je nego jasno kako su objekti na platou postavljeni na temelju odobrenja za 2016. Prethodne vlasti nisu izdavale nikakva odobrenja za 2017. Mjerodavno ministarstvo i Građevinska inspekcija su u svojim nalazima zaključili da je riječ o nelegalnim objektima koji trebaju biti uklonjeni. To znači da se ovih dana u prostor dovode red i zakonitost. Novo, privremeno stanje će se uspostaviti do sljedećeg ljeta. To rješenje će biti sukladno planu upravljanja, a izdat će ga Vijeće za koncesijska odobrenja", navodi Krstulović Opara te dodaje da gradonačelnik ne odlučuje o tome hoće li to rješenje biti istovjetno današnjem i hoće li objekti biti na istome mjestu. O tome i broju objekata odlučivat će se na osnovi natječaja i plana gospodarenja žnjanskim platoom koji će donijeti Vijeće za koncesijska odobrenja, koje je osnovalo Gradsko vijeće.

Na temelju zakona moći će se koristiti i modulima koji će uskoro biti predstavljeni javnosti, za koje će se svi moći natjecati i koristiti se njim kao objektima na plaži bilo kojeg tipa – kao mjesto za iznajmljivanje rekvizita, brodica, prodaju sladoleda. Žnjanska plaža, drži splitski gradonačelnik, treba biti poput plaže u Nici ili Copacabane.

Splitski gradonačelnik opovrgnuo je da su mu ugledni investitori poslali pismo u kojem traže razgovor u vezi s gradnjom marine na Žnjanu.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:05:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

Maleni Niko boluje od mišićne atrofije, njegov djed ogorčen: 'Već sam izgubio kćer, sad mi je bolestan i unuk, a država ne poduzima ništa!'

Još pamtimo slučaj malene Tee Matijević čija bolest je potresla hrvatsku javnost. Naime, malena Tea je bolovala ili boluje od spinalne mišićne atrofije, a sada sličnu dramu proživljava i maleni Niko iz Splita

Još pamtimo slučaj malene Tee Matijević čija bolest je potresla hrvatsku javnost. Naime, malena Tea boluje od spinalne mišićne atrofije, a njezina obitelj u posljednji je trenutak od Ministarstva dobila odobrenje za lijekom. 

Istu životnu dramu ovih dana proživljava obitelj Žaja.

Dvomjesečni Niko, naime, također boluje od spinalne emišićne atrofije i trenutačno je na liječenju u KBC Split.

Maleni Niko, koji je star tek dva mjeseca, ima dijagnozu spinalne mišićne atrofije tipa 1, bolesti zbog koje dolazi do mutacije gena i u konačnici do potpunog propadanja mišića. Trenutno je najmlađi pacijent u Hrvatskoj s tom dijagnozom, no lijek za ovakvo stanje izuzetno je skup. U telefonskom razgovoru dječakov djed Ivo Jagodić otkrio nam je kako bi cijena jednokratnog liječenja ove bolesti koštala pravo bogatstvo, piše RTL.

"Liječenje se provodi u dvomjesečnom razdoblju. Jedan tretman upotpunjuju četiri injekcije. Prva se daje nulti dan, druga 11. dan, treća 28. dan, a četvrta 63. dan nakon prve injekcije", objasnio nam je djed postupak liječenja, no zatim nam i otkrio najprobomatičniju stvar. Jedna injekcija košta 108 tisuća eura, što znači da nam je za ovaj dvomjesečni tretman potrebno gotovo pola milijuna eura, a ni to ne znači da bi Niko u potpunosti bio izliječen", rekao je.

Spomenuti lijek nije na listi HZZO-a, a kako bi ga pacijenti kojima je potreban dobili, moraju predati zahtjev posebnom Povjerenstvu za lijekove, ali isto tako prije toga moraju imati sredstva za liječenje. Tek kad su osigurana sredstva, Povjerenstvo kreće u razmatranje zahtjeva. 

Kako tvrdi djed Ivo, Niko je iz bolnice nakon poroda izašao potpuno zdrav, no u međuvremenu je nešto pošlo po zlu. Kako kaže, on se smije i živahan je, no bolest napreduje velikom brzinom, Niku će uskoro biti potreban respirator i liječenje mu je potrebno čim prije. 

"Moj cilj nije moliti ljude za novac, već upozoriti na nepravilnosti u radu našeg zdravstvenog sustava. U bolnici mi govore da su uz mene, ali da su im ruke vezane, zvao sam ministra zdravstva Milana Kujundžića, on mi je samo rekao će dati sve od sebe da se slučaj riješi", ispričao je potreseni djed, koji je odbio dati broj žiro računa za uplate jer želi ispraviti neke stvari na višoj razini.  Nažalost, Ivi to nije jedina tragedija u životu, Naime, prije mnogo godina izgubio je kćer koja je umrla od tumora na mozgu.

"Sjećam se da smo i tada pisali HZZO-u, no ništa se nije dogodilo, država nam nije ni tada omogućila lijek. I zato sam ogorčen i ne mogu shvatiti zašto ja i svi građani plaćamo zdravstveno osiguranje, a nemamo nikakve koristi od toga. Kada se dogode ovakve strašne stvari, ostajemo usamljeni i nitko nam ne želi pomoći", smatra djed koji želi spasiti svog unuka i ne proživjeti još jednu veliku obiteljsku tragediju.

S istom bolešću hrvatska je javnost bila upoznata kroz slučaj malene Tee, koja je prije Nike također bila najmlađa pacijentica s istom dijagnozom. Kako takvi pacijenti imaju prednost, Tei je Ministarstvo zdravstva u konačnici odobrilo lijek, no s Nikom još uvijek nema pomaka, piše RTL.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 17:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d3b609b4739842d08b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Bageri sutra stižu na Žnjan, a ugostitelji već počeli rastavljati objekte

Sutra na Žnjanski plato stižu bageri Ministarstva graditeljstva, no čini se da nekog većeg posla zapravo neće imati. Ugostitelji sa Žnjana danas su počeli rastavljati objekte.

"Svi idemo. Nas preko 30. Gotovo je. Sve je kazano", rekao je jedan od koncesionara Indexu.

"Neće trebati ništa rušiti. Sve ćemo razmontirati. Došli smo kao gospoda, odlazimo kao gospoda", kaže njegov kolega.

Cijelu ovu godinu ugostitelji sa Žnjana radili su bez ugovora s Gradom. Bivši gradonačelnik Ivo Baldasar nije im htio produžiti koncesije jer je Građevinska inspekcija naložila uklanjanje bespravnih objekata.

Dozvole su ugostitelji dobijali za module od 12 kvadrata, no građevine su neki digli čak i na nekoliko etaža.

Pravni manevar nije uspio

Novi splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara bio je spreman da situaciju na Žnjanu raščisti što je prije moguće. Prije mjesec dana poslao je opomene ugostiteljima za dugove koji su dosegli milijun kuna, a s ministrom graditeljstva Štromarom dogovoren je akcijski plan za rušenje.

Ugostitelji su prošlog tjedna povukli posljednji pravni manevar. Tužili su državu radi vlasništva na pomorskom dobru i podnijeli zahtjeve za legalizaciju izgrađenih objekata. Mislilo se kako će Ministarstvo graditeljstva odustati od najavljenog rušenja, no od toga nije bilo ništa.

U Gradu Splitu su odlučili odbiti zahtjeve za legalizaciju budući da se radi o pomorskom dobru. Najavljene su i opcije podnošenja kaznenih prijava ukoliko počne rušenje te tužba prema Gradu na ime utrošenih sredstava za infastrukturu koja nije postojala na Žnjanu, nego su je ugostitelji sami financirali. 

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 16:45:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .