Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb678f6cb557a68d38b456d/80
Foto: FB Morana Mazor

Morana Mazor: Navike čitanja se razvijaju od najranije dobi

Poznata hrvatska prevoditeljica knjiga Morana Mazor, otkrila nam je što se čita i kako se nakladnici pripremaju za nadolazeći Interliber
Administratorica ste grupe koja okuplja knjigoljupce iz cijele regije (i šire), možete li nam reći više pojedinosti o grupi i njenim članovima?

Za početak ću istaknuti da je grupa „Knjige, knjige, knjigice“ sad u 9. mjesecu proslavila svoj šesti rođendan! Sad već imamo oko 30 200 članova što nas čini, ako se ne varam, najvećom književnom grupom u regiji. Osnovala ju je Slađana Vuk Lovrinović iz Bjelovara, a ja sam administrator četiri godine. Volim spomenuti da su Knjigice bile moja prva grupa na fejsu kojoj sam pristupila, stavila svega par postova i vrlo brzo uslijedio je Slađanin poziv da budem administrator. Malo sam se predomišljala jer nisam imala baš nikakvog iskustva u tome, onda sam prihvatila i evo, sve je super ispalo. 

Što se tiče članova, ima nas zaista sa svih strana... Ono što nas svih povezuje, naravno, je ljubav prema čitanju i knjigama. Mnogi su već dugo s nama (iako svakodnevno pristižu novi) tako da u grupi vlada „kućna“ atmosfera.. Ljudi pišu što čitaju, pitaju za preporuke, pišu svoje dojmove, već se zna tko ima sličan ukus s kime i slično. Sve se puno komentira i to je super. Kod nas zaista ne vrijedi ono da se o ukusima ne raspravlja jer onda ovakve grupe/stranice ne bi imale smisla... Jako puno ljudi iz grupe, a koji su iz istih gradova, upoznalo se i van virtualnog svijeta tako da su mnogi stekli prave prijatelje preko Knjigica. 

Ono što nam je posebno drago je to što ljudi ističu da kod nas u grupi nema svađanja, vrijeđanja, što je očito često u drugim grupama. Ja niti inače, a pogotovo u zadnje vrijeme nemam puno vremena za fejs, osim postova u Knjigicama, tako da baš ne pratim, ali to često čujem. Ponekad i kod nas zna doći do neke „žustrije“ rasprave, ali onda netko od nas admina reagira, ako je potrebno i sve prođe vrlo „bezbolno“.

Sve u svemu, nismo očekivali da će grupa ovako narasti, ali narasla je, raste i dalje..Imamo i istoimenu fb stranicu i blog (za ljude koji nisu na fejsu), a od nedavno smo i na Instagramu (@kkknjigice). Tko zna što nas sve još čeka...


Brojna istraživanja pokazuju porazne rezultate kada je u pitanju popularnost čitanja u Hrvatskoj. Kakvo je vaše mišljenje o tome? Što bi se po vašem mišljenju trebalo uraditi kako bi se čitanje populariziralo?

Budući da sam ja svakodnevno okružena ljudima koji čitaju, nemam dojam da je to baš TAKO loše, ali, naravno znam da je. Statistike su, nažalost, uvijek poražavajuće.. A i čujem od izdavača, knjižara, profesora hrvatskog jezika, mama koje se tuže da im djeca ne čitaju...

E sad, što se tiče popularizacije, ja mislim da se navika čitanja ili ljubav prema čitanju razvijaju od najranije dobi...kao i opća kultura ili poimanje nekih osnovnih ljudskih vrijednosti.  Često smo razgovarali u grupi o tome kako su članovi počeli čitati, kada se ta ljubav rodila i većina spominje upravo tu djetinju dob. Dakle, roditelji su im čitali bajke prije spavanja, rasli su okruženi knjigama, a, ako pak obitelj nije bila „čitalačka“ onda je neka učiteljica ili teta u knjižnici „otkrila“ čari knjiga. Naravno da ima i nekih koji su čitati počeli kasnije, ali čini mi se da su to rjeđi slučajevi. Tako da bi se ja, u cilju popularizacije čitanja, svakako prvensteno okrenula djeci u vrtićima i  osnovnim školama.. U stilu onoga da se „željezo kuje dok je vruće“. Pogotovo danas kad su klinci već od malena vezani za svemoguće tehnologije koje ih okružuju.. Tako da se što više onih koji nemaju roditelje knjigoljupce mogu susresti s užicima koje kriju knjige.. Sigurna sam da mnogima samo treba poticaj u „pravom“ smjeru. 

Potpisujete prijevod za knjigu "Srž zla" koju je izdala nakladnička kuća Znanje. Recite nam kakav je posao prevoditelja i kako ste se snašli u tom poslu?

Ja sam svoju ljubav prema stranim jezicima otkrila još u osnovnoj školi. Nastavno tome, upisala sam se u Jezičnu gimnaziju u Rijeci, a nakon toga na Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer talijanski jezik i književnost i opća lingvistika. Još tijekom faksa uvijek sam nešto prevodila, radila sam kao prevoditelj za vrijeme sajmova i slično. Odmah nakon diplome počela sam raditi i to u vanjskoj trgovini, što sam radila oko 12 godina i uvijek bila vezana na strane jezike i inozemstvo. Znači tu je uvijek bila svakodnevna komunikacija na stranim jezicima (talijanski, engleski, nešto manje francuski), puno se putovalo i naravno, uvijek nešto prevodilo. Evo, npr. simultano sam prevodila i našem bivšem predsjedniku S. Mesiću za vrijeme jednog hrvatsko- talijanskog poslovnog projekta. To je bilo zanimljivo iskustvo, velik broj ljudi, bez ikakve pripreme što će tko reći, ali sve je dobro prošlo.

Kao diplomiranom ligvistu zadovoljstvo mi je što u prevodilaštvu uvijek pronalaziš nešto novo u jezicima kojima se baviš. Kada gledamo određena područja čak niti u našem jeziku ne poznajemo mnoge riječi, a kamoli u stranom tako da tijekom prijevoda uvijek naučiš nešto novo. 

Zbog toga  sam uvijek voljela taj posao, a književno prevodilaštvo došlo je kao „šlag na torti“; tu se se spojile moje dvije velike ljubavi: strani jezici i knjige.

S time što se književno prevodilaštvo, naravno, uvelike razlikuje od prijevoda stručnih tekstova u kojima se, najčešće, moraš držati činjenica dok kod knjiga moraš imati i onaj „feeling“ za tekst, za liriku... Moraš se držati izvornog teksta, ali i voditi računa da to što prevodiš ne zvuči suhoparno već da bude u duhu jezika na koji prevodiš, da čitatelju što vjernije preneseš ljepotu određenog djela. Svaki jezik ima svoje idiome, fraze koje često ne bi imale nikakvog smisla da se doslovno prevedu pa tu onda treba naći ili neku najsličniju frazu u našem jeziku ili to čim vjernije prikazati.

Ima jedna izreka koja kaže da su prijevodi kao žene „ako su lijepi onda nisu vjerni, ako su vjerni onda nisu lijepi“.. Naravno da je to samo onako, općenito rečeno, ali ima tu i nešto istine. ☺ 

Moraš „imati smisla“, znati s riječima i, naravno, voljeti to što radiš. 

Mislim da je prevođenje više poziv nego zanimanje, eto, ja sam te sreće da mi se to dvoje preklopilo.. 

U tijeku su pripreme za Interliber - najveći sajam knjiga koji se održava u Zagrebu. Imate li možda informacije koje nam nove naslove spremaju naši nakladnici za Interliber?

O da, „sitno brojimo“ do Interlibera, a to je prava „fešta“ za knjigoljupce koji se onda sa svih strana slijevaju na Zagrebački velesajam pa ljudi, uz uživanje u knjigama, uživaju i u međusobnom druženju, pogotovo oni koji se tijekom godine nemaju prilike vidjeti. Ja već znam da ove godine neću baš moći ići na Interliber koliko bih željela jer sam u gužvi s prijevodima (između ostalog prevodim svjetski poznati triler The Whisperer/„Šaptač“, Donata Carrisija za koji sad već mogu reći da je odličan, a koji bi Znanje trebalo objaviti krajem godine). A za Intelrliber, svašta nam se sprema. Neke od knjiga koje će biti predstavljene izlaze ovih dana, neke će tek izaći, pa evo i neki od naslova:

Iz Profila nam spremaju završni dio tetralogije „Genijalna prijateljica“, Elene Ferrante čemu se mnogi vesele. kao i novu knjigu Jane Harper koju pamtimo po trileru „Suša“. 

Znanje pak objavljuje niz naslova, među kojima i drugi dio prošlogodišnje uspješnice „ Priče za laku noć za mlade buntovnice 2“, ovih dana su objavili novog Harlana Cobena „Dom“; 

Fokus  priprema naslove autora koje smo već imali prilike upoznati (i zavoljeti) tako da ovih dana izlazi novi naslov Johna Greena (autora svjetske uspješnice „Greška u našim zvijezdama“ i dr.) „Nikad kraja kornjačama“ kao i novi Backman „Medvedgrad“, a autora već znamo po hitovima „Čovjek zvan Ove“ i „Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao“, a dolazi nam i novi Hararijev publicistički hit „21 lekcija za 21. Stoljeće“, čija smo djela „Sapiens“ i „Homo deus“ već imali prilike upoznati.

Jedan od najvećih hitova Buybooka na ovogodišnjem će Interliberu zasigurno biti nova knjigu Khaleda Hosseinija „Molitva moru“, a u pripremi su i drugi naslovi.

Iz Frakture stiže novi Amos Oz, „Pismo Zelotu“, a tu su i „Mađioničar“ M. Parys, „Pčele“, M. Friedenthal, „Ljudsko srce“, J. K. Stefanssons i dr. 

Kod Hena coma imamo jake snage domaće književne scene- novi roman Zorana Žmirića, „Pacijent iz sobe 19“, zatim „Divlje guske“ Julijane Adamović, a i nešto strano, „Poroci fjorda vječnosti“ Kim Leine (najavljeno je i gostovanje autora u Hrvatskoj u 12 mjesecu).

Mozaik knjiga najavljuje niz novih naslova, a jedan od najzanimljivijih je zaisigurno „Little fires everywhere“ autorice Celest Ng. (nemam još potvrđen hrv. prijevod naslova), ali ta je knjiga prošle godine, između ostalog, proglašena najboljim romanom i prema Amazonu i po izboru čitatelja na Goodreadsu u kategoriji fikcije.

Egmont nam, između ostalog, najavljuje „Kunem se životom“ novi psihološki triler Sarah Pinborogh o čijoj se knjizi „Ne vjeruj svojim očima“ jako puno pričalo i kod nas i u svijetu, a tu će još biti i knjiga posvećena roditeljstvu „Ne baš savršena mama“, S. Turner, triler „Blackout“ M. Elsberga i dr.

Vorto Palabra koji je među prvima u svijetu nedavno objavio Hosseinijevu „Molitvu moru“, objavit će i njegov stariji roman „I odjeknuše gore“, kao i „Drvo laži“ F. Hardinge i „Kako zaustaviti vrijeme“, M. Haiga u pripremi koje je i ekranizacija s B. Cumberbachtom u glavnoj ulozi. 

Od Naklade Ljevak ovih dana izašao je novi Alfonso Cruz „Cvijeće“ (autor dolazi u Zagreb polovicom listopada), kao i „Još uvijek Alice“ L. Genova prema kojem je snimljen i istoimeni film s odličnom J. Moore; pripremaju nam i nešto jako zanimljivo na području publicistike, a to je knjiga „Hitlerova čudovišta“ (povijest nadnaravnoga u Trećem Reichu) koju je napisao harvardski profesor Eric Kurlander.

Naravno, ovo je samo mali, mali dio, sve je još uvijek podložno promjenama, ali vjerujem da će svatko pronaći nešto za sebe i na ovogodišnjem Interliberu.




hr Fri Oct 05 2018 08:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8bf3d0e4938f8088b45f6/80
Foto: Dnevna doza prosječnog Dalmatinca

Apstraktna umjetnost zvana parkiranje: “U Dalmaciji je sve teže parkirat“

Fotografija je objavljena na Facebook stranici Dnevna doza prosječnog Dalmatinca i naravno da je odmah postala hit
Nižu se apartmani, iznajmljuju se i garaže, a nigdi mista za parkiranje. Revolucionarno rješenje stiže s juga Dalmacije - možda malo predomišljato, al' je gore barem sigurno...



hr Thu Oct 18 2018 19:14:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8abcc0e49380f008b48a4/80
Foto: Thinkstock

Nije stvar u znojenju: hladnoća topi kilograme

Imamo osjećaj da smo izgubili na težini jer smo se dobro oznojili na treningu. IPrema novim saznanjima izgleda da znojenje nema puno veze s kalorijama

S padom temperatura pada i broj trkača i ostalih rekreativaca. Većina ih se sklanja u dvorane, na suho i toplo te na trake za trčanje. Pomislit ćete da se u zagrijanim dvoranama bolje znoji i da je skidanje kilograma učinkovitije, ali ne mora nužno biti tako. Bivši NASA-in znanstvenik Ray Cronise tvrdi da je vježbanje na niskim temperaturama pravi recept za gubljenje kilograma. Nije jedini koji to tvrdi. 

Za primjer navodni američkog plivačkog olimpijca Michaela Phelpsa koji na dan unese 12.000 kalorija, a ne udeblja se ni grama. Kaže, Phelps provodi puno vremena u hladnoj vodi, a voda ima 24 puta veću termičku propustljivost od zraka. S druge strane sprinter Usein Bolt pojede između 2,273 i 5,500 kalorija na dan. 

Znanstvenik kaže kako je nekada mislio da je toplina ta koja topi kalorije, odnosno preznojavanje, ali je shvatio da tijelo više kalorija sagorjeva na hladnoći.  To je iskusio na vlastitoj koži. Kaže, u šest tjedana skinuo je 13 kilograma tako što je išao u "hladne šetnje", spavao u hladnoj prostoriji i tuširao se hladnom vodom. Dodaje, na ovaj je način smršavio duplo više, nego kada je samo vježbao i zdravo se hranio.

Koja je tajna hladnoće?

Riječ je o nečemu što zovemo "smeđa mast", a doprije desetak godina se mislilo da tu "smeđu mast" imaju samo bebe. To je koja generira toplinu. Što je niža temperatura, to se proizvodi više "smeđe masti". Što više "smeđe masti" osoba ima, to je bolja inzulinska osjetljivost, a time i manja šansa da se debljamo oko struka. Salo oko struka najgore je za zdravlje, piše zivotistil.hr

Razinu "smeđe masti" povećat ćemo tako što ćemo bijel-žutu mast pretvoriti u smeđu vježbanjem, spavanjem i izlaganjem hladnoći. - Vrlo je važno dovoljno spavati jer melatonin utječe na proizvodnju 'smeđe masti'. Stvaranju ove masti pridonosi i redovito izlaganje hladnoći , primjerice vježbanje zimi na zraku. Osim toga, savjetujem da u prostorijama u kojima boravite blago snizite temperaturu, da ne bude pretoplo - kaže dr. Pam Peeke, stručnjakinja za probleme s pretilosti.

Da vježbanje na hladnoći zaista sagorjeva više kalorije slaže se i osobni trener Darren Sealey. - To je metabolički proces koji nazivamo termogeneza. Tijelo sagorjeva kalorije kako bi se zagrijalo. Nekoliko čimbenika pridonosi termogenezi - vježbanje, prehrana i temperatura", zaključuje. 

hr Thu Oct 18 2018 17:50:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab0c9ce2af47f25398b473f/80

MUP upozorava: Ovo je sedam najčešćih financijskih online prijevara

Europol i Europska bankarska federacija pokreću kapanju osvješćivanja o sedam najčešćih financijskih online prijevara. Iz MUP-a građane upozoravaju na prepoznavanje simptoma prijevara tih vrsta, i na svojim interentskim stranicama, i na društvenim mrežama.

Europolov Europski centar za kibernetički kriminal, Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora pokreću danas kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa European Cyber Security Month.

Tijekom idućeg tjedna policijske službe svih 28 država članica Europske unije, 5 država koje nisu članice Europske unije, 24 nacionalnih bankovnih udruženja i banke te mnogo drugih dionika u borbi protiv kibernetičkog kriminala, podizat će svijest o tom fenomenu u kriminalu. Ovaj paneuropski pothvat bit će pokrenut komunikacijskom kampanjom putem kanala društvenih medija i nacionalnih policijskih službi, bankovnih udruženja i financijskih ustanova.

U sklopu IOCTA 2018 preporuka, najučinkovitija obrana od društvenog inženjeringa je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.

U svrhu ove kampanje proizveden je promotivni materijal na 27 jezika, dostupan je za preuzimanje na adresi public download, a uključuje informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:

CEO prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

Krađa identiteta/krađa identiteta navođenjem lažne poveznice/lažni telefonski pozivi: varalice vas zovu, šalju tekstualnu poruku ili e-poštu i prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.

Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije to toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

Pročitajte više o tome kako ostati zaštićen, na mrežnoj stranici posvećenoj kibernetičkom kriminalu #CyberScams dedicated webpage.

Europski mjesec kibernetičke sigurnosti (ECMS) je EU kampanja o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka, piše zimo.dnevnik.hr

hr Thu Oct 18 2018 15:54:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8746f0e4938f1048b470f/80
Foto: Dino Rađa / Facebook

Rađa ponovno objavio tekst: "Zamislite me kako vozim Fiću s mjenjačem između nogu, policajac je zavarija od smija kad me vidija"

Jeste li znali da je Dino Rađa prije završenog fakulteta bio po struci autoelektičar?
Dino Rađa ponovno je podijelio sa svojim pratiteljima i obožavateljima zanimljivu "štoriju" iz prošlosti koja je mnoge nasmijala.

Objavu prenosimo u nastavku, u cijelosti i autentično:  

- Autoelektričar. Vjerovatno malo ko zna da san prije završenog fakulteta bija po struci autoelektričar. U ono doba išlo se u srednju školu dvi plus dvi godine. Prve dvi opće a onda usmjeravanje dvi godine u neki zanat. Meni je stara rekla. Zanat u ruke, stari ima garažu pa uvik možes u njoj otvorit servis i radit. Tako san ja završija za autoelektričara. Prvu godinu san jednom tjedno radija praksu u Prerade di mi je stari vozija autobus. Iša bi s njin na posal ujutro oko 4 ure i vraća se doma oko 4 popodne. Stari je inače vozija radnike na posal pa bi triba sve pokupit i odvest doma iza posla. Ja san mora s njime sve obavit. Kad bi doša dali bi mi da peren dijelove i rastavljan alnasere i alternatore. 

Oni bi popravili, a ja sastavlja i montira nazad. Inače mi je zadatak bija donosit marendu meštrima. Ić u pekaru uzest vrućeg kruva sa trake i u menzu po salamu i sir. Drugu godinu san iša kod privatnika Brace Jere u Labuda 2-3 puta tjedno. Tu san zarađiva više nego u košarci. Svaki dan bi mi Braco uvalija neku kintu. Radilo se dosta a on je bija ludi navijač Jugoplastike i Hajduka pa me zavolija odma. 

Možete zamislit mene ispod zadnjeg sica od Fiće vadit alnaser. Jedan dan me posla da provan Fiću nakon popravka. Provaću ričima nacrtat situaciju. Dakle, zamislite mene na mistu vozača. Glava sagnuta jer tuče u krov. Za ubacit u prvu moran gurnit mjenjač ispod desnog kolina između nogu. Druga isto tako, a za treću pribacit mjenjač ispod kolina vanka. Tako ja vozin do Instituta i nazad, a u povratku me zaustavi policija. 

Kad me vidija u drugoj brzini sa mjenjačen između nogu lik je zavarija od smija i pustija me da iden ća. U ono doba su auta dolazila bez radia pa san ja svojin suigračima postavlja radia u auto. Danas sa puston elektronikon ne bi se usudija taknit ništa osin osigurača. Kad smo osvojili Minhen meštar, Jera je zidić zapadne obale sve do Rive prolija petrolejen i čeka nas da zapali. Nažalost, nije nan dalo tuda proć. 

Prvi je počeja donosit bengalke na stadion. Poslušajte zadnjih 30 sekundi šta kaze.

Ostali smo dobri i nakon šegrtovanja. Meštre, počivaj u miru. - napisao je i podijelio sljedeći video. 


hr Thu Oct 18 2018 13:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .