Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb678f6cb557a68d38b456d/80
Foto: FB Morana Mazor

Morana Mazor: Navike čitanja se razvijaju od najranije dobi

Poznata hrvatska prevoditeljica knjiga Morana Mazor, otkrila nam je što se čita i kako se nakladnici pripremaju za nadolazeći Interliber
Administratorica ste grupe koja okuplja knjigoljupce iz cijele regije (i šire), možete li nam reći više pojedinosti o grupi i njenim članovima?

Za početak ću istaknuti da je grupa „Knjige, knjige, knjigice“ sad u 9. mjesecu proslavila svoj šesti rođendan! Sad već imamo oko 30 200 članova što nas čini, ako se ne varam, najvećom književnom grupom u regiji. Osnovala ju je Slađana Vuk Lovrinović iz Bjelovara, a ja sam administrator četiri godine. Volim spomenuti da su Knjigice bile moja prva grupa na fejsu kojoj sam pristupila, stavila svega par postova i vrlo brzo uslijedio je Slađanin poziv da budem administrator. Malo sam se predomišljala jer nisam imala baš nikakvog iskustva u tome, onda sam prihvatila i evo, sve je super ispalo. 

Što se tiče članova, ima nas zaista sa svih strana... Ono što nas svih povezuje, naravno, je ljubav prema čitanju i knjigama. Mnogi su već dugo s nama (iako svakodnevno pristižu novi) tako da u grupi vlada „kućna“ atmosfera.. Ljudi pišu što čitaju, pitaju za preporuke, pišu svoje dojmove, već se zna tko ima sličan ukus s kime i slično. Sve se puno komentira i to je super. Kod nas zaista ne vrijedi ono da se o ukusima ne raspravlja jer onda ovakve grupe/stranice ne bi imale smisla... Jako puno ljudi iz grupe, a koji su iz istih gradova, upoznalo se i van virtualnog svijeta tako da su mnogi stekli prave prijatelje preko Knjigica. 

Ono što nam je posebno drago je to što ljudi ističu da kod nas u grupi nema svađanja, vrijeđanja, što je očito često u drugim grupama. Ja niti inače, a pogotovo u zadnje vrijeme nemam puno vremena za fejs, osim postova u Knjigicama, tako da baš ne pratim, ali to često čujem. Ponekad i kod nas zna doći do neke „žustrije“ rasprave, ali onda netko od nas admina reagira, ako je potrebno i sve prođe vrlo „bezbolno“.

Sve u svemu, nismo očekivali da će grupa ovako narasti, ali narasla je, raste i dalje..Imamo i istoimenu fb stranicu i blog (za ljude koji nisu na fejsu), a od nedavno smo i na Instagramu (@kkknjigice). Tko zna što nas sve još čeka...


Brojna istraživanja pokazuju porazne rezultate kada je u pitanju popularnost čitanja u Hrvatskoj. Kakvo je vaše mišljenje o tome? Što bi se po vašem mišljenju trebalo uraditi kako bi se čitanje populariziralo?

Budući da sam ja svakodnevno okružena ljudima koji čitaju, nemam dojam da je to baš TAKO loše, ali, naravno znam da je. Statistike su, nažalost, uvijek poražavajuće.. A i čujem od izdavača, knjižara, profesora hrvatskog jezika, mama koje se tuže da im djeca ne čitaju...

E sad, što se tiče popularizacije, ja mislim da se navika čitanja ili ljubav prema čitanju razvijaju od najranije dobi...kao i opća kultura ili poimanje nekih osnovnih ljudskih vrijednosti.  Često smo razgovarali u grupi o tome kako su članovi počeli čitati, kada se ta ljubav rodila i većina spominje upravo tu djetinju dob. Dakle, roditelji su im čitali bajke prije spavanja, rasli su okruženi knjigama, a, ako pak obitelj nije bila „čitalačka“ onda je neka učiteljica ili teta u knjižnici „otkrila“ čari knjiga. Naravno da ima i nekih koji su čitati počeli kasnije, ali čini mi se da su to rjeđi slučajevi. Tako da bi se ja, u cilju popularizacije čitanja, svakako prvensteno okrenula djeci u vrtićima i  osnovnim školama.. U stilu onoga da se „željezo kuje dok je vruće“. Pogotovo danas kad su klinci već od malena vezani za svemoguće tehnologije koje ih okružuju.. Tako da se što više onih koji nemaju roditelje knjigoljupce mogu susresti s užicima koje kriju knjige.. Sigurna sam da mnogima samo treba poticaj u „pravom“ smjeru. 

Potpisujete prijevod za knjigu "Srž zla" koju je izdala nakladnička kuća Znanje. Recite nam kakav je posao prevoditelja i kako ste se snašli u tom poslu?

Ja sam svoju ljubav prema stranim jezicima otkrila još u osnovnoj školi. Nastavno tome, upisala sam se u Jezičnu gimnaziju u Rijeci, a nakon toga na Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer talijanski jezik i književnost i opća lingvistika. Još tijekom faksa uvijek sam nešto prevodila, radila sam kao prevoditelj za vrijeme sajmova i slično. Odmah nakon diplome počela sam raditi i to u vanjskoj trgovini, što sam radila oko 12 godina i uvijek bila vezana na strane jezike i inozemstvo. Znači tu je uvijek bila svakodnevna komunikacija na stranim jezicima (talijanski, engleski, nešto manje francuski), puno se putovalo i naravno, uvijek nešto prevodilo. Evo, npr. simultano sam prevodila i našem bivšem predsjedniku S. Mesiću za vrijeme jednog hrvatsko- talijanskog poslovnog projekta. To je bilo zanimljivo iskustvo, velik broj ljudi, bez ikakve pripreme što će tko reći, ali sve je dobro prošlo.

Kao diplomiranom ligvistu zadovoljstvo mi je što u prevodilaštvu uvijek pronalaziš nešto novo u jezicima kojima se baviš. Kada gledamo određena područja čak niti u našem jeziku ne poznajemo mnoge riječi, a kamoli u stranom tako da tijekom prijevoda uvijek naučiš nešto novo. 

Zbog toga  sam uvijek voljela taj posao, a književno prevodilaštvo došlo je kao „šlag na torti“; tu se se spojile moje dvije velike ljubavi: strani jezici i knjige.

S time što se književno prevodilaštvo, naravno, uvelike razlikuje od prijevoda stručnih tekstova u kojima se, najčešće, moraš držati činjenica dok kod knjiga moraš imati i onaj „feeling“ za tekst, za liriku... Moraš se držati izvornog teksta, ali i voditi računa da to što prevodiš ne zvuči suhoparno već da bude u duhu jezika na koji prevodiš, da čitatelju što vjernije preneseš ljepotu određenog djela. Svaki jezik ima svoje idiome, fraze koje često ne bi imale nikakvog smisla da se doslovno prevedu pa tu onda treba naći ili neku najsličniju frazu u našem jeziku ili to čim vjernije prikazati.

Ima jedna izreka koja kaže da su prijevodi kao žene „ako su lijepi onda nisu vjerni, ako su vjerni onda nisu lijepi“.. Naravno da je to samo onako, općenito rečeno, ali ima tu i nešto istine. ☺ 

Moraš „imati smisla“, znati s riječima i, naravno, voljeti to što radiš. 

Mislim da je prevođenje više poziv nego zanimanje, eto, ja sam te sreće da mi se to dvoje preklopilo.. 

U tijeku su pripreme za Interliber - najveći sajam knjiga koji se održava u Zagrebu. Imate li možda informacije koje nam nove naslove spremaju naši nakladnici za Interliber?

O da, „sitno brojimo“ do Interlibera, a to je prava „fešta“ za knjigoljupce koji se onda sa svih strana slijevaju na Zagrebački velesajam pa ljudi, uz uživanje u knjigama, uživaju i u međusobnom druženju, pogotovo oni koji se tijekom godine nemaju prilike vidjeti. Ja već znam da ove godine neću baš moći ići na Interliber koliko bih željela jer sam u gužvi s prijevodima (između ostalog prevodim svjetski poznati triler The Whisperer/„Šaptač“, Donata Carrisija za koji sad već mogu reći da je odličan, a koji bi Znanje trebalo objaviti krajem godine). A za Intelrliber, svašta nam se sprema. Neke od knjiga koje će biti predstavljene izlaze ovih dana, neke će tek izaći, pa evo i neki od naslova:

Iz Profila nam spremaju završni dio tetralogije „Genijalna prijateljica“, Elene Ferrante čemu se mnogi vesele. kao i novu knjigu Jane Harper koju pamtimo po trileru „Suša“. 

Znanje pak objavljuje niz naslova, među kojima i drugi dio prošlogodišnje uspješnice „ Priče za laku noć za mlade buntovnice 2“, ovih dana su objavili novog Harlana Cobena „Dom“; 

Fokus  priprema naslove autora koje smo već imali prilike upoznati (i zavoljeti) tako da ovih dana izlazi novi naslov Johna Greena (autora svjetske uspješnice „Greška u našim zvijezdama“ i dr.) „Nikad kraja kornjačama“ kao i novi Backman „Medvedgrad“, a autora već znamo po hitovima „Čovjek zvan Ove“ i „Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao“, a dolazi nam i novi Hararijev publicistički hit „21 lekcija za 21. Stoljeće“, čija smo djela „Sapiens“ i „Homo deus“ već imali prilike upoznati.

Jedan od najvećih hitova Buybooka na ovogodišnjem će Interliberu zasigurno biti nova knjigu Khaleda Hosseinija „Molitva moru“, a u pripremi su i drugi naslovi.

Iz Frakture stiže novi Amos Oz, „Pismo Zelotu“, a tu su i „Mađioničar“ M. Parys, „Pčele“, M. Friedenthal, „Ljudsko srce“, J. K. Stefanssons i dr. 

Kod Hena coma imamo jake snage domaće književne scene- novi roman Zorana Žmirića, „Pacijent iz sobe 19“, zatim „Divlje guske“ Julijane Adamović, a i nešto strano, „Poroci fjorda vječnosti“ Kim Leine (najavljeno je i gostovanje autora u Hrvatskoj u 12 mjesecu).

Mozaik knjiga najavljuje niz novih naslova, a jedan od najzanimljivijih je zaisigurno „Little fires everywhere“ autorice Celest Ng. (nemam još potvrđen hrv. prijevod naslova), ali ta je knjiga prošle godine, između ostalog, proglašena najboljim romanom i prema Amazonu i po izboru čitatelja na Goodreadsu u kategoriji fikcije.

Egmont nam, između ostalog, najavljuje „Kunem se životom“ novi psihološki triler Sarah Pinborogh o čijoj se knjizi „Ne vjeruj svojim očima“ jako puno pričalo i kod nas i u svijetu, a tu će još biti i knjiga posvećena roditeljstvu „Ne baš savršena mama“, S. Turner, triler „Blackout“ M. Elsberga i dr.

Vorto Palabra koji je među prvima u svijetu nedavno objavio Hosseinijevu „Molitvu moru“, objavit će i njegov stariji roman „I odjeknuše gore“, kao i „Drvo laži“ F. Hardinge i „Kako zaustaviti vrijeme“, M. Haiga u pripremi koje je i ekranizacija s B. Cumberbachtom u glavnoj ulozi. 

Od Naklade Ljevak ovih dana izašao je novi Alfonso Cruz „Cvijeće“ (autor dolazi u Zagreb polovicom listopada), kao i „Još uvijek Alice“ L. Genova prema kojem je snimljen i istoimeni film s odličnom J. Moore; pripremaju nam i nešto jako zanimljivo na području publicistike, a to je knjiga „Hitlerova čudovišta“ (povijest nadnaravnoga u Trećem Reichu) koju je napisao harvardski profesor Eric Kurlander.

Naravno, ovo je samo mali, mali dio, sve je još uvijek podložno promjenama, ali vjerujem da će svatko pronaći nešto za sebe i na ovogodišnjem Interliberu.




hr Fri Oct 05 2018 08:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Studenti, ako želite bolje učiti mirišite limun i masirajte uho...

Zapamtite, vrijeme nije uvijek presudno. To što ste proveli sate i sate učeći neki predmet, ne mora uvijek rezultirati s najsjajnijim rezultatima
Nastavnici u 'Queen Anne' školi, u blizini Readinga u Engleskoj, naporno su radili s neuroznanstvenicima na sveučilištima diljem Velike Britanije kako bi došli do znanstveno utemeljenog rješenja. Rezultat je vodič za reviziju 'BrainCanDo', koji pruža studentima, ali i njihovim roditeljima, praktične i učinkovite strategije pomoću kojih će si olakšati učenje.  

Zapamtite, vrijeme nije uvijek presudno. To što ste proveli sate i sate učeći neki predmet, ne mora uvijek rezultirati s najsjajnijim rezultatima. Ključ je razumijevanje onog što učite, kao i ulazak u srž problematike koju proučavate. Pokušajte staviti na papir ono što ste naučili, izvlačeći nekoliko osnovnih smjernica danima prije ispita, piše Dailymail. 

Umjesto da se koncentrirate na samo jedan predmet, preporučuje se 'multitasking'. Dakle ujutro učite jednu stvar, a navečer možete ponoviti gradivo od jučer. Na ovaj način manja je vjerojatnost da ćete zaboraviti ono što ste prethodno učili. Vjerovali ili ne, udisanje mirisa limuna također može biti od velike pomoći. To će poslati signale hipokampusu, neuronu koji igra ključnu ulogu u emocijama i pamćenju. 

Udisanje limuna proizvesti će pozitivne emocije u vama i tako vrlo vjerojatno pospješiti vaš uspjeh na ispitu. Ako vam je limun možda mrvicu ekstreman, pokušajte nešto jednostavnije poput masiranja uha jer ovaj će pothvat imati isti učinak, odnosno poboljšati vaše raspoloženje i opustiti vas, piše vecernji.hr
hr Thu May 23 2019 21:24:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6e6c729111ceb9e8b45b3/80
Foto: Pixabay

Još jedan plus: Mediteranska prehrana smanjuje rizk od razvoja depresije

U mediteranskom načinu prehrane prevladaa povrće, voće, žitarice, jede se riba, dok je meso puno manje zastupljeno. Veliku ulogu ima i maslinovo ulje

Dokazano je da je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih na svijetu - snižava loš kolesterol, čuva zdravlje srca i krvnih žila, sprječava infarkt i moždani udar, produljuje život, čuva zdravlje kostiju, zdravlje mozga, a prema najnovijoj studiji koja je predstavljena na godišnjem susretu američkih psihijatara u San Franciscu, smanjuje i rizik od razvoja depresije u starijoj životnoj dobi.

Istraživanje je provedeno na Sveučilištu Patra u Grčkoj pod vodstvom dr. Konsatntinosa Argyropoulosa, a u njemu su sudjelovali korisnici Centra za skrb o starijim osobama. Njih 64 posto hranilo se umjereno mediteranski, a 34 posto isključivo mediteranski. Među ispitanicima 25 posto ih je pokazivalo znakove depresije, većinom su to bile žene.

- Naši rezultati pokazuju da je depresija u starijoj životnoj dobi usko povezana s nekoliko rizičnih faktora. Isto tako pokazalo se da su osobe koje su većinu života jele mediteranski imale manji rizik od toga da obole od depresije", stoji u zaključku studije.  

Dr. Argyropoulos i njegovi kolege naglašavaju da njihova studija nije imala za cilj dokazati uzročno-posljedičnu vezu. To znači da mediteranska prehrana može dovesti do boljeg mentalnog zdravlja, ali isto tako ljudi boljeg mentalnog zdravlja će birati bolju prehranu i više paziti na sebe od osoba koje su anksiozne i depresivne, piše zivotistil.hr

hr Thu May 23 2019 20:30:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c45b15b0e4938dc848b45b2/80
Foto: Pixabay

Na WhatsApp stiže opcija koja vam se sigurno neće svidjeti

Unutar opcije statusa na WhatsAppu od sljedeće godine počet će se prikazivati oglasi koji će izgledati slično kao oglasi na Instagram Stories.

S obzirom na to koliko je novaca Facebook uložio u WhatsApp te na broj korisnika koji je veći od milijardu i pol, jasno je kako Mark Zuckerbergrazmišlja o načinima na koji može početi zarađivati od korištenja ove aplikacije. Kao i u slučaju Facebooka i Instagrama, naplaćivanje same aplikacije ne dolazi u obzir, već će se odlučiti na provjerenu strategiju – oglašavanje.

Još sredinom prošle godine iz ove su kompanije najavili da će se i korisnicima WhatsAppa uskoro početi prikazivati oglasi, a sada napokon imamo i neke detaljnije informacije oko vrste oglasa koje ćemo viđati u aplikaciji. Reklame se ipak neće početi prikazivati ove godine, kako je ranije najavljeno, već tijekom 2020., a za početak prikazivat će se oglasi unutar opcije statusa. Dakle, možemo očekivati format oglasa sličan onima postavljenim u Instagram Stories – oglasi će zauzimati cijeli ekran, kao i statusi na WhatsAppu te će se pri vrhu, umjesto imena korisnika, prikazivati ime brenda koji se reklamira. Povlačenjem prsta po ekranu prema gore prikazat će se više informacija o proizvodu i usluzi koja se reklamira te vjerojatno i neke druge akcije, ovisno o oglašivaču.

Nije teško pretpostaviti kako se korisnicima neće svidjeti prikazivanje oglasa u ovoj aplikaciji za komunikaciju, no mnogi se čude kako je WhatsApp izdržao toliko godina bez oglasa unutar svoje platforme i jasno je da takva situacija ne može biti vječna te da moraju početi zarađivati novac, piše zimo.hr

hr Thu May 23 2019 18:55:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6b27a29111c029e8b45ad/80
Foto: Udruga Momentum

Moment fest počinje ovu nedjelju na Turskoj kuli, a traje do listopada: Čekaju nas brojna iznenađenja

Moment Fest je kulturna, glazbena i sportsko-rekreativna manifestacija koja će se održavati jednom mjesečno na Turskoj kuli, u periodu od svibnja do listopada, a prvo izdanje je najavljeno za nedjelju, 26. svibnja od 15 sati.

Osim Xstatic (graffiti) ekipe koja će ocrtavati stolove, u suradnji s udrugom Kam Hram (Kulturna alternativa mladih) pripremljen je Open stage, otvorena večer performansa za djecu i odrasle gdje će kreativci prezentirati svoje vještine i znanja u različitim izvedbenim umjetnostima s naglaskom na suvremeni cirkus.

Stoga se pozivaju svi performeri, glumci, plesači, cirkusanti, pjesnici, glazbenici, komičari, slučajni prolaznici i svi ljudi dobre volje da svoj nastup u trajanju do 10 minuta i opis točke pošalju na kamhram@gmail.com. Ostali detalji dostupni su na Facebook eventu udruge Kam Hram.

Magiji ovog festivala će pridonijeti i nevjerovatni Guy Pardillos aka The Mystifier koji će između dva open stage-a oduševiti prisutne, ali i iznenaditi, šokirati i zbuniti. Ovog mađioničara, hipnotizera, iluzionistu, mentalista i zabavljača je domaća publika imala prilike gledati u showu Supertalent 2017. godine te je ovo izvrsna prilika za unijeti malo čarolije u naše živote.

Za glazbenu podlogu je zadužena ekipa s Radio Kampusa koja će vas pripremiti za malo žešći zvuk undergrounda kojeg donosi DJ Miro, alfa i omega udruge Underground Control i jedan od voditelja kluba Judino Drvo iza čijeg imena stoje projekti Barbarinac Island of love i Ego Free Festival.

- Ostali datumi održavanja festivala su 9.lipnja, 28.srpnja i 25. kolovoza. Pripremili smo još puno toga za naše posjetioce i ne bismo htjeli odati previše informacija tek tako, nek to ostane iznenađenje za sada.” – poručio je organizator Tonći Visković iz udruge Momentum kojeg ste do sada imali prilike upoznati kroz projekt “Ubijmo dosadu”.

Ponesite dekice, hammocke i sve ostale potrepštine za uspješan piknik i druženje u prirodi - ulaz na festival je potpuno besplatan!

Udruga Momentum je neprofitna i volonterska udruga mladih osnovana 2015. godine u Splitu pokrenuta s ciljem aktivnijeg uključivanja mladih u kulturni život grada te obogaćivanje društvene ponude Splita. U proteklih nekoliko godina su kroz projekt 'Ubijmo dosadu' organizirali preko 150 radionica glazbenog, edukativnog i sportsko-rekreativnog tipa, večeri stand up komedije, filmske projekcije te cjelodnevna događanja na otvorenom te je na taj način mnogo mladih Splićana dobilo priliku da njihovi talenti, želje i ideje dođu do šire publike. 

hr Thu May 23 2019 16:47:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .