Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Poražavajući podaci: Hrvatska na dnu EU po BDP-u

Hrvatska je uz Grčku u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježila najslabiji rast BDP-a na tromjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda

Hrvatski je BDP u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima porastao 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Istu je stopu rasta, najnižu među zemljama Europske unije prema raspoloživim podacima Eurostata, bilježila i Grčka.

Nešto je snažnije na tromjesečnoj razini poraslo talijansko i latvijsko gospodarstvo, za 0,3 posto.

Najsnažniji je rast u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca bilježila Estonija, od 2,2 posto. Slijede Slovenija s 2,0 posto i Litva s 1,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na godišnjoj je razini prema raspoloživim podacima Eurostata najsnažniji rast u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Rumunjska, od 7,0 posto. Slijede Slovenija sa 6,2 posto, Estonija s 5,3, Češka 5,2 i Mađarska 4,9 posto.

Najslabiji su rast na godišnjoj razini bilježile Danska i Velika Britanija, od 1,2 odnosno 1,4 posto.

Potvrđene procjene za EU i eurozonu

Europski su statističari ujedno potvrdili važeće procjene tromjesečnog rasta gospodarstva EU-a i eurozone, od 0,6 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U trećem prošlogodišnjem tromjesečju oba su područja bilježila rast od 0,7 posto.

Sve su sastavnice BDP-a prema podacima Eurostata dale pozitivan doprinos rastu BDP-a EU-a i eurozone uz izuzetak zaliha, primjećuju u Eurostatu.

Podaci o sastavnicama pokazuju također oporavak bruto ulaganja u fiksni kapital, koja su u EU i eurozoni na tromjesečnoj razini porasla 0,9 posto. U prethodnom su tromjesečju u EU neznatno porasla a u eurozoni blago pala.

Izvoz je u EU u četvrtom tromjesečju 2017. poskočio 1,7 posto a u eurozoni 1,9 posto, blago ubrzavši u odnosu na prethodna tri mjeseca. Tempo rasta uvoza gotovo je pak udvostručen, na 1,3 posto u EU, te na 1,1 posto u eurozoni.

Potrošnja kućanstava bilježila je najslabiji rast, od 0,3 posto u EU, te 0,2 posto u eurozoni.

Eurostat je također potvrdio procjene godišnjeg rasta BPD-a u EU i eurozoni u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, od 2,6 odnosno 2,7 posto. U trećem tromjesečju 2017. oba su područja bilježila rast aktivnosti na godišnjoj razini od 2,7 posto.

U cijeloj prošloj godini gospodarstvo EU-a poraslo je 2,4 posto, nakon 2,0-postotnog rasta u 2016. Ubrzale su i aktivnosti u eurozoni, na 2,3 posto, u odnosu na 1,8 posto u 2016.

hr Wed Mar 07 2018 14:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba09c39cb557a4aa88b480e/80
Foto: PIXABAY

Prvom presudom za kredite u eurima ‘Imate pravo tužbom tražiti vraćanje preplaćenih kamata’

Iz Udruge Franak zaključuju kako svi euro i kunski dužnici iz kredita koji su ugovoreni prije 2013. s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati vraćanje preplaćenih kamata.
Na Županijskome sudu u Zadru potvrđena je prva pravomoćna presuda za jedan eurski kredit, na temelju koje je Addiko banka d.d., bivša Hypo banka, ovršena za 48.970 kuna, a pripadajuće zatezne kamate u iznosu oko 35.000 kuna bit će ovršene uskoro. Kredit je bio ugovoren na iznos oko 107.000 eura plativo u kunama.

Presuda je donesena 21. svibnja 2018, piše net.hr

Iz Udruge Franak zaključuju kako svi euro i kunski dužnici iz kredita koji su ugovoreni prije 2013. s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati vraćanje preplaćenih kamata, a konačno na temelju presude imaju pravo presuđenu preplatu zajedno sa zateznim kamatama i naplatiti od banaka, ako ne milom, a onda ovrhom banke, jer pravomoćna presuda jest ovršna isprava, stoji u priopćenju Udruge.

‘Time dajemo do znanja svima onima koji ne vjeruju kako se banke može ovršiti, da je banka jednako ovršiva kao i svaka druga fizička ili pravna osoba. Isto tako, time dajemo do znanja još jednom da se kolektivna sudska presuda odnosi i na euro, i na kunske kredite, kada su kamate u pitanju’, dodaju iz Udruge Franak.

hr Tue Sep 18 2018 08:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5742a648fe96ff436a8b45c0/80
Foto: Ilustracija

Od Splita do Zagreba opet 181 kunu

Vožnja od Zagreba do Goričana od sada iznova iznosi 44 kune, umjesto donedavnih 47 kuna, a korištenje autoceste Zagreb – Lipovac podrazumijeva naplatu cestarine od 128 kuna ili 13 kuna manje nego u jeku turističke sezone
Od jučer opet se povoljnije može voziti autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ) jer su, za vozila prve i druge skupine, cijene cestarina vraćene na niže izvansezonske iznose, što znači da su 10% niže nego tijekom protekla tri mjeseca kada su na snazi bile sezonske cijene. 

Tako se za putovanje, primjerice, osobnim vozilom od Zagreba do Splita opet treba izdvojiti 181 kunu (umjesto sezonskih 200 kuna), dok cestarina za relaciju Zagreb – Rijeka od jučer ponovno stoji 70 kuna, što je sedam kuna manje nego što se plaćalo od 16. lipnja do prekjučer. Vožnja od Zagreba do Goričana od sada iznova iznosi 44 kune, umjesto donedavnih 47 kuna, a korištenje autoceste Zagreb – Lipovac podrazumijeva naplatu cestarine od 128 kuna ili 13 kuna manje nego u jeku turističke sezone. Prelazak Krčkog mosta pak od jučer se opet naplaćuje 35 kuna, dok je tijekom ljetnih mjeseci taj iznos bio četiri kune viši. 

A što kažu usporedni podaci o korištenju autocesta tijekom ove i prošle godine, kao i tijekom samo tri “sezonska” mjeseca kada su cijene cestarina bile više, i to u odnosu na broj vozila i zaradu od cestarina? 

– U osam mjeseci 2018. na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. i Autoceste Rijeka – Zagreb d.d. zabilježen je promet od 40,616.413 vozila i naplaćena je cestarina od 2.041,828.443,00 kuna bez PDV-a. U istom razdoblju prošle godine zabilježen je promet od 38,812.439 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 1.920,787.025,97 kuna bez PDV-a. 

Promet vozila veći je 4,6%, dok je iznos naplaćene cestarine veći 6,3% u odnosu na isti period prošle godine. U tri ljetna mjeseca – lipanj, srpanj i kolovoz 2018. – zabilježen je promet od 21,103.455 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 1.149,949.061,81 kuna bez PDV-a. A lani je u tri ljetna mjeseca zabilježen promet od 20,482.578 vozila, dok je naplaćena cestarina u iznosu od 1.100,946.423,12 kuna bez PDV-a. 

Promet vozila veći je 3,03%, a iznos naplaćene cestarine veći 4,45 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine – doznali smo jučer ove podatke iz HAC-a, piše vecernji.hr
hr Sun Sep 16 2018 14:44:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9e2b29cb557a35a88b471b/80
Foto: ferata.hr

Obilje grožđa na sinjskom hipodromu

Treći je rujanski vikend i sve je više onih koji pohode sinjski hipodrom. Nisu u pitanju galopske trke nego pazarne aktivnosti, posebno kada je u pitanju kupoprodaja grožđa.

Pravljenje vina za osobne potrebe duboko je ukorijenjena tradicija ljudi s područja Cetinske krajine. Imajući u vidu da mnogi nemaju svoje vinograde, prisiljeni su svake godine u rujnu i početkom listopada krenuti u kupnju grožđa. A svi koji su željeli kupiti  grožđe i pripremiti dobru kapljicu imali su mogućnost obaviti te poslove na dvadesetak prodajnih mjesta unutar sinjskog hipodroma.


Prodavači grožđa pristigli su uglavnom s vrgoračkog područja. Iako su pogađanje oko cijene svojevrsni ritual svakog pazara, pa i ovog sinjskog, cijene grožđa su uglavnom fiksne. Što se tiče crnog grožđa, prevladava plavka koja se prodaje u prosjeku po 4 kune. Ista cijena vrijedi i za vranac. Oni koji žele kvalitetniju sortu, a samim time i bolju kapljicu rujna vina, izdvajaju oko 6 kuna za merlot. Što se tiče bijelih sorti, Sinjanima se nudi maraština prosječne cijene od 5 kuna po kilogramu. Slador nije loš. Na nekoliko mjesta kupci su ga sami mjerili, kako bi se uvjerili u kvalitetu i pokazalo se da je od 17 gradi pa naviše. Uz kašete grožđa, na sinjskom sajmu ugurale su se i poneke napunjene jabukama i ostalim voćem čija je cijena 5 kuna.


Dio županijske ceste Sinj-Otok jutros je postao pazarni prostor na kojem se moglo kupiti i domaćeg ekološki proizvedenog kupusa. Ribani se prodavao po cijeni od 3 kune po kilogramu, a glavice za 2,50 kuna. Uz kupus, tu su bile i rešte luka, kapule i drugo ekološko povrće te ječam, kukuruz i drugi plodovi ratarskih kultura.

Za kraj dodajmo kako pazarni dan u Sinju nije prošao bez dobrog zalogaja. Nakon kupovine i utovara, posjetitelji su se mogli osladiti pečenim odojkom i janjetinom.


Sajam u Sinju trajat će još otprilike mjesec dana, a nakon toga na mnogim mjestima, posebno u zimskom vremenu, sve se aktivnosti sele u obiteljske konobe, jer valja više puta provjeriti kakva je kvaliteta rujnog ili bilog vina, piše ferata.hr


hr Sun Sep 16 2018 12:08:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Istok EU diže plaće 10-15% da zaustavi migracije

Poslodavci traže da se smještaj radnika i topli obrok vode kao neporezni trošak. Kad bi neoporezivi dio plaće bio veći, obećavaju i 13. plaću
Uz Sloveniju i Hrvatsku, danas više od tisuću eura mjesečne bruto plaće imaju i Slovačka, Poljska, Mađarska, nadomak tisuću eura je i Rumunjska. No u Hrvatskoj i dalje polovica zaposlenih zarađuje do 5382 kune neto. 

Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj – više od 15 posto, zatim u Mađarskoj i Češkoj oko 12 posto, te po 10 posto u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća, čemu se konačno priključila i Hrvatska. 

U ožujku ove godine, navodi HGK, bruto plaću višu od tisuću eura imale su Slovenija (1671 euro), Hrvatska (1139 eura), Poljska (1161 euro), Slovačka (1088 eura) i Mađarska (1061 euro). Rumunjska se s agresivnim povećanjem plaća u posljednje dvije godine približava iznosu od tisuću eura (963 eura), prosječna bruto plaća u Crnoj Gori je 761 euro, Bosni i Hercegovini 691 euro, Bugarskoj 566 eura i Makedoniji 564 eura. 

Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neporezne naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je po toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura. 

U ostalim zemljama raspon sata rada je od 5 eura u Bugarskoj do 42 eura u Danskoj. Sindikalist Krešimir Sever veli da statistika svašta pokaže, pa i veliku povišicu koju on u toj mjeri ne primjećuje. Hrvatski DZS ističe da je prosječna neto plaća u lipnju ove godine bila 6276 kuna, s tim što je polovica zaposlenih zarađivala do 5382 kune, kolika je bila medijalna plaća. U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša 271 kunu ili 4,5%. 

– Došlo je do određenog rasta plaća, ali treba naglasiti da je osnovica s koje kreće povećanje plaća niska. To još nije dovoljno da zaustavi odlazak ljudi koji su odlučili otići iz zemlje zbog malih primanja. Hrvatska ima i izuzetno velik udjel nestalnih oblika rada. Sve je to odraz višegodišnje promašene politike da se gradi konkurentnost ekonomije preko niskih plaća i obeshrabrenih radnika, navodi sindikalist Sever. 

No, neovisno o startnoj osnovici i metodologiji, činjenica je da je u Luksemburgu, Španjolskoj ili Nizozemskoj cijena rada porasla manje od jedan posto, godišnje povećanje cijene rada u eurozoni bilo je 2,2%, a u cijelom EU – 2,6 posto, piše vecernji.hr
hr Sat Sep 15 2018 19:34:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .