Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nominalni trošak porezne reforme otprilike 3,6 milijardi kuna

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

Implementacija svih predloženih promjena u hrvatskom poreznom sustavu trebala bi udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) s trenutnih 37,5 posto smanjiti u 2017. na 36,9, a u 2018. na 36,5 posto, a nominalno bi trošak reforme ukupno trebao iznositi oko 3,6 milijarde kuna, izračunali su u Ministarstvu financija. 

Već u prvoj godini, prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića, trošak reforme bit će do 2 milijarde kuna, na koliko nominalno procjenjuje učinak smanjenja troška rada kroz izmjene u oporezivanju dohotka, rasterećenja poduzetništva kroz izmjene u porezu na dobit te smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) kroz redefiniranje proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa PDV-a. U 2018. godini tome treba dodati učinak planiranog smanjenja opće stope PDV-a, dizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, i dr.

 Izmjene u sustavu PDV-a

Na području poreza na dodanu vrijednost (PDV) najznačajniji je prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a od 1. siječnja 2018. godine sa sadašnjih 25 na 24 posto te uvođenje jedne snižene stope od 12 posto, čime bi se ukinute dosad snižene stope od 5 i 13 posto. Te bi promjene imale utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna za otprilike 1,8 milijardi kuna godišnje.

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

.

Predloženim izmjenama , prosječna bi se stopa PDV-a 2017. spustila na 15,5 posto, a 2018. na 15,3 posto, pri čemu bi primjenu više stope PDV-a na ugostiteljske usluge najviše osjetili nerezidenti, koji i najviše koriste usluge koje se oporezuju po sniženoj stopi (ugostiteljske usluge i smještaj), kažu u Ministarstvu. 

Dodaju i da najsiromašniji sloj hrvatskih građana, s najnižim prihodima, danas plaća prosječni PDV od 15,7 posto, a to bi 2018. trebalo pasti na 14,8 posto.

 Upravo namjera povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge s trenutnih 13 na 25 posto je, nakon objave detalja porezne reforme izazvala najviše 'buke' u javnosti te je i sam ministar turizma Gari Cappelli kazao da bi to povećanje bilo negativno za sektor te da kao jednu od mogućnosti vidi moratorij na to povećanje dok se pomno ne prouče tržišni i drugi učinci na turizam, ili pak da stopa ostane kao sada.

 No, iz Ministarstva financija takvu mogućnost odbacuju uz objašnjenje da je riječ o povećanju proračunskih prihoda od PDV-a za oko milijardu kuna, što je previsok učinak na proračun da bi se od njega odustalo, kao i da je riječ o jednoj od niza izmjena u poreznom sustavu, koje su zamišljene kao cjelovita reforma, a mijenjanjem jednog njenog dijela pala bi cijela reforma.

 Uz to, podsjećaju da se reformom predlaže i niz mjera kojima će se ugostiteljima kompenzirati veći trošak zbog većeg PDV-a: izmjenama poreza na dohodak građanima bi se digao dohodak raspoloživ za veću potrošnju; predlaže se uvođenje niže stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna; nižim PDV-om na isporuku električne energije i odvoz otpada smanjuju se režijski troškovi i ugostiteljima, kojima se omogućava i veći prihod kroz priznavanje povećanje odbitka za reprezentaciju (s 30 na 50 posto), i dr.

 Kritika je bilo i na najavljene izmjene u sustavu PDV-a u 2018., gdje bi se snižena stope PDV-a s trenutnih 13 spustila na 12 posto, a stopa od 5 posto ukinula. Tom najnižom stopom danas se, primjerice, oporezuju kruh i mlijeko ili knjige i novine.

 Na sve njih iz Ministarstva financija odgovaraju izračunom da će izmjene u oporezivanju potrošnje značiti viši prosječni mjesečni trošak za ugostiteljske usluge od približno 8 kuna, a za hranu od 12 kuna, dok bi se nižim porezom na isporuku električne energije i odvoz otpada režijski troškovi trebali smanjiti prosječno za 300-tinjak kuna godišnje.

 Istodobno, predlaže se niži PDV (od 13 posto) na repromaterijal u poljoprivredi, odnosno sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl., što čini ukupni trošak za proračun, odnosno niže troškove za poljoprivrednike na godišnjoj razini od oko 170 milijuna kuna. 

Izmjene u oporezivanju dohotka

 Isti je argument Ministarstva i na kritike da se prigodom izrade prijedloga izmjena u porezu na dohodak pogodovalo osobama s višim primanjima, dok se za one s nižima ništa ne mijenja,

 Glavne promjene kod poreza na dohodak bile bi smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi umjesto sadašnje četiri razine, bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predloženi su i  viši te progresivniji osobni odbitci za djecu i viši odbitci za manje ostalih uzdržavanih članova, kao i podizanje granice nakon koje se dohodak oporezuje po najvišoj stopi na iznad 21.300 kuna bruto (17,5 tisuća neto).

 Kod obrtnika se, pak, povećava krug onih koji će moći odabrati paušalno oporezivanje dohotka na ugostitelje i trgovce, ako fiskaliziraju račune, uz povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do granice za ulazak u sustav PDV-a. Ukidaju se, pak, olakšice za primitke od radničkog dioničarstva te od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja.

 Svim tim izmjenama, procjenjuju u Ministarstvu financija, iz 'škara' poreza na dohodak umjesto dosadašnjih 915 tisuća bit će isključeno oko 1,5 milijun poreznih obveznika, onih s najnižim primanjima, ali i primjerice obitelji s djecom, koji će biti dovedeni u povoljniji položaj od samaca, a u sklopu pronatalitetne politike Vlade. Također, prosječni trošak rada bi s trenutnih 7,6 trebao pasti na 6,3 posto.

 Porez na dobit ostaje bez olakšica

 Kod oporezivanja dobiti, pak, predlaže se niža stopa poreza - s 20 na 18 posto te uvođenje stope od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižima od 3 milijuna kuna. Također, predviđena je mogućnost izbora načina utvrđivanja dobiti (po računovodstvenim načelima ili novčanom tijeku), ali i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit, koju je, kažu u Ministarstvu financija, lani koristilo tek 0,8 posto poduzetnika.

Paralelno time, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.

Kod regionalnih poreznih olakšica, ukinula bi se olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok bi se za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i područje Grada Vukovara porez na dobit plaćao po umanjenoj stopi za 50 posto od propisane porezne stope.

 Izmjenama Zakona o dobiti predlaže se i, kao jednokratna mjera u 2017. godini, otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. U samim zakonskim izmjenama to se pojašnjava uočenom potrebom ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, a iz Ministarstva nisu dodatno pojasnili ovu odluku, kao niti njene fiskalne učinke.

Među ostalim, prijedlogom zakona propisuju se promjene u načinu priznavanja rashoda s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz i reprezentaciju i to na način da bi se 50 posto troška reprezentacije utvrdilo kao porezno priznati rashod, a ne kao do sada 30 posto. Za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70 na 50 posto.

Ukupni učinak svih izmjena u oporezivanju dobiti procjenjuje se na približno 375 milijun kuna, a iz Ministarstva ističu da su izmjene osmišljene kako bi bile prvenstveno stimulativne za male i srednje poduzetnike te obrtnike.

 Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski I stup umjesto 20 i 15 na 10 i 7,5 posto, za II stup umjesto 5 na 2,5 posto, a zdravstveni s 15 na 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika . Naime, pokazuju podaci Ministarstva financija, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 Pritom se zadržavaju prava autora na 30 posto, a umjetnika na 55 posto izdataka.

Porezna reforma po hitnom postupku?

 Uz ove, za implementaciju cjelovite porezne reforme trebaju se izmijeniti ili donijeti novi zakoni koji uređuju pitanje poreza na promet nekretnina, lokalne poreze, poseban porez na cestovna vozila, fiskalizaciju u poslovanju s gotovinom, trošarina, upravnih pristojbi, rada Porezne i Carinske uprave, porezno savjetništvo te administrativnu suradnju s Europskom unijom.

 Svi bi se ti zakonski prijedlozi trebali naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u četvrtak, 10. studenog, a iako je prvotno bilo planirano da prođu redovnu saborsku proceduru, s dva čitanja, iz Ministarstva financija sada najavljuju i mogućnost da se cijeli paket pošalje na hitnu proceduru, kao i da se javna rasprava o svim zakonskim izmjenama provede jedinstveno, za cijelu reformu.

 No, da li će predložene izmjene ostati kakve jesu, uz ostalo, ovisi i o stavovima jedne od vladajućih strana, Mosta, koji ih je najavio, ali još nije objavio. Iz Ministarstva financija ističu da oni, što se tiče stručnog dijela, ostaju pri ovom prijedlogu, a da se promjene mogu dogoditi samo političkom odlukom.





Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbad57b4739843018b4572/80
Foto: Screenshot / Facebook

Kerum započeo kampanju: "Ja sam kapetan Splita"

Poručio je da će napraviti podmorske tunele za spojiti istočnu i zapadnu obalu, učas izmjestiti željeznički kolodvor iz luke u predgrađe što Ivo Baldasar nije uspio u četiri godine mandata

Željko Kerum sa svojom svitom od 15-ak pratitelja protutnjao je središtem Splita. Krenuo je od starog Hajdukovog igrališta gdje je najavio da kani napraviti kongresni centar na 3-4 etaže i parkinge, ako ga se izabere za gradonačelnika. Poručio je da će napraviti podmorske tunele za spojiti istočnu i zapadnu obalu, učas izmjestiti željeznički kolodvor iz luke u predgrađe što Ivo Baldasar nije uspio u četiri godine mandata. - pišu 24 sata

Dolutao je do splitske ribarnice s pratnjom gdje je dočekan ovacijama od strane trgovkinja, a tom je prigodom ogulio jednog škampa i sirovog ga pojeo, našalivši se da tako se sprema carpaccio. Ispraćen je uzvicima: "HDZ, HDZ!" - što mu nije zasmetalo, jer uvjeren je da će izbore dobiti u prvom krugu, te okupiti baš glasače HDZ-a, kao i SDP-a.

 - Krećem čim me se izabere, takav sam, tako radim, to je moj posao. Ovi drugi što se kandidiraju rade u banci, jedan piše križaljke, čuvaju kipove, rade po šalterima, a čujem da i tu nisu najbolji, oni to i ne znaju kako privesti. Ja sam željan da napravim nešto za ovaj grad. Split je pun potencijala, prvenstveno ljudskog. Moji zamjenici Jure Šundov i Damir Grgić Gaga pravi izbor za realizaciju toga. 

To  su radilice, motori koji će pokrenuti “brod”, Ja sam kapetan Splita. Vlaj sam koji je prošao 7.000 sati navigacije. Vjerujem u ove ljude. Split je na moru i povezan je s cijelim svijetom. Nisam slučajno odabrao ovu poziciju za predstaviti svoje zamjenike. Ova pozicija - Stari plac je veliki potencijal, čisto vlasništvo Grada Splita. Na ovoj poziciji će se napraviti kongresni centar s 3-4 etaže. Time će se riješiti Varoš, ali preko 50 posto potreba Splita za parkingom. Od ovog mjesta, gdje stojim, napravit će se tunel do hotel Bellevue, odnosno do stare fontane na Rivi koja će obnoviti - obećao je Kerum.

Kasnije druženje sa stranačkim svitom nastavio u kavani Central gdje se ispijao otmjeni roze šampanjac Moët Chandon, a čekali su se i škampi da se spreme koje je probao na ribarnici. - pišu 24 sata


Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 14:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587e94521eea8f110a8b4587/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Kujundžić: Hrvatska je spremna preuzeti Eurposku agencija za lijekove, ali neće biti lako

Agencija je trenutno smještena u Londonu, no zbog Brexita svoje novo sjedište morat će potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u srijedu kako je Hrvatska spremna preuzeti Europsku agenciju za lijekove (EMA), za koju se traži novo sjedište u nekoj od zemalja članica Europske unije nakon izlaska Velike Britanije, no drži da to neće biti lako s obzirom na jaku konkurenciju.

- Pošteno govoreći, neće biti lako jer je konkurencija velika. U ovom trenutku Švedska i Italija izrazito jako lobiraju. - rekao je Kujundžić.

Ministarstvo zdravstva spremno je pružiti svu pomoć u nastojanjima da EMA dođe u Hrvatsku, kaže Kujundžić, ali u ovom trenutku to je stvar Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odnosno ljudi u Bruxellesu i Vlade koji vode pregovore o tome.

Premijer Andrej Plenković uputio je sredinom prosinca pismo namjere predsjedniku Europskoga vijeća Donaldu Tusku, kao i predsjedniku Europske komisije, u kojem je istaknuo prednosti Hrvatske kao zemlje s uglednom znanstveno-istraživačkom zajednicom na tom polju, dugom tradicijom u farmaceutskoj industriji i javnom zdravstvu, te članice EU koja bi bez sumnje mogla osigurati sve potrebne uvjete kda se u nju smjesti sjedište EMA-e.

Kandidaturu za sjedište EMA-e istaknuo je u ožujku Zagreb, koji je premijera pozvao da hitno pokrene službenu kandidaturu Hrvatske za preseljenje EMA-e u hrvatski glavni grad.

Agencija je trenutno smještena u Londonu, no zbog Brexita svoje novo sjedište morat će potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a.

U Hrvatskoj trenutno nema ni jedne od europskih institucija, odnosno agencija, pa u Ministarstvu vanjskih poslova smatraju da u prilog hrvatskim ambicijama ide i to što je Europsko vijeće 2003. godine donijelo odluku da će nove države članice imati prednost kod određivanja sjedišta agencija.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bd7e80b4739862a58b459b/80
Foto: Lokalni izbori

Dragan Markovina: Svaki narod i država ima pravo da svoj jezik zove kako želi

Deklaraciju o zajedničkom jeziku potpisalo je više od dvjesto stručnjaka i javnih osoba iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore koja je rezultat serije konferencija projekta ''Jezici i nacionalizmi''

Dragan Markovina, jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku gostovao je u Dnevniku Nove TV.

Otkud ideja o zajedničkom jeziku? Što je vam je cilj?

Mislim da zajednički jezik postoji neovisno o bilo kakvoj ideji i ovoj Deklaraciji, uz puno pravo da ga svaka od ovih država i naroda zove onako kako ga želi zvat. Između ostalog, o tome je Krleža još davno govorio. Ideja o nekakvim inicijativama za potpisivanje ove deklaracije, nastala je iz niza seminara koji su se odvijali po raznim gradovima i naprosto iz jezične prakse, koja bilježi konstantno nasilje prema autohtonim govornicima u svim ovim državama, a posebno naravno u BiH.

Kako biste vi nazvali taj jezik i kako bi se to primjenjivalo u praksi?

Mislim da ta vrsta senzacionalizma kojom se masovni hrvatski mediji, od današnje naslovnice Večernjeg pa nadalje, pokušavaju iskonstruirati nekakav skandal ili nešto slično, zapravo potpuno promašena. Jasno u toj Deklaraciji piše i ja sam Vam sad to rekao da je punopravno pravo da svak zove taj jezik kako želi. U Hrvatskoj je to hrvatski, u Srbiji srpski, u Bosni je i srpski, i hrvatski i bosanski, u Crnoj Gori je crnogorski. Dakle to uopće nije upitno, upitna je konstantna agresija prema govornicima autohtonih jezika, kako god ih zvali i koji su u potpunom strahu od cenzure i godinama autocenzuriraju. Zapravo, jezik je na ovim prostorima, ne samo od 90-te, nego i puno prije, bio isključivo političko pitanje, nego naprosto pitanje komunikacije. U tom smislu, inzistiranje da se prevodi na četiri varijante i slično, nečeg što je svima razumljivo je po meni bezpredmetno. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dad3e2b473986ddf8b45b2/80
Foto: Wikipedija

U Splitu će se glasovi dobivati ili gubiti na GUP-u

Micanje GUP-a s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća tek je uvod u političke igre koje su pred Splićanima

Lokalni izbori su pred vratima, a jedna od ključnih stvari na kojoj će kandidati u Splitu dobivati ili gubiti glasove bit će i pitanje Generalnog urbanističkog plana, kojeg Split čeka već 10 godina. Baldasarovo nastojanje da svoj mandat okruni donošenjem novog GUP-a nije prošlo pa će tako ovaj vrući krumpir u ruke dobiti novi gradonačelnik. - piše N1

Tik pred izbore složili su se da je najbolje da se ne raspravljaju. I to jednoglasno. Ne žele se zamjeriti građanima ni pod koju cijenu. Micanje GUP-a s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća tek je uvod u političke igre koje su pred Splićanima.

- Već kalkuliraju svi kako će u sljedećem sastavu gradskog vijeća oni onda taj isti GUP ustvari donijeti. - smatra Baldasar, no u tim je razmišljanjima sam.

Ne slaže se s njim niti njegova donedavna zamjenica, SDP-ova Aida Batarelo, kojoj je oduzeo sve ovlasti nakon njezine kandidature za splitsku gradonačelnicu.

Izmjenama GUP-a od početka su se protivili i u stranci Pametno. Ključno je, kažu, prvo promisliti kakav Split želimo.

Da prostorni plan treba izraditi na sustavan način kako bi grad preuzeo svoju ulogu u 21. stoljeću misle i u lokalnom HDZ-u. Pri svemu tome, njihov kandidat za gradonačelnika Andro Krstulović Opara kaže, treba misliti i na zahtjeve građana i malih investitora.

U Splitu trenutno vlada prostorni kaos. Žnjanski plato već godinama je rak rana grada, parking mjesta kronično nedostaje, sve više je poslovnih zgrada i shopping centara, a sve manje zelenih površina i rekreacijskih zona. Problem je i bespravna gradnja na Marjanu. Građani povjerenja više nemaju.

Hoće li i koliko do mišljenja građana splitski kandidati držati i u praksi kada netko od njih sjedne u gradonačelničku fotelju znat će se najvjerojatnije u lipnju. - piše N1

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 12:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .