Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nominalni trošak porezne reforme otprilike 3,6 milijardi kuna

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

Implementacija svih predloženih promjena u hrvatskom poreznom sustavu trebala bi udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) s trenutnih 37,5 posto smanjiti u 2017. na 36,9, a u 2018. na 36,5 posto, a nominalno bi trošak reforme ukupno trebao iznositi oko 3,6 milijarde kuna, izračunali su u Ministarstvu financija. 

Već u prvoj godini, prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića, trošak reforme bit će do 2 milijarde kuna, na koliko nominalno procjenjuje učinak smanjenja troška rada kroz izmjene u oporezivanju dohotka, rasterećenja poduzetništva kroz izmjene u porezu na dobit te smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) kroz redefiniranje proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa PDV-a. U 2018. godini tome treba dodati učinak planiranog smanjenja opće stope PDV-a, dizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, i dr.

 Izmjene u sustavu PDV-a

Na području poreza na dodanu vrijednost (PDV) najznačajniji je prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a od 1. siječnja 2018. godine sa sadašnjih 25 na 24 posto te uvođenje jedne snižene stope od 12 posto, čime bi se ukinute dosad snižene stope od 5 i 13 posto. Te bi promjene imale utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna za otprilike 1,8 milijardi kuna godišnje.

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

.

Predloženim izmjenama , prosječna bi se stopa PDV-a 2017. spustila na 15,5 posto, a 2018. na 15,3 posto, pri čemu bi primjenu više stope PDV-a na ugostiteljske usluge najviše osjetili nerezidenti, koji i najviše koriste usluge koje se oporezuju po sniženoj stopi (ugostiteljske usluge i smještaj), kažu u Ministarstvu. 

Dodaju i da najsiromašniji sloj hrvatskih građana, s najnižim prihodima, danas plaća prosječni PDV od 15,7 posto, a to bi 2018. trebalo pasti na 14,8 posto.

 Upravo namjera povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge s trenutnih 13 na 25 posto je, nakon objave detalja porezne reforme izazvala najviše 'buke' u javnosti te je i sam ministar turizma Gari Cappelli kazao da bi to povećanje bilo negativno za sektor te da kao jednu od mogućnosti vidi moratorij na to povećanje dok se pomno ne prouče tržišni i drugi učinci na turizam, ili pak da stopa ostane kao sada.

 No, iz Ministarstva financija takvu mogućnost odbacuju uz objašnjenje da je riječ o povećanju proračunskih prihoda od PDV-a za oko milijardu kuna, što je previsok učinak na proračun da bi se od njega odustalo, kao i da je riječ o jednoj od niza izmjena u poreznom sustavu, koje su zamišljene kao cjelovita reforma, a mijenjanjem jednog njenog dijela pala bi cijela reforma.

 Uz to, podsjećaju da se reformom predlaže i niz mjera kojima će se ugostiteljima kompenzirati veći trošak zbog većeg PDV-a: izmjenama poreza na dohodak građanima bi se digao dohodak raspoloživ za veću potrošnju; predlaže se uvođenje niže stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna; nižim PDV-om na isporuku električne energije i odvoz otpada smanjuju se režijski troškovi i ugostiteljima, kojima se omogućava i veći prihod kroz priznavanje povećanje odbitka za reprezentaciju (s 30 na 50 posto), i dr.

 Kritika je bilo i na najavljene izmjene u sustavu PDV-a u 2018., gdje bi se snižena stope PDV-a s trenutnih 13 spustila na 12 posto, a stopa od 5 posto ukinula. Tom najnižom stopom danas se, primjerice, oporezuju kruh i mlijeko ili knjige i novine.

 Na sve njih iz Ministarstva financija odgovaraju izračunom da će izmjene u oporezivanju potrošnje značiti viši prosječni mjesečni trošak za ugostiteljske usluge od približno 8 kuna, a za hranu od 12 kuna, dok bi se nižim porezom na isporuku električne energije i odvoz otpada režijski troškovi trebali smanjiti prosječno za 300-tinjak kuna godišnje.

 Istodobno, predlaže se niži PDV (od 13 posto) na repromaterijal u poljoprivredi, odnosno sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl., što čini ukupni trošak za proračun, odnosno niže troškove za poljoprivrednike na godišnjoj razini od oko 170 milijuna kuna. 

Izmjene u oporezivanju dohotka

 Isti je argument Ministarstva i na kritike da se prigodom izrade prijedloga izmjena u porezu na dohodak pogodovalo osobama s višim primanjima, dok se za one s nižima ništa ne mijenja,

 Glavne promjene kod poreza na dohodak bile bi smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi umjesto sadašnje četiri razine, bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predloženi su i  viši te progresivniji osobni odbitci za djecu i viši odbitci za manje ostalih uzdržavanih članova, kao i podizanje granice nakon koje se dohodak oporezuje po najvišoj stopi na iznad 21.300 kuna bruto (17,5 tisuća neto).

 Kod obrtnika se, pak, povećava krug onih koji će moći odabrati paušalno oporezivanje dohotka na ugostitelje i trgovce, ako fiskaliziraju račune, uz povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do granice za ulazak u sustav PDV-a. Ukidaju se, pak, olakšice za primitke od radničkog dioničarstva te od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja.

 Svim tim izmjenama, procjenjuju u Ministarstvu financija, iz 'škara' poreza na dohodak umjesto dosadašnjih 915 tisuća bit će isključeno oko 1,5 milijun poreznih obveznika, onih s najnižim primanjima, ali i primjerice obitelji s djecom, koji će biti dovedeni u povoljniji položaj od samaca, a u sklopu pronatalitetne politike Vlade. Također, prosječni trošak rada bi s trenutnih 7,6 trebao pasti na 6,3 posto.

 Porez na dobit ostaje bez olakšica

 Kod oporezivanja dobiti, pak, predlaže se niža stopa poreza - s 20 na 18 posto te uvođenje stope od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižima od 3 milijuna kuna. Također, predviđena je mogućnost izbora načina utvrđivanja dobiti (po računovodstvenim načelima ili novčanom tijeku), ali i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit, koju je, kažu u Ministarstvu financija, lani koristilo tek 0,8 posto poduzetnika.

Paralelno time, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.

Kod regionalnih poreznih olakšica, ukinula bi se olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok bi se za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i područje Grada Vukovara porez na dobit plaćao po umanjenoj stopi za 50 posto od propisane porezne stope.

 Izmjenama Zakona o dobiti predlaže se i, kao jednokratna mjera u 2017. godini, otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. U samim zakonskim izmjenama to se pojašnjava uočenom potrebom ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, a iz Ministarstva nisu dodatno pojasnili ovu odluku, kao niti njene fiskalne učinke.

Među ostalim, prijedlogom zakona propisuju se promjene u načinu priznavanja rashoda s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz i reprezentaciju i to na način da bi se 50 posto troška reprezentacije utvrdilo kao porezno priznati rashod, a ne kao do sada 30 posto. Za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70 na 50 posto.

Ukupni učinak svih izmjena u oporezivanju dobiti procjenjuje se na približno 375 milijun kuna, a iz Ministarstva ističu da su izmjene osmišljene kako bi bile prvenstveno stimulativne za male i srednje poduzetnike te obrtnike.

 Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski I stup umjesto 20 i 15 na 10 i 7,5 posto, za II stup umjesto 5 na 2,5 posto, a zdravstveni s 15 na 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika . Naime, pokazuju podaci Ministarstva financija, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 Pritom se zadržavaju prava autora na 30 posto, a umjetnika na 55 posto izdataka.

Porezna reforma po hitnom postupku?

 Uz ove, za implementaciju cjelovite porezne reforme trebaju se izmijeniti ili donijeti novi zakoni koji uređuju pitanje poreza na promet nekretnina, lokalne poreze, poseban porez na cestovna vozila, fiskalizaciju u poslovanju s gotovinom, trošarina, upravnih pristojbi, rada Porezne i Carinske uprave, porezno savjetništvo te administrativnu suradnju s Europskom unijom.

 Svi bi se ti zakonski prijedlozi trebali naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u četvrtak, 10. studenog, a iako je prvotno bilo planirano da prođu redovnu saborsku proceduru, s dva čitanja, iz Ministarstva financija sada najavljuju i mogućnost da se cijeli paket pošalje na hitnu proceduru, kao i da se javna rasprava o svim zakonskim izmjenama provede jedinstveno, za cijelu reformu.

 No, da li će predložene izmjene ostati kakve jesu, uz ostalo, ovisi i o stavovima jedne od vladajućih strana, Mosta, koji ih je najavio, ali još nije objavio. Iz Ministarstva financija ističu da oni, što se tiče stručnog dijela, ostaju pri ovom prijedlogu, a da se promjene mogu dogoditi samo političkom odlukom.





Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a677c7bb9e03e04598b4586/80
Foto: Kazalište Kerempuh

HKV: Frljićeva predstava vulgaran i neprihvatljiv obračun sa živim suvremenicima

Izvršni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) ocijenilo je u utorak da je znamenito Pirandellovo djelo "Šest likova traži autora" u režiji Olivera Frljića u kazalištu "Kerempuh" doživjelu preobrazbu nezabilježenu u povijesti hrvatskoga glumišta te da nije riječ o umjetničkom činu, nego o vulgarnome i neprihvatljivom obračunu sa živim suvremenicima, s porukom da neistomišljenike treba likvidirati

- Znamenito dramsko djelo L. Pirandella 'Šest likova traži autora' doživjelo je u zagrebačkom kazalištu 'Kerempuh' preobrazbu nezabilježenu u povijesti hrvatskoga glumišta. U režiji notornog Olivera Frljića nije riječ o kazališnom, umjetničkom činu, nego o vulgarnom i neprihvatljivom obračunu sa živim suvremenicima, zloporabi kazališne ustanove koja bi trebala biti posvećena satiri, razularenoj mržnji prema svemu što diše i djeluje hrvatski. - navodi u priopćenju Izvršni odbor HKV-a.

HKV smatra kako se u svezi s tom predstavom ne može govoriti o provokaciji ni o govoru mržnje, nego o "višoj" dimenziji nasilja sadržanog u poruci da neistomišljenike sluđene i zaluđene militantne družine treba fizički likvidirati.

- Ne može se u svezi s tom predstavom govoriti o provokaciji ni o govoru mržnje, nego o 'višoj' dimenziji nasilja sadržanog u poruci da neistomišljenike sluđene i zaluđene militantne družine treba fizički likvidirati. Na taj je način prijeđena crta tolerancije koju hrvatsko društvo nažalost ima prema sličnim pojavama, dopuštajući izravnu neprijateljsku djelatnost koja podmuklo koristi upravo kulturnu scenu za promidžbu staljinistički obojenih protuhrvatskih ispada, s bočnim četničkim elementima. - ocjenjuje HKV.

Izvršni odbor HKV-a navodi da je "zločinačka destrukcija koju provode vojujuće skupine u skladu s novim Memorandumom SANU" te da je i bez toga krajnje opasna jer će izazvati predvidljivu reakciju i dovesti do dalekosežnih posljedica.

- Pozivanje na fizičku likvidaciju Hrvata koji se na zakonit i legalan način bore za stajališta i vrijednosti imanentne hrvatskom narodu nije drugo do patološko zazivanje stvaranja crvenih brigada i odreda za likvidaciju, zov povratka na represiju iz najcrnjih godina komunističkoga totalitarnog režima. Zločinačka destrukcija koju provode vojujuće skupine u skladu je s novim Memorandumom SANU, ali i bez toga krajnje je opasna jer će izazvati predvidljivu reakciju i dovesti do dalekosežnih posljedica. - stoji na kraju priopćenja Izvršnog odbora HKV-a.

Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 19:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Predsjedničin ured tri dana u Krapinsko-zagorskoj županiji

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović od srijede do petka preselit će ured u Krapinsko-zagorsku županiju, što je 13. premještanje njezina ureda izvan Zagreba

Predsjednica Grabar-Kitarović najprije će u srijedu ujutro ispred zgrade Krapinsko-zagorske županije sa županom Željkom Kolarom i gradonačelnikom Krapine Zoranom Gregurovićem biti na podizanju predsjedničke zastave, a zatim će, među ostalim, održati radne sastanke s predstavnicima županije, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i načelnicima te predstavnicima udruga hrvatskih branitelja. Istog dana posjetit će i tvrtku "Jedinstvo Krapina" d.o.o., nakon čega će u Zaboku odati počast poginulim policajcima ispred krapinsko-zagorske Policijske uprave.

Drugi dan hrvatska predsjednica obići će rodnu kuću prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću, položiti vijenac i zapaliti svijeću kod spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku, a u Humu na Sutli predviđen je sastanak s gospodarstvenicima i obrtnicima Krapinsko-zagorske županije, nakon čega će obići nekoliko tvrtaka u Klanjcu i Krapini.

 U Krapini će biti na potpisivanju ugovora o darivanju državne imovine Krapinsko-zagorskoj županiji, koji će potpisati ministar državne imovine Goran Marić i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.

Treći dan Kolinda Grabar-Kitarović u Gornjoj Stubici odat će počast poginulom vojnom pilotu Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva Rudolfu Perešinu i bit će na potpisivanju ugovora o sufinanciranju izgradnje njegove spomen-kuće. Među ostalim, posjetit će Srednju školu "Bedekovčina", gdje će s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak te s profesorima i učenicima razgovarati o strukovnom obrazovanju i centrima kompetentnosti.

Posjetit će i Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke, a na kraju i općine Konjščinu i Mihovljan.

Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 18:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a676952b9e03e04598b456e/80
Foto: galum.hr

Brodosplit donirao skulpturu Gorkog Žuvele Galeriji umjetnina

"U ime Ja" naziv je umjetničke instalacije čiji su središnji skulpturalni dio prema nacrtu nedavno umrloga likovnog umjetnika Gorkog Žuvele 2014. godine izradili radnici Brodosplitove radionice strojne obrade, a u utorak su je donirali Galeriji umjetnina, priopćeno je iz Brodosplita

U priopćenju se navodi da su skulpturu čuvali četiri godine, a sada će na poticaj Galerije umjetnina iz Splita, kojoj su umjetnik i Brodosplit donirali instalaciju, skulpturalni segment u Noći muzeja u petak prvi put javnosti biti predstavljen u atriju muzeja. To će biti i poticaj da se što prije u istočnom dvorištu Galerije umjetnina postavi cijela instalacija.

Skulptura "U ime Ja" izrađena je od čelika povišene čvrstoće, umjetnički je prikaz antene - komunikacijskog uređaja koji odašilje energiju u željnom smjeru. - Želim reći da se u brodogradilištu može sve napraviti. Željezo me uvijek izaziva jer pruža mogućnosti koju ne mogu dovoljno problematizirati kroz rad u atelijeru. Ogromna snaga valjka, masa željeza koja postaje podatna, motivi su koji pokreću rad na ovim skulpturama. - rekao je tada splitski likovni umjetnik, prof. Gorki Žuvela (1946. -  2017.), navodi se u priopćenju.

Splitski umjetnik Gorki Žuvela imao je više od 40 samostalnih izložaba, a njegovi su radovi u fundusima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Moderne galerije u Zagrebu i Galerije umjetnina u Splitu, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, javnim ustanovama i crkvama te u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 17:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5856d8131eea8f1e668b45ef/80

Split: Hrgović i Vela preuzimaju obveze oboljelog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare

Zamjenici splitskoga gradonačelnika Jelena Hrgović i Nino Vela u srijedu su na izvanrednoj konferenciji za novinare najavili da će, zbog zdravstvenih poteškoća gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, preuzeti njegove obveze, te naglasili da ostaju dio Oparinog zajedničkog tima, koji je pobijedio na prošlogodišnjim lokalnim izborima.

"Gradonačelnik će kratko vrijeme biti odsutan, a mi kao zamjenici preuzet ćemo sve dužnosti koje je obavljao", rekla je novinarima zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović.

Krstulović Opara ima melanom, zloćudni tumor kože koji se proširio na mozak, zbog čega je trenutno na liječenju Odjela neurologije KBC-a Split.

Hrgović je istaknula kako su u protekla dva radna dana, otkad je Krstulović Opara u bolnici, Vela i ona održavali redovite kolegije i surađivati s ostalim članovima Gradske uprave.

"Naš gradonačelnik je ozbiljan čovjek i borac i zajedno smo uz njega, te ćemo učiniti sve da mu damo ljudsku podršku i uložit ćemo maksimalne napore da Grad besprijekorno funkcionira", poručila je Hrgović.

Vela je podsjetio da su na lokalnim izborima zajedno s Krstulovićem Oparom bili jedan tim. "Andro je bio vodeći u našem timu i uvijek je nezgodno kad ostanete bez vodećeg čovjeka u igri, ali Andro je naš gradonačelnik i s njim dogovaramo kako ćemo postupiti", kazao je Vela,

Ustvrdio je kako su uskladili aktivnosti od prvog dana gradonačelnikovih zdravstvenih poteškoća, pa će tako nastaviti i dalje.

"Veliki dio posla koji je Krstulović Opara vukao sada moramo nas dvoje rasporediti, ali dat ćemo sve od sebe, kao što je i naš gradonačelnik cijeloga sebe davao u ovaj posao", rekao je Vela i izrazio nadu da će im se Krstulović Opara brzo priključiti.

Splitski gradonačelnik javio se u utorak na Facebooku iz bolničke postelje s optimističnom porukom, unatoč teškoj dijagnozi. Na video snimci otpjevao je poznatu melodiju iz serije "Naše malo misto" i poručio "Bit će ovo sve dobro, nećete me se tako lako riješit'. Vidimo se brzo".


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 15:55:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .