Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nominalni trošak porezne reforme otprilike 3,6 milijardi kuna

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

Implementacija svih predloženih promjena u hrvatskom poreznom sustavu trebala bi udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) s trenutnih 37,5 posto smanjiti u 2017. na 36,9, a u 2018. na 36,5 posto, a nominalno bi trošak reforme ukupno trebao iznositi oko 3,6 milijarde kuna, izračunali su u Ministarstvu financija. 

Već u prvoj godini, prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića, trošak reforme bit će do 2 milijarde kuna, na koliko nominalno procjenjuje učinak smanjenja troška rada kroz izmjene u oporezivanju dohotka, rasterećenja poduzetništva kroz izmjene u porezu na dobit te smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) kroz redefiniranje proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa PDV-a. U 2018. godini tome treba dodati učinak planiranog smanjenja opće stope PDV-a, dizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, i dr.

 Izmjene u sustavu PDV-a

Na području poreza na dodanu vrijednost (PDV) najznačajniji je prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a od 1. siječnja 2018. godine sa sadašnjih 25 na 24 posto te uvođenje jedne snižene stope od 12 posto, čime bi se ukinute dosad snižene stope od 5 i 13 posto. Te bi promjene imale utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna za otprilike 1,8 milijardi kuna godišnje.

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

.

Predloženim izmjenama , prosječna bi se stopa PDV-a 2017. spustila na 15,5 posto, a 2018. na 15,3 posto, pri čemu bi primjenu više stope PDV-a na ugostiteljske usluge najviše osjetili nerezidenti, koji i najviše koriste usluge koje se oporezuju po sniženoj stopi (ugostiteljske usluge i smještaj), kažu u Ministarstvu. 

Dodaju i da najsiromašniji sloj hrvatskih građana, s najnižim prihodima, danas plaća prosječni PDV od 15,7 posto, a to bi 2018. trebalo pasti na 14,8 posto.

 Upravo namjera povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge s trenutnih 13 na 25 posto je, nakon objave detalja porezne reforme izazvala najviše 'buke' u javnosti te je i sam ministar turizma Gari Cappelli kazao da bi to povećanje bilo negativno za sektor te da kao jednu od mogućnosti vidi moratorij na to povećanje dok se pomno ne prouče tržišni i drugi učinci na turizam, ili pak da stopa ostane kao sada.

 No, iz Ministarstva financija takvu mogućnost odbacuju uz objašnjenje da je riječ o povećanju proračunskih prihoda od PDV-a za oko milijardu kuna, što je previsok učinak na proračun da bi se od njega odustalo, kao i da je riječ o jednoj od niza izmjena u poreznom sustavu, koje su zamišljene kao cjelovita reforma, a mijenjanjem jednog njenog dijela pala bi cijela reforma.

 Uz to, podsjećaju da se reformom predlaže i niz mjera kojima će se ugostiteljima kompenzirati veći trošak zbog većeg PDV-a: izmjenama poreza na dohodak građanima bi se digao dohodak raspoloživ za veću potrošnju; predlaže se uvođenje niže stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna; nižim PDV-om na isporuku električne energije i odvoz otpada smanjuju se režijski troškovi i ugostiteljima, kojima se omogućava i veći prihod kroz priznavanje povećanje odbitka za reprezentaciju (s 30 na 50 posto), i dr.

 Kritika je bilo i na najavljene izmjene u sustavu PDV-a u 2018., gdje bi se snižena stope PDV-a s trenutnih 13 spustila na 12 posto, a stopa od 5 posto ukinula. Tom najnižom stopom danas se, primjerice, oporezuju kruh i mlijeko ili knjige i novine.

 Na sve njih iz Ministarstva financija odgovaraju izračunom da će izmjene u oporezivanju potrošnje značiti viši prosječni mjesečni trošak za ugostiteljske usluge od približno 8 kuna, a za hranu od 12 kuna, dok bi se nižim porezom na isporuku električne energije i odvoz otpada režijski troškovi trebali smanjiti prosječno za 300-tinjak kuna godišnje.

 Istodobno, predlaže se niži PDV (od 13 posto) na repromaterijal u poljoprivredi, odnosno sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl., što čini ukupni trošak za proračun, odnosno niže troškove za poljoprivrednike na godišnjoj razini od oko 170 milijuna kuna. 

Izmjene u oporezivanju dohotka

 Isti je argument Ministarstva i na kritike da se prigodom izrade prijedloga izmjena u porezu na dohodak pogodovalo osobama s višim primanjima, dok se za one s nižima ništa ne mijenja,

 Glavne promjene kod poreza na dohodak bile bi smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi umjesto sadašnje četiri razine, bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predloženi su i  viši te progresivniji osobni odbitci za djecu i viši odbitci za manje ostalih uzdržavanih članova, kao i podizanje granice nakon koje se dohodak oporezuje po najvišoj stopi na iznad 21.300 kuna bruto (17,5 tisuća neto).

 Kod obrtnika se, pak, povećava krug onih koji će moći odabrati paušalno oporezivanje dohotka na ugostitelje i trgovce, ako fiskaliziraju račune, uz povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do granice za ulazak u sustav PDV-a. Ukidaju se, pak, olakšice za primitke od radničkog dioničarstva te od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja.

 Svim tim izmjenama, procjenjuju u Ministarstvu financija, iz 'škara' poreza na dohodak umjesto dosadašnjih 915 tisuća bit će isključeno oko 1,5 milijun poreznih obveznika, onih s najnižim primanjima, ali i primjerice obitelji s djecom, koji će biti dovedeni u povoljniji položaj od samaca, a u sklopu pronatalitetne politike Vlade. Također, prosječni trošak rada bi s trenutnih 7,6 trebao pasti na 6,3 posto.

 Porez na dobit ostaje bez olakšica

 Kod oporezivanja dobiti, pak, predlaže se niža stopa poreza - s 20 na 18 posto te uvođenje stope od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižima od 3 milijuna kuna. Također, predviđena je mogućnost izbora načina utvrđivanja dobiti (po računovodstvenim načelima ili novčanom tijeku), ali i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit, koju je, kažu u Ministarstvu financija, lani koristilo tek 0,8 posto poduzetnika.

Paralelno time, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.

Kod regionalnih poreznih olakšica, ukinula bi se olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok bi se za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i područje Grada Vukovara porez na dobit plaćao po umanjenoj stopi za 50 posto od propisane porezne stope.

 Izmjenama Zakona o dobiti predlaže se i, kao jednokratna mjera u 2017. godini, otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. U samim zakonskim izmjenama to se pojašnjava uočenom potrebom ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, a iz Ministarstva nisu dodatno pojasnili ovu odluku, kao niti njene fiskalne učinke.

Među ostalim, prijedlogom zakona propisuju se promjene u načinu priznavanja rashoda s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz i reprezentaciju i to na način da bi se 50 posto troška reprezentacije utvrdilo kao porezno priznati rashod, a ne kao do sada 30 posto. Za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70 na 50 posto.

Ukupni učinak svih izmjena u oporezivanju dobiti procjenjuje se na približno 375 milijun kuna, a iz Ministarstva ističu da su izmjene osmišljene kako bi bile prvenstveno stimulativne za male i srednje poduzetnike te obrtnike.

 Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski I stup umjesto 20 i 15 na 10 i 7,5 posto, za II stup umjesto 5 na 2,5 posto, a zdravstveni s 15 na 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika . Naime, pokazuju podaci Ministarstva financija, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 Pritom se zadržavaju prava autora na 30 posto, a umjetnika na 55 posto izdataka.

Porezna reforma po hitnom postupku?

 Uz ove, za implementaciju cjelovite porezne reforme trebaju se izmijeniti ili donijeti novi zakoni koji uređuju pitanje poreza na promet nekretnina, lokalne poreze, poseban porez na cestovna vozila, fiskalizaciju u poslovanju s gotovinom, trošarina, upravnih pristojbi, rada Porezne i Carinske uprave, porezno savjetništvo te administrativnu suradnju s Europskom unijom.

 Svi bi se ti zakonski prijedlozi trebali naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u četvrtak, 10. studenog, a iako je prvotno bilo planirano da prođu redovnu saborsku proceduru, s dva čitanja, iz Ministarstva financija sada najavljuju i mogućnost da se cijeli paket pošalje na hitnu proceduru, kao i da se javna rasprava o svim zakonskim izmjenama provede jedinstveno, za cijelu reformu.

 No, da li će predložene izmjene ostati kakve jesu, uz ostalo, ovisi i o stavovima jedne od vladajućih strana, Mosta, koji ih je najavio, ali još nije objavio. Iz Ministarstva financija ističu da oni, što se tiče stručnog dijela, ostaju pri ovom prijedlogu, a da se promjene mogu dogoditi samo političkom odlukom.





Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Premijer obećao filmašima: Nema demontaže sustava!

Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka
Predstavnici hrvatskih redatelja i producenata istaknuli su kako ih je razgovor koji su vodili s premijerom Andrejem Plenkovićem umirio i da vjeruju kako će audiovizualni sektor i dalje funkcionirati kao i do sada, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je konkretne korake koji će se poduzeti u sljedećim tjednima kako bi se riješili problemi u HAVC-u.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u četvrtak u Banskim dvorima s predstavnicima Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata - Zrinkom Ogrestom, Vinkom Brešanom, Danilom Šerbedžijom, Brankom Schmidtom i Tamarom Babun. Sastanku je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 Kako se navodi u priopćenju vladina Ureda za odnos s javnošću, "premijer je istaknuo da Vlada planira nastaviti razvijati sustav podrške audiovizualnom sektoru", te da "Vlada nema nikakvu namjeru miješati se u donošenje odluka o financiranju filmova i bilo kojim oblikom utjecaja politike".

 Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka.

 Tako je redatelj Vinko Brešan rekao da je filmska zajednica zabrinuta zbog situacije u kojoj se našla te istaknuo kako su od premijera čuli "da sustav neće biti urušen, da ide dalje i da se neće neće demontirati što nam je vrlo važno". Dodao je kako su na razgovoru također "čuli da politika nema ni želju niti interes ulaziti u struku u području odlučivanja o filmu te da se ne damo impresionirati od halabuke oko sadašnje situacije već da idemo dalje i radimo svoj posao."

Pristupit će se izmjenama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti


 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da su premijer Andrej Plenković i ona osobno više puta izjavljivali kako smatraju da je reforma audiovizualnog sektora vrlo uspješna, te da će Ministarstvo kulture, koje je mjerodavno za nadzor nad zakonitošću i za daljnji razvoj sustavne potpore hrvatskome filmu, raditi na otklanjanju svih mogućih nepravilnosti koje su uočene u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC), ali da ih to, ni na koji način, neće spriječiti u opredjeljenju da i dalje razvijamo taj sustav potpore.

 Najavila je kako će se u sljedećim tjednima poduzeti niz konkretnih koraka, podsjetila kako su neki koraci već i sada poduzeti - deblokiran je nacionalni program koji će već idući tjedan 'doći' na potpis, riješena su i neka druga pitanja vezana uz tehničke probleme, uredba, kriteriji, a rješava se i pitanje zapošljavanja. Kao najvažnije istaknula je da će se pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti kako bi se određene neusklađenosti ili nerazumijevanja mogla precizno definirati te će zato u sljedećim tjednima nastaviti suradnju s udrugama i s HAVC-om.

 Na novinarsko pitanje kako će se 'doskočiti' tomu da bi, s obzirom na nalaz revizije u HAVC-u, ministrica trebala prethodno potpisati svaki dokument kako bi onda HAVC mogao dati novac za određeni film, ministrica je odgovorila kako tu postoje određena nerazumijevanja. Jer, objasnila je, nalaz revizije ne govori o uplitanju ministra ili ministrice, odnosno Upravnog odbora, prije potpisivanja ugovora. Zakon je tu vrlo precizan i jasan - ministar te odluke donosi na prijedlog povjerenika audiovizualnog vijeća, a radi se o tehničkom pitanju odobravanja isplata. Dodala je kako se sada o tomu razgovora i podsjetila kako je tek prošli tjedan imenovan v.d. ravnatelj HAVC-a, te najavila da će se vrlo brzo razriješiti dilema kako postupati u razdoblju dok ne budu donesene izmjene i dopune Zakona o audiovizualnoj djelatnosti odnosno pitanje koje je, rekla je, "očito odjednom postalo prijeporno".

HAVC je jamstvo opstanka hrvatske kinematografije


 Redatelj Branko Schmidt rekao je kako ga je "vrlo ugodno iznenadila detaljna informiranost premijera Plenkovića o svemu i s nama je razgovarao kao da je prisustvovao našim sastancima i očito je da je 'veza' između njega i ministrice jako dobra jer on jako dobro poznaje probleme". Ustvrdio je kako ih je premijer umirio i da idu zadovoljni iz Vlade te istaknuo kako vjeruje da će sustav funkcionirati kao i do sada, uz korekcije koje je najavila ministrica.

 Redatelj Zrinko Ogresta smatra kako je bitno to što je premijer uočio i naglasio da je "HAVC jamstvo opstanka hrvatske kinematografije". Jer, objasnio je, "hrvatskoga filma je bilo i bit će ga, ali za kinematografiju je u posljednjih osam do devet godina zaslužan HAVC i zahvaljujući takvu sustavu nastali su svi financijski i umjetnički rezultati, a premijer to apsolutno podržava". Ogresta se nada da će se "problemi u HAVC-u riješiti u hodu".   

 Na pitanje što očekuju od susreta u Uredu Predsjednice Republike koji je najavljen za petak, predstavnica Hrvatske udruge producenata Tamara Babun izrazila je nadu da će se nastaviti trend razumijevanja za potrebe hrvatske kinematografije i njezine važnosti za hrvatsku kulturu i privredu te pridonijeti još boljem razvoju kinematografije. Jer, dodala je, naša osnovna molba bila je da se filmski sustav ne usporava i blokira već da se dalje razvija. Babun je dodala kako je HAVC, odnosno ozbiljna sveobuhvatna kinematografija, omogućila mlađim pripadnicima filmske zajednice da nešto prije no što je do tada bilo uobičajno dobiju novac i počnu snimati filmove.

 Redatelj Danilo Šerbedžija rekao je kako samo može dodati da je nabitnije kako "neće biti nikakve demontaže, da je filmska industrija jako ozbiljna i donosi veliki novac hrvatskoj državi i da smo, uz sportaše, sigurno najprepoznatljiviji u svijetu i da smo na ponos našoj domovini".


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 20:58:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af00a1b47398f7728b45ad/80
Foto: Rade Popadić

Zbog požara kod Šibenika otežan promet cestom D58

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika
 Zbog požara koji je u 15,25 sati buknuo između šibenskog predgrađa Ražine i Donjeg Polja, promet državnom cestom D58 prema Boraji teče otežano, jednim kolničkim trakom, javili su iz Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave šibensko-kninske.

Vozi se uz ograničenje brzine uz regulaciju policije, javljaju iz Hrvatskog autokluba (HAK).

Kakao se doznaje u županijskom centru 112, gori trava i nisko raslinje, a kuće i drugi objekti nisu ugroženi.

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 16:34:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aef9f7b47398fa6e8b463e/80
Foto: HVIDR-a

HVIDR-a obilježila 25. obljetnicu osnutka

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi
Povodom 25. obljetnice osnivanja zajednice županijskih zajednica udruga i članova HVIDR-e u četvrtak je održana sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora HVIDR- e, a predsjednik Josip Đakić istaknuo je da su donijeli odluke o budućem radu, projektima i programima koje će ostvarivati u 2017. godini.

HVIDR-a je organizacija s više od 35.000 članova u 105 gradskih organizacija i 20 županijskih zajednica i Grad Zagreb. "Iza nas su dani kada smo imali razdore i prijepore, teške rasprave i ponovljene izborne sabore, u HVIDR-i je danas mir i spokoj s obzirom da smo sretni i zadovoljni što su iz naših redova državni tajnik i dva pomoćnika ministra", rekao je Đakić.

Tako zajednički ostvarujemo potrebe svjesni da još nije vrijeme da raspravljamo o detaljima koji bi išli za većim materijalnim primanjima, s obzirom da se nije ostvarila pretpostavka o rastu BDP-a kroz dva uzastopna tromjesječja za više od dva posto i rast prihoda u državnom proračunu, odnosno smanjenje vanjskog duga, kazao je Đakić.

Ocijenio je kako mogu biti zadovoljni da su uspjeli odraditi projekte koji su proteklih godina bili nominirani, među kojima je najveći bio sportsko natjecanje invalida Domovinskog rata u 2016. sa 1000 sudionika, od kojih 80 teških 100-postotnih invalida, koji su na otvaranju utrkom u kolicima pokazali volju za životom najteže stradalih, kao i za daljnje socijalno i psihološko osnaživanje, dodao je.

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi.

Moja je ideja, koju još nisam formulirao kao zakonski prijedlog, da se stimuliraju oni koji dragovoljno služe vojni rok tako da imaju prednost pri zapošljavanju u državnim službama i tvrtkama, kao što imaju hrvatski branitelji, reko je Đakić.  


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587517681eea8f61df8b45a5/80

Nakon osam godina optužnica protiv Skladgradnje ponovo vraćena u istražni postupak

Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji stvari su opet vraćene na početak
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu nakon osam godina vratilo je stvari na početak u postupku koji se vodi protiv tvrtke Skladgradnja, te njenog direktora i suvlasnika Slavena Žužula. Naime, optužno vijeće danas je odlučilo da se optužnica zbog bojanja tunela Sveti Rok i Mala kapela ponovno vraća u istražni postupak Državnom odvjetništvu.

Od samog početka mnogo je nejasnoća u ovom postupku koji traje već dugi niz godina. Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji, bez relevantnih dokaza  o počinjenom kaznenom djelu, ovaj slučaj još uvijek nije dobio svoj epilog.

Što točno znači vraćanje optužnice u istražni postupak detaljno nam je pojasnio odvjetnik Krešimir Vilajtović, jedan od odvjetnika Slavena Žužula:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda sastalo se u ponedljak 20. veljače protiv prvookrivljenih koji se terete za kazneno djelo poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, a među kojima je i moj branjenik gospodin Slaven Žužul. Kao branitelj gospodina Žužula, u pisanom sam obliku dao odgovor na optužnicu, koja je neprimjerena za slanje na sud, budući da sadrži neutemeljene i netočne pretpostavke, bez ijednog relevantnog dokaza i činjenice koja bi upućivala na  osnovanu sumnju da je Slaven Žužul počinio kazneno djelo.

Naime, nakon osam godina vođenja istrage u ovom postupku, podiže se ovakva optužnica koju je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ocijenilo nepotpunom, te je dalo mišljenje da se ne može potvrditi jer za to ne postoje zakonske pretpostavke, zbog čega je vraćena Državnom odvjetništvu na dopunu istrage.

Jednako tako, u ovom predmetu postoji i građevinsko nadvještačenje koje u cijelosti ukazuje da je trgovačko društvo Skladgradnja postupak bojanja tunela Sveti Rok i Mala Kapela odradila kvalitetno,  profesionalno i po tržišnim cijenama. Nadalje, cjelokupni predmetni javnonabavni postupak proveden je sukladno zakonu, a što proizlazi iz mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u kojem se izričito navodi da "tijekom postupka nadzora i uvidom u dostavljenu dokumentaciju, nisu utvrđene nepravilnosti". Naravno, radi se o mišljenju vezanom uz angažiranje trgovačkog društva Skladgradnja.

Isto tako, valja napomenuti da je tijekom rujna 2013. godine između HAC.d.o.o i Skladgradnja d.o.o izvršena uplata zadržanog depozita u iznosu od preko 1.7 milijuna kuna koji je služio HAC-u kao garancija za eventualno otklanjanje nedostataka prilikom izvođenja radova.

Iz svega se može zaključiti da je optužnica protiv gospodina Slavena Žužula podignuta na puku činjeničnu neargumentiranu konstataciju što među inim predstavlja nedozvoljenu presumpciju u kaznenom postupku koja se nikako ne smije prihvatiti, a radi se o odlučnim činjenicama što je prepoznalo i optužno vijeće, te vratilo optužnicu Državnom odvjetništvu ponovno u istražni postupak.

Moramo napomenuti da je jedno od temeljnih prava svakog građanina da se o njegovim pravima i obvezama ili odgovornosti za kazneno djelo mora odlučiti u najkraćem roku što je ustavna kategorija, međutim ovdje smo suočeni s nedopušteno dugim trajanjem istražnog postuka, što znači da Državnom odvjetništvu nije bilo dovoljno osam godina da prikupi relevantne činjenice protiv sudionika ovog postupka uključujući i gospodina Žužula.



Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .