Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac5ffa12af47f845e8b4815/80
Foto: Twitter

Emocionalno pismo ”Čovjeka s križem“: “Najlakše je šutjeti, stisnuti mute, filtrirati ono što nam ne odgovara, ali samo do onoga trenutka kada se mi nađemo u poziciji da nama nešto treba“

Šest dana Saša Pavlić je pješačio od Rijeke do Zagreba. Prije mjesec dana gotovo cijela je Hrvatska pratila njegov put, koji je završio u Banskim dvorima gdje ga je primio i premijer Andrej Plenković. Pavlić je mjesec dana šutio, no sada je progovorio u pismu koje je poslao tportalu

Pismo Saše Pavlića objavljujemo u cijelosti:

Mjesec dana nakon

Trebam li šutjeti

Rekao sam da se više neću javljati, oni su jači, ne možeš brate sam protiv Saurona i Morodora, ti si svoje napravio, probao si ali ne ide, imaš i svoga posla - sve to sam si izgovarao u ovih nešto više od mjesec dana, ali sve se svodi na isto - praviti se da ne vidim, „praviti“ - jer vidim i osjećam, osjećam svaku poruku mame Ane, Mirjane, Marine, Suzane, Lane... tate Josipa, Ivana...Možda da ih blokam ili mjutam, pa neću čitati više njihove poruke i neću znati što se događa sa Matom, Norom, Janom...tako se nekako i oni u stvari osjećaju – mjutano i izolirano od većine, jer većini brzo dosade teške teme, kad završi hype ljudi se brže-bolje vraćaju u rutinu, bez obzira što se riješenje nije našlo, bez obzira na tugu, bol i osjećaj beznađa koji je ostao, nešto kao poslije koncerta kada na travnjaku ostane svo ono smeće: „Neka ga čisti netko drugi, ne zanima nas, mi idemo doma, zabavili smo se.“, kažu partijaneri.

Najlakše je šutjeti, stisnuti mute, filtrirati ono što nam ne odgovara, ali samo do onoga trenutka kada se mi nađemo u poziciji da nama nešto treba, pa shvatimo da smo sada mi oni koji smo na mute drugima.

Dragi moj narode stvari treba dovršavati

Ovdje je nekako normalno započeti kuću i nikada je ne dovršiti, takvo nekako stanje uma dovelo je do situacije da imamo dvadesetero mališana i još toliko odraslih sa spinalnom mišićnom atrofijom koji, uz sva nastojanja, i dalje nisu dobila niti Spinrazu, niti su uključeni u kliničko ispitivanje lijeka tvrtke Roche. Lijek Spinraza je stavljen na listu lijekova HZZO-a, ali uz tolika ograničenja da ga ovih 20 mališana i još toliko odraslih neće primiti.

Većini je možda promakla vijest da je eto australska Vlada neki dan uplatila u zdravstveni fond nekoliko stotina milijuna dolara za liječenje SMA Spinrazom, a australski ministar zdravstva Greg Hunt, okružen sretnim roditeljima i djecom, izjavljuje da nije stvar u novcu nego u nadi, potencijalu i mogućnosti! I ne, ni oni nisu stavili ograničenje na djecu na respiratoru.

Omiljena pak rečenica našeg ministra zdravstva Kujundžića, koju smo i mi čuli na sastanku u Vladi, jest da je on nebrojeno puta morao ljudima priopćiti najtužnije vijesti, te da se, nažalost, nebrojeno mnogo puta susreo sa smrću. Dragi moj ministre, u slučaju oboljelih od mišićne atrofije to ne treba biti tako, ova djeca imaju šansu i imaju mogućnost, poput djece s istom dijagnozom u Australiji, Sloveniji; Njemačkoj… Lijek im je nadohvat ruke i samo ih administrativna odluka političara dijeli od toga da žive. Spinraza zaustavlja daljnju progresiju bolesti, bila djeca na respiratoru, ili ne.

Naši ljudi također imaju naviku okrivljavati političare za sve. Dok god ih imamo, narod za ništa nije niti kriv, niti odgovoran.

„Što god učiniste jednom od moje najmanje braće, meni učiniste.“

Sad kako je došlo proljeće stižu pozivi za razno razna „hodanja“, dok neki hodaju „Za život“, drugi pak „Za slobodu“ ovim klincima vrijeme ističe i to brzo, ostaju i bez slobode i bez života. Ne vidim smisla u hodu za život, ako rođenu djecu ostavljamo da bespomićno umiru i pravimo se da nas se njihov problem ne tiče, isto tako ta djeca su ostala bez slobode izbora, za njih je netko drugi odlučio hoće li ili neće živjeti. Pozivam sve hodače da se u svojim šetnjama i obraćanjima sjete i ovih 20 mališana koji bespomoćno čekaju kada će atrofija stići i njihovo srce.

U ovih mjesec dana imali smo još jednu tragičnu priču, onu malog Alfija Evansa iz Velike Britanije. To je priča koja je parala srca svih do kojih je došla, sa detaljima te tragične priče svi smo upoznati, cijeli svijet je upoznat, a mene i dalje muči jedno veliko pitanje: Kako razumijeti to da se Mate, Nora, Jana i njih još 17 nalaze u istoj situaciji, samo što oni umiru daleko od kamera i sporijom progresijom?

Oni umiru, iako lijek postoji, a Rimska bolnica ne šalje helihopter po njih, Papa ne twita o njima, svjetski mediji također za njih ne znaju niti se zanimaju, o njima se ne raspravlja, osim tu i tamo, kada roditelji, izbezumljeni od svega što im se događa, ne dođu na Markov trg sa djecom u kolicima.

Nora, Jana i Mate su preživjeli Lex agrokor, nekoliko glasanja o povjerenju Vladi, skoro cijelo prvenstvo HNL-a, Zimsku olimpijadu u Koreji, preživjet će i sada aktualnu situaciju sa mailovima Martine Dalić, Euroviziju i svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji, sve ono što je za većini ljudi u Hrvatskoj bitnije od njihovih života. A onda će se početi gasiti jedan po jedan, jer njihova tijela bez pomoći Spinraze neće moći funkcionirati i da, tada kada prvi od njih ode ćete zaplakati, a ministar će reći da je to splet tužnih okolnosti kojima je nazočio tisućama puta.

Tako ne treba biti.

Ljudi stvari treba dovršavati.

hr Sun May 13 2018 16:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1281c02af47fe7128b45ac/80
Foto: HGSS / Ilustracija

Potraga za nestalom poljskom državljankom na Braču

HGSS je danas u 21 sat dobio dojavu o nestanku 45 godišnje poljske državljanke na otoku Braču.

Pokrenuta potraga za nestalom poljskom državljankom na Braču.

- HGSS je danas 25.09. u 21:00 dobio dojavu o nestanku 45 godišnje poljske državljanke na otoku Braču. 
Dok je njezin muž bio na plaži ona se oko 16 h uputila na obližnja brdašca iznad Postira. Čini se da se baterija mobitela ispraznila pa je HGSS započeo postupak lociranja. Na teren su odmah krenuli pripadnici HGSS-a Ispostave Brač.

Mole se mještani da obrate pažnju i ako nešto doznaju jave na 112. Žena je visoka 171 cm, duga tamna kosa, 65-70 kg, nema naočale i ponijela je najvjerojatnije žensku pink torbu.- objavljeno je na Facebook stranici HGSS-a Split.

hr Tue Sep 25 2018 21:30:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b97fea2cb557aea998b4906/80
Foto: HRZ

Nepoznati pametnjaković podigao dron i ometao kanadere u radu

Ne zna se čiji je dron...
Usred katastrofe s vatrenom stihijom koja jke divljala na Pelješcu ovog popodneva netko je, željan dobre snimke kako gori nečija kuća, podigao dron i tako ometao kanadere koji su tek bili stigli do Pelješca. Nakon silnih molbi vatrogasaca i dijeljenja te iste molbe po društvenim mrežama, nepoznati vlasnik dron je prizemljio, a kanaderi su odradili svoje, piše Dubrovački vjesnik.

Sve je potvrdila glasnogovornica Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske Davorka Bečić navodeći kako nažalost nisu uspjeli pronaći vlasnika drona. Također je potvrdila i kako su kanaderi odletjeli za splitsku bazu jer više nemaju uvjeta za gašenje. 
hr Tue Sep 25 2018 20:59:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baa7e76cb557ab2c28b459f/80
Foto: Vatrogasci- Oni su naši Heroji

Požar U Splitu: Planulo na Marjanu

Gori iznad Prve vode...
Vatrogasci su dojavu o požaru na Marjanu primili oko 19.35 sati. Na terenu je 40 vatrogasaca s 12 vatrogasnih vozila.

Bura sigurno ne olakšava posao vatrogascima, no unatoč tome vatra je oko 21 sata stavljena pod kontrolu...


hr Tue Sep 25 2018 20:30:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baa72fccb557ad9b28b495b/80

U Galeriji umjetnina održana središnja proslava Mediteranskog dana obale

U splitskoj Galeriji umjetnina u utorak je u nazočnosti brojnih sudionika upriličena središnja proslava Mediteranskog dana obale, koji se ove godine održava u Splitu.

Održan je i međunarodni skup o novim izazovima na Mediteranu, na kojem je istaknuta potreba zajedničkog djelovanja u cilju održivog razvoja.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg u uvodnom izlaganju naglasio je kako je područje Mediterana najugroženije po pitanju klimatskih promjena.

„Svjedoci smo sve većih pritisaka na obalna područja, prevelike izgrađenosti, izmjena eko-sustava te pritisaka na vodne resurse. Zbog svega toga bitno je realizirati ono što je zacrtano Protokolom o integralnom upravljanju obalnim područjima i Sredozemljem“ – kazao je Mario Šiljeg.

Koordinator Mediteranskog akcijskog plana Gaetano Leone istaknuo je kako se u posljednjih četrdeset godina, koliko postoji Centar za upravljanje obalom (PAP/RAC), Mediteran značajno promijenio. Sredozemno more - jedno je od najcjenjenijih svjetskih mora i dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od jedan posto svjetskih oceana. Ono također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom prometu, a obale Sredozemlja zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka. No, ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu okoliša, naglasio je Gaetano Leone. Koordinator Mediteranskog akcijskog plana upozorio je i na veliko zagađenje, kako obale, tako i morskih dubina, koje kriju ogromne količine raznog otpada. Leone je zaključio da su pred stanovnicima mediteranskih zemalja brojni izazovi, ali i istaknuo kako je nužna suradnja država u aktivnostima usmjerenim ka održivom razvoju.

Ravnateljica PAP/RAC-a Željka Škaričić predstavila je aktivnosti tog tijela te pojasnila kako je procjena šteta koje nastaju uslijed rasta razine mora jedna od ključnih zadaća PAP/RAC-a.

„Ne možemo utjecati na povećanje temperatura i podizanje razine mora, ali možemo smanjiti posljedice.“ – kazala je Željka Škaričić. U aktivnostima neophodnim za očuvanje obalnog područja, trebali bi sudjelovati svi akteri - počevši od zakonodavca do lokalnih vlasti i gospodarskih subjekata, a trebalo bi poraditi i na donošenju mjera kojima bi se utjecalo na banke da ne odobravaju kredite za gradnju na područjima u blizini mora, kazala je ravnateljica PAP/RAC-a.

U poslijepodnevnom dijelu proslave Mediteranskog dana obale, sudionici su obišli Strossmayerov park, gdje se održavaju brojne radionice. Na Narodnom trgu (Pjaci) od 20.00 do 00:00 sati bit će postavljena video instalacija mora u sklopu projekta Pomorsko je dobro! koji provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije. U popodnevnim satima su se na Rivi pojavili i "Šetači" Vaska Lipovca, a večernji dio programa seli se na Peristil, gdje nastupaju KUD Filip Dević i KUD Jedinstvo te kvartet saksofona Papandopulo.



hr Tue Sep 25 2018 19:40:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .