Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb678f6cb557a68d38b456d/80
Foto: FB Morana Mazor

Morana Mazor: Navike čitanja se razvijaju od najranije dobi

Poznata hrvatska prevoditeljica knjiga Morana Mazor, otkrila nam je što se čita i kako se nakladnici pripremaju za nadolazeći Interliber
Administratorica ste grupe koja okuplja knjigoljupce iz cijele regije (i šire), možete li nam reći više pojedinosti o grupi i njenim članovima?

Za početak ću istaknuti da je grupa „Knjige, knjige, knjigice“ sad u 9. mjesecu proslavila svoj šesti rođendan! Sad već imamo oko 30 200 članova što nas čini, ako se ne varam, najvećom književnom grupom u regiji. Osnovala ju je Slađana Vuk Lovrinović iz Bjelovara, a ja sam administrator četiri godine. Volim spomenuti da su Knjigice bile moja prva grupa na fejsu kojoj sam pristupila, stavila svega par postova i vrlo brzo uslijedio je Slađanin poziv da budem administrator. Malo sam se predomišljala jer nisam imala baš nikakvog iskustva u tome, onda sam prihvatila i evo, sve je super ispalo. 

Što se tiče članova, ima nas zaista sa svih strana... Ono što nas svih povezuje, naravno, je ljubav prema čitanju i knjigama. Mnogi su već dugo s nama (iako svakodnevno pristižu novi) tako da u grupi vlada „kućna“ atmosfera.. Ljudi pišu što čitaju, pitaju za preporuke, pišu svoje dojmove, već se zna tko ima sličan ukus s kime i slično. Sve se puno komentira i to je super. Kod nas zaista ne vrijedi ono da se o ukusima ne raspravlja jer onda ovakve grupe/stranice ne bi imale smisla... Jako puno ljudi iz grupe, a koji su iz istih gradova, upoznalo se i van virtualnog svijeta tako da su mnogi stekli prave prijatelje preko Knjigica. 

Ono što nam je posebno drago je to što ljudi ističu da kod nas u grupi nema svađanja, vrijeđanja, što je očito često u drugim grupama. Ja niti inače, a pogotovo u zadnje vrijeme nemam puno vremena za fejs, osim postova u Knjigicama, tako da baš ne pratim, ali to često čujem. Ponekad i kod nas zna doći do neke „žustrije“ rasprave, ali onda netko od nas admina reagira, ako je potrebno i sve prođe vrlo „bezbolno“.

Sve u svemu, nismo očekivali da će grupa ovako narasti, ali narasla je, raste i dalje..Imamo i istoimenu fb stranicu i blog (za ljude koji nisu na fejsu), a od nedavno smo i na Instagramu (@kkknjigice). Tko zna što nas sve još čeka...


Brojna istraživanja pokazuju porazne rezultate kada je u pitanju popularnost čitanja u Hrvatskoj. Kakvo je vaše mišljenje o tome? Što bi se po vašem mišljenju trebalo uraditi kako bi se čitanje populariziralo?

Budući da sam ja svakodnevno okružena ljudima koji čitaju, nemam dojam da je to baš TAKO loše, ali, naravno znam da je. Statistike su, nažalost, uvijek poražavajuće.. A i čujem od izdavača, knjižara, profesora hrvatskog jezika, mama koje se tuže da im djeca ne čitaju...

E sad, što se tiče popularizacije, ja mislim da se navika čitanja ili ljubav prema čitanju razvijaju od najranije dobi...kao i opća kultura ili poimanje nekih osnovnih ljudskih vrijednosti.  Često smo razgovarali u grupi o tome kako su članovi počeli čitati, kada se ta ljubav rodila i većina spominje upravo tu djetinju dob. Dakle, roditelji su im čitali bajke prije spavanja, rasli su okruženi knjigama, a, ako pak obitelj nije bila „čitalačka“ onda je neka učiteljica ili teta u knjižnici „otkrila“ čari knjiga. Naravno da ima i nekih koji su čitati počeli kasnije, ali čini mi se da su to rjeđi slučajevi. Tako da bi se ja, u cilju popularizacije čitanja, svakako prvensteno okrenula djeci u vrtićima i  osnovnim školama.. U stilu onoga da se „željezo kuje dok je vruće“. Pogotovo danas kad su klinci već od malena vezani za svemoguće tehnologije koje ih okružuju.. Tako da se što više onih koji nemaju roditelje knjigoljupce mogu susresti s užicima koje kriju knjige.. Sigurna sam da mnogima samo treba poticaj u „pravom“ smjeru. 

Potpisujete prijevod za knjigu "Srž zla" koju je izdala nakladnička kuća Znanje. Recite nam kakav je posao prevoditelja i kako ste se snašli u tom poslu?

Ja sam svoju ljubav prema stranim jezicima otkrila još u osnovnoj školi. Nastavno tome, upisala sam se u Jezičnu gimnaziju u Rijeci, a nakon toga na Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer talijanski jezik i književnost i opća lingvistika. Još tijekom faksa uvijek sam nešto prevodila, radila sam kao prevoditelj za vrijeme sajmova i slično. Odmah nakon diplome počela sam raditi i to u vanjskoj trgovini, što sam radila oko 12 godina i uvijek bila vezana na strane jezike i inozemstvo. Znači tu je uvijek bila svakodnevna komunikacija na stranim jezicima (talijanski, engleski, nešto manje francuski), puno se putovalo i naravno, uvijek nešto prevodilo. Evo, npr. simultano sam prevodila i našem bivšem predsjedniku S. Mesiću za vrijeme jednog hrvatsko- talijanskog poslovnog projekta. To je bilo zanimljivo iskustvo, velik broj ljudi, bez ikakve pripreme što će tko reći, ali sve je dobro prošlo.

Kao diplomiranom ligvistu zadovoljstvo mi je što u prevodilaštvu uvijek pronalaziš nešto novo u jezicima kojima se baviš. Kada gledamo određena područja čak niti u našem jeziku ne poznajemo mnoge riječi, a kamoli u stranom tako da tijekom prijevoda uvijek naučiš nešto novo. 

Zbog toga  sam uvijek voljela taj posao, a književno prevodilaštvo došlo je kao „šlag na torti“; tu se se spojile moje dvije velike ljubavi: strani jezici i knjige.

S time što se književno prevodilaštvo, naravno, uvelike razlikuje od prijevoda stručnih tekstova u kojima se, najčešće, moraš držati činjenica dok kod knjiga moraš imati i onaj „feeling“ za tekst, za liriku... Moraš se držati izvornog teksta, ali i voditi računa da to što prevodiš ne zvuči suhoparno već da bude u duhu jezika na koji prevodiš, da čitatelju što vjernije preneseš ljepotu određenog djela. Svaki jezik ima svoje idiome, fraze koje često ne bi imale nikakvog smisla da se doslovno prevedu pa tu onda treba naći ili neku najsličniju frazu u našem jeziku ili to čim vjernije prikazati.

Ima jedna izreka koja kaže da su prijevodi kao žene „ako su lijepi onda nisu vjerni, ako su vjerni onda nisu lijepi“.. Naravno da je to samo onako, općenito rečeno, ali ima tu i nešto istine. ☺ 

Moraš „imati smisla“, znati s riječima i, naravno, voljeti to što radiš. 

Mislim da je prevođenje više poziv nego zanimanje, eto, ja sam te sreće da mi se to dvoje preklopilo.. 

U tijeku su pripreme za Interliber - najveći sajam knjiga koji se održava u Zagrebu. Imate li možda informacije koje nam nove naslove spremaju naši nakladnici za Interliber?

O da, „sitno brojimo“ do Interlibera, a to je prava „fešta“ za knjigoljupce koji se onda sa svih strana slijevaju na Zagrebački velesajam pa ljudi, uz uživanje u knjigama, uživaju i u međusobnom druženju, pogotovo oni koji se tijekom godine nemaju prilike vidjeti. Ja već znam da ove godine neću baš moći ići na Interliber koliko bih željela jer sam u gužvi s prijevodima (između ostalog prevodim svjetski poznati triler The Whisperer/„Šaptač“, Donata Carrisija za koji sad već mogu reći da je odličan, a koji bi Znanje trebalo objaviti krajem godine). A za Intelrliber, svašta nam se sprema. Neke od knjiga koje će biti predstavljene izlaze ovih dana, neke će tek izaći, pa evo i neki od naslova:

Iz Profila nam spremaju završni dio tetralogije „Genijalna prijateljica“, Elene Ferrante čemu se mnogi vesele. kao i novu knjigu Jane Harper koju pamtimo po trileru „Suša“. 

Znanje pak objavljuje niz naslova, među kojima i drugi dio prošlogodišnje uspješnice „ Priče za laku noć za mlade buntovnice 2“, ovih dana su objavili novog Harlana Cobena „Dom“; 

Fokus  priprema naslove autora koje smo već imali prilike upoznati (i zavoljeti) tako da ovih dana izlazi novi naslov Johna Greena (autora svjetske uspješnice „Greška u našim zvijezdama“ i dr.) „Nikad kraja kornjačama“ kao i novi Backman „Medvedgrad“, a autora već znamo po hitovima „Čovjek zvan Ove“ i „Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao“, a dolazi nam i novi Hararijev publicistički hit „21 lekcija za 21. Stoljeće“, čija smo djela „Sapiens“ i „Homo deus“ već imali prilike upoznati.

Jedan od najvećih hitova Buybooka na ovogodišnjem će Interliberu zasigurno biti nova knjigu Khaleda Hosseinija „Molitva moru“, a u pripremi su i drugi naslovi.

Iz Frakture stiže novi Amos Oz, „Pismo Zelotu“, a tu su i „Mađioničar“ M. Parys, „Pčele“, M. Friedenthal, „Ljudsko srce“, J. K. Stefanssons i dr. 

Kod Hena coma imamo jake snage domaće književne scene- novi roman Zorana Žmirića, „Pacijent iz sobe 19“, zatim „Divlje guske“ Julijane Adamović, a i nešto strano, „Poroci fjorda vječnosti“ Kim Leine (najavljeno je i gostovanje autora u Hrvatskoj u 12 mjesecu).

Mozaik knjiga najavljuje niz novih naslova, a jedan od najzanimljivijih je zaisigurno „Little fires everywhere“ autorice Celest Ng. (nemam još potvrđen hrv. prijevod naslova), ali ta je knjiga prošle godine, između ostalog, proglašena najboljim romanom i prema Amazonu i po izboru čitatelja na Goodreadsu u kategoriji fikcije.

Egmont nam, između ostalog, najavljuje „Kunem se životom“ novi psihološki triler Sarah Pinborogh o čijoj se knjizi „Ne vjeruj svojim očima“ jako puno pričalo i kod nas i u svijetu, a tu će još biti i knjiga posvećena roditeljstvu „Ne baš savršena mama“, S. Turner, triler „Blackout“ M. Elsberga i dr.

Vorto Palabra koji je među prvima u svijetu nedavno objavio Hosseinijevu „Molitvu moru“, objavit će i njegov stariji roman „I odjeknuše gore“, kao i „Drvo laži“ F. Hardinge i „Kako zaustaviti vrijeme“, M. Haiga u pripremi koje je i ekranizacija s B. Cumberbachtom u glavnoj ulozi. 

Od Naklade Ljevak ovih dana izašao je novi Alfonso Cruz „Cvijeće“ (autor dolazi u Zagreb polovicom listopada), kao i „Još uvijek Alice“ L. Genova prema kojem je snimljen i istoimeni film s odličnom J. Moore; pripremaju nam i nešto jako zanimljivo na području publicistike, a to je knjiga „Hitlerova čudovišta“ (povijest nadnaravnoga u Trećem Reichu) koju je napisao harvardski profesor Eric Kurlander.

Naravno, ovo je samo mali, mali dio, sve je još uvijek podložno promjenama, ali vjerujem da će svatko pronaći nešto za sebe i na ovogodišnjem Interliberu.




hr Fri Oct 05 2018 08:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6875740e49389bac8b46b4/80
Foto: Pixabay

Je li 'opasno' jesti džem na kojem se uhvatila plijesan? Evo odgovora...

Namirnice poput sira, tvrdog povrća, a koje nije postalo mekano uslijed stajanja, i sl, a koje je zahvatila plijesan, nakon uklanjanja plijesni možete konzumirati.
Znate ono kada odlučite napravite palačinke i izvučete svoj omiljeni džem ili marmeladu iz smočnice, a na vrhu se "uhvatila" plijesan? Neki od vas će jednostavno baciti cijelu teglu, a neki će vjerojatno samo ukloniti pljesnivi dio i baciti se na "čisti" ostatak. No, je li to "opasno"?

Britanska The Food Standards Agency preporuča da se takva hrana, na kojoj se počela pojavljivati plijesan, ne konzumira, posebice ako je dajete djeci, starijim osobama, trudnicama i osobama narušenog zdravlja i oslabljenog imuniteta.

Nije svaka plijesan ista, navodi se. Ako se radi o namirnicama s kojih možete jednostavno ukloniti plijesan i nema straha da se "zavukla" u ostatak namirnice, slobodno je konzumirajte. No kod namirnica poput džemova ili ostalih "mekih" namirnica, teško je sigurno znati da ste zaista uklonili sve tragove plijesni, piše Metro

"Ne bi preporučila konzumiranje takvih namirnica ako ih je "napala" plijesan, odlučna je nutricionistica Clarissa Lenherr. Vrlo je vjerojatno da se proširila dublje kroz teksturu, no mi to ne vidimo prostim okom.  Namirnice poput sira, tvrdog povrća, a koje nije postalo mekano uslijed stajanja,  i sl, a koje je zahvatila plijesan, nakon uklanjanja plijesni možete konzumirati.

Upozorava i kako bismo trebali proučiti o kakvoj se plijesni radi. "Ako je plijesan svijetlo plave boje ili bijela, ta je vrsta plijesni manje opasna. No ako je riječ o crnoj, narančastoj, žutoj ili zelenoj boji, nemojte riskirati i bacite te namirnice, savjetuje, prenosi Večernji


hr Sat Feb 16 2019 21:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab93d6b2af47f2d508b45c2/80
Foto: Pixabay

Ovisnik o energetskim pićima zagrizao jabuku pa mu pukla prednja četiri zuba

Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao. Sanacija zubiju stajat će ga oko 17.000 kuna

Bakterije vole šećer i kad pijemo i jedemo puno slatke hrane koja zaostaje na zubima, one se lijepe za taj šećer i pomalo uništavaju zubnu caklinu. To dovodi do stvaranja zubnog plaka, nakupine bakterija oko zuba, a iskustvo pokazuje da se, ako je higijena usne šupljine loša, najviše plaka nakuplja oko zubnog vrata. S vremenom, zub kao da ostaje visiti na tankoj niti i ako se zagrize u nešto tvrđe, puno je veća šansa da pukne, komentira stomatolog dr. Tomislav Matić iz Zagreba slučaj mladića koji je zagrizao u jabuku i ostao – krezub.

Naime, student računarstva Vinnie Pyner (21) 'navukao' se na energetske napitke koji su mu pomagali da ostane budan i izdrži brojne obaveze koje ima na koledžu. S vremenom je postao ovisnik o tim pićima i pio ih je u prosjeku po 6 na dan, odnosno oko 45 takvih pića tjedno, a osim što je time pokvario bioritam, u samo šest mjeseci propali su mu i zubi. Samo jedan zagriz u jabuku bio je dovoljan da mu puknu četiri prednja zuba i ostanu u jabuci.


Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao, no roditelji mu to nisu dozvolili. Posjet stomatologu pokazao je da će sve riješiti s otprilike 2000 funti (oko 17.000 kuna), s tim da će uz zubne navlake za rupu na prednjim zubima, trebati i popravak karijesa na još 20-ak preostalih zuba.


- Uz konzumaciju previše šećera, ovako brzo propadanje zuba vjerojatno je povezano i s lošom higijenom, te time da je Vinnie možda zanemario redovite posjete zubaru, jer velika je vjerojatnost da su neke promjene na zubnim vratovima prednjih zuba postojale i prije nego je navalio na energetska pića - upozorava dr. Matić.


- Šećer je jedan od najštetnijih sastojaka kojeg konzumiramo u svakodnevnoj prehrani, nerijetko u ogromnim količinama, a da toga nismo svjesni - upozorava endokrinolog i dijabetolog prof. dr. Velimir Božikov, iz Specijalne bolnice Sv. Katarina. Dodaje kako poseban problem predstavljaju skriveni šećeri, u obliku sirupa, koje proizvođači dodaju kod prerade hrane da bi joj pojačali okus.


Najčešće je riječ o fruktoznom i kukuruznom sirupu, koje naše stanice ne prepoznaju kao energiju, već se kao višak direktno skladišti u jetri i pretvara u mast. Učinak je, zapravo, vrlo sličan učinku alkohola na jetru, koji u pretjeranim količinama dovodi do masne jetre, ili ciroze, pojašnjava sugovornik. Glukoza, osim toga, doprinosi debljanju i razvoju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, srčanih bolesti, demencije, te, među ostalim, dijabetesa tipa 2.  Visoke doze fruktoze doprinose i razvoju sindroma propusnih crijeva, pri čemu toksini i nepotpuno probavljeni proteini iz hrane kroz proširene pukotine na crijevnom zidu ulaze u krvotok te izazivaju upalne i autoimunološke procese, upozorava dijabetolog.

- Samo jedna limenka kole, koja sadrži oko 40 grama šećera, predstavlja gotovo ukupnu dozvoljenu dnevnu količinu šećera koju bismo prema preporukama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) smjeli unijeti u organizam, što zasigurno dovoljno govori o tome koliko smo malo svjesni količina šećera koje unosimo u organizam. Naime, treba osvijestiti da u mnogim prerađenim namirnicama postoje vrlo visoke količine šećera, čijeg unosa nismo niti svjesni - upozorava sugovornik za 24 sata

hr Sat Feb 16 2019 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a003211b9e03e439d8b45ee/80
Foto: Pixabay

Dijetna gazirana pića opasna su za žene starije od 50 godina

U slučaju 'sugar free' napitaka, riječ je o čistoj kemiji i molekulama koje naš organizam ne prepoznaje. Već se dugo govori i o kancerogenosti tih umjetnih dijetalnih napitaka punih kemije, kaže dr. Vujanić

Svakodnevno u svom radu gledamo pretile ljude koji su, generalno, skloni daleko većem riziku od kardiovaskularnih bolesti. Ti ljudi često posežu za dijetalnim pićima bez šećera, no mi liječnici ne samo da im to ne preporučujemo, nego ih upozoravamo da je riječ o opasnoj kemiji koja može loše djelovati na organizam, objašnjava za 24 sata dr. Darko Vujanić, kardiolog iz Kliničke bolnice Merkur, osvrćući se na rezultate najnovije američke studije prema kojoj gazirana dijetalna pića kod žena starijih od 50 godina povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti za gotovo 30 posto te smrtnost za 16 posto.


Problem nastaje kada žene, s namjerom da skinu pokoji kilogrampočnu piti 'sugar free' napitke vjerujući da uzimaju nešto što je dobro za njihovo zdravlje i što ih neće debljati. No istina je posve suprotna – dijetalna gazirana pića s umjetnim zaslađivačima pogubno djeluju na zdravlje.

Studiju su proveli Američko kardiološko društvo (American Heart Association) i Američko društvo za prevenciju moždanog udara (American Stroke Association) na ukupno 80.000 žena u dobi između 50 i 79 godina koje imaju višak kilograma i koje su redovito pile dijetalna pića s umjetnim zaslađivačima.


Stručnjaci su te žene pratili punih 12 godina i tako došli do rezultata koji su, kaže dr. Vujanić, realni te se u potpunosti poklapaju s onim što i naši liječnici svakodnevno vide u svojoj praksi.

- Dijetalne napitke uopće ne bi trebalo uzimati. Ništa se neće dogoditi ako netko, primjerice, povremeno nakon ručka popije čašu bilo kojeg običnog gaziranog napitka sa šećerom da bi bolje probavio obrok. Na taj će način zapravo popiti glukozu, a to je molekula koju tijelo prepoznaje i metabolizirat će ju, razgraditi je.

No u slučaju 'sugar free' napitaka, riječ je o čistoj kemiji i molekulama koje naš organizam ne prepoznaje. Osim toga, već se dugo govori i o kancerogenosti tih umjetnih dijetalnih napitaka punih kemije - pojašnjava dr. Vujanić ističući da je najbolji odabir za piće obična voda.

Razlog zašto su studijom bile obuhvaćene žene starije od 50 godina, prema tumačenju našeg kardiologa, leži u činjenici da žene u menopauzi, pet godina nakon prestanka menstruacije, počinju imati jednako velik rizik za kardiovaskularne bolesti kao i muškarci.

Prije toga, dakle, dok žene redovito imaju cikluse i nisu u menopauzi, zbog svoje su hormonalne slike zapravo zaštićene i rizik od srčanih i krvožilnih bolesti im je daleko manji nego kod muškaraca. Manjak hormona u menopauzi sve to mijenja.

Američka studija također je pokazala da se ženama koje piju gazirana dijetalna pića za čak 31 posto povećava rizik za dobivanje moždanog udara prouzročenog krvnim ugruškom u začepljenim arterijama.

Žene koje nisu imale kardiovaskularne bolesti, kao ni dijabetes, ali su bile pretile, uz dijetalna pića se, kaže studija, izlažu dvostruko većem riziku od moždanog udara.

Istraživanje nije preciziralo o kojim je konkretno pićima riječ (kojih proizvođača), ali važan je podatak da se rizici odnose na sve žene koje je studija obuhvatila, a posebno na one koje se bore s pretilošću. Prijašnja istraživanja već su povezala umjetne zaslađivače (aspartam, saharin, sukraloza) s pojavom karcinoma, dijabetesa i pretilosti, javlja 24 sata

hr Sat Feb 16 2019 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bceac820e4938a50e8b467f/80
Foto: Pixabay

Evo 5 jednostavnih načina kako se riješiti jutarnjeg stresa

Usvojite li ove navike možete se pozdraviti s jutarnjim stresom

1. Večer prije pripremite sve za jutro


Prije spavanja pripremite odjeću i sve što vam je potrebno za naredni dan. Tako ćete se buditi s manje briga, a i manje vremena ujutro utrošiti na spremanje.


2. Nemojte spavati spuštenih roleta

Sunce će vam olakšati buđenje jer ima djelovanje "prirodne budilice". Mrak ujutro otežava buđenje i potiče osjećaj umora.


3. Upalite glazbu

Kad se probudite upalite omiljenu radijsku stanicu ili playlistu kako bi ste si poboljšali raspoloženje.


4. Ustanite nakon prvog alarma

Sudeći po znanstvenicima, svaki alarm koji utišate čini vas još umornijima od prethodnog. Pokušajte se nakon prvog ustati!


5. Rastegnite se čim se probudite

Prije no popijete jutarnju kavu - rastegnite se. Dokazano je da jutarnje rastezanje utječe pozitivino na raspoloženje.


hr Sat Feb 16 2019 16:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .