Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584eac5b1eea8f8d448b458c/80
Foto: Facebook

Grbin: "Objavom o kupnji Ine Plenković je vodio računa samo o svom političkom rejtingu"

Kad je objavio da želi kupiti Inu, Plenković nije razmišljao koliko će time otežati hrvatsku poziciju u pregovaračkom postupku s MOL-om, nego je isključivo vodio računa o svojem političkom rejtingu

Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin postao je najeksponiraniji član stranke i češće je nego predsjednik Davor Bernardić u poziciji da artikulira stavove SDP-a.

– Ne bih to baš tako rekao. Prije mjesec dana izabrano je novo vodstvo stranke i istupamo u javnosti prema dogovoru, u zavisnosti o određenim temama. Kad je riječ o pravnim pitanjima, a u posljednje vrijeme ih je dosta, nekako mene dopada da ih komuniciram.

Na Badnjak je Bernardić izjavio da SDP podržava državni otkup MOL-ovih vlasničkih udjela u Ini i da očekuje da Vlada predloži model koji će onda vaša stranka poduprijeti. Međutim, na Staru godinu ste vi uime stranke odbacili projekt HEP za Inu, piše novi list.

– Bilo je na Badnjak nekoliko izjava nas iz SDP-a vezano za Inu. Među njima je bila i moja, a stranka je i izdala priopćenje. Stav je bio isti i takav je i danas, SDP nije protiv nacionalizacije Ine. Ali, pod uvjetom da Vlada prezentira brojke na temelju kojih će biti jasno koliko bi to koštalo, kako ćemo to platiti i kakve će biti ekononomske posljedice nacionalizacije Ine. Do danas Vlada nije dala niti jedan odgovor, osim što je premijer Andrej Plenković rekao da će novac dobiti privatizacijom HEP-a. SDP ne prihvaća tu privatizaciju zbog nacionalizacije Ine.


Sporna kupnja Ine

Međutim, vi ste u subotu izrazili i sumnju u samu ideju kupnje MOL-ovih dionica, tvrdeći da bi možda bolje bilo da Hrvatska proda svoje preostale udjele i tim novcem zatim financira otvaranje radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.

– Tako je, ali to je stav SDP-a od prvog dana. Za nas je nacionalizacija Ine pozitivna jedino ako će jamčiti barem zadržavanje postojećih radnih mjesta i nastavak proizvodnje. Podsjećam da je predsjednik stranke na Badnjak upravo to rekao i da onda u tom kontekstu nije bitno hoće li iza toga stajati Hrvatska, Ina ili MOL.

Ali, vi ste govorili o nekim drugim radnim mjestima, ne o onima u Ini.

– Točno. Zatražio sam da Vlada dokaže da je za Hrvatsku deset milijardi kuna, ili koliko vi već koštale MOL-ove dionice, isplativije uložiti u to nego da se prodaju naši udjeli i onda subvencionira malo i srednje poduzetništvo, što pravilima Europske unije ne bi bile nedopuštene potpore.

Znači SDP-u je sada sporna i kupnja Ine i prodaja dijela HEP-a da bi se namaknuo novac za to.

– Da, sporna nam je nacionalizacija Ine ako se ne zna što se njome želi postići. U slučaju da nacionalizacija bude provedena samo da bi HDZ mogao reći da je Hrvatska vlasnik Ine, onda ona ne bi imala ama baš nikakvog smisla. Vlada nas u ovih desetak dana nije uvjerila da zna što bi s Inom i kako bi, primjerice, financirali modernizaciju rafinerija ili istraživanja mogućih izvora nafte.

Plenković je na Badnjak izjavio da će o načinu kupnje MOL-ovih dionica govoriti kad se za to steknu uvjeti i to se dogodilo već prošlog petka. Kako to tumačite?

– Premijer, slično kao nekad Ivo Sanader, donosi odluke u skladu s procjenom kako će se one dopasti javnosti. Kad je objavio da želi kupiti Inu nije uopće razmišljao koliko će tim istupom otežati hrvatsku poziciju u pregovaračkom postupku s MOL-m nego je isključivo vodio računa o svojem političkom rejtingu. Isto je napravio u petak. Tjedan dana Plenković se nalazio po pritiskom da kaže nešto konkretnije o svojim namjerama vezanim za Inu i onda je izašao van s jednim nedorađenim modelom koji nema ni glavu ni rep. Cilj mu je bio samo da se dopadne, čak bolje rečeno njega je strah da se bilo kome zamjeri, prenosi novi list, a više možete pročitati OVDJE.


Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 22:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ed7ef1eea8fbd068b45d6/80
Foto: Screenshot / HRT

Maras Plenkoviću: Nemojte oko HEP-a glumiti Sanadera

Na Badnjak ste ad hoc odlučili kupiti Inu, što je pozdravljeno, ali i primljeno sa skepsom, kazao je Gordan Maras (SDP) premijeru na aktualnom satu. Budući da je HEP kompanija koja je ostvarila dobit od dvije milijarde u 2015., što znači da će Vlada, potencijalno i strancima, pokloniti nekome na godišnjoj razini 500 milijuna kuna

- Mogli ste prodati i NP Krku i Brijune i Hrvatske autoceste, to je ono što vi radite - rekao je. 

- Građani žele referendum, ne žele ovakvu privatizaciju HEP-a, ali vi želite. Niste to željeli u kampanji, a sad želite, kazao je također, pa postavio pitanje: Koliko vrijedi mađarski udio u Ini, a koliko 25 posto HEP-a? Ili je ovo, kako bi Sanader rekao, još jedna große Spiele."

Plenković kaže da se ne sjeća njegovih apela da je IPO HEP-a grozan, dok je Maras bio ministar u Kukuriku vladi.

- To je kompanija atraktivna za institucionlne ulagače. Govoriti javno o cijeni dionica - znate i sami - to nije osobito mudro i to se ne radi - kazao je Plenković, dodajući da vjeruje u Vladu, Sabor i stranke koje ih vode da će napraviti u najboljem nacinalnom interesu. Pozvao je Marasa da dâ prijedlog kako otkupiti Inu i zadržati 100 posto 

- Vjerovao je i Sanader u HDZ i vidite kako je završio - kazao je Maras, navodeći da je HDZ dva puta pao na tome - i na Sanaderu i na Karamarku. Zašto bi građani vjerovali da će ova prodaja biti transparentna, pitao je Maras.

- Zato što ste vi dobar dečko iz Zagreba? - pitao je, dodajući da će SDP tražiti referendum. 

- Nemojte oko ovoga glumiti Sanadera - kazao je, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 11:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Ponovno u Saboru: Plenkovića će rešetati 40 zastupnika

Nakon jednomjesečne stanke, Hrvatski sabor u utorak Aktualnim prijepodnevom počinje proljetno zasjedanje, a premijer Andrej Plenković i članovi vlade odgovarat će na 40-tak zastupničkih pitanja
Prvo pitanje postavit će Boris Milošević iz SDSS-a , slijedi ga SDP-ovac Peđa Grbin, dok će posljednje pitanje biti ono Mostovca Marka Sladoljeva.

Treća sjednica u mandatu premijera Andreja Plenkovića traje do petka 7. travnja a tijekom 34 plenarna dana, zastupnici će, ako je suditi po 50 točaka dnevnog reda koji će se 'u hodu' i proširiti, odraditi opsežan posao.

Pred zastupnicima će se tako naći različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.

Najavljujući sjednicu Hrvatskog sabora za utorak, predsjednik Sabora Božo Petrov rekao je da će nakon aktualnog prijepodneva na rasporedu biti Zakon o strancima, a potom, u srijedu, izvješće premijera o stanju u Europskoj uniji.

Dodao je da će se dnevni red nadopunjavati u skladu s radom Vlade, inicijativama klubova zastupnika, kao i određenim zakonima koji su već u proceduri, primjerice Mostovim prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj televiziji.

Izrazio je također nadu u konstruktivan rad Sabora budući da su zastupnici, kako je kazao, po prvi put dobili okvirni dnevni red svih sjednica do ljeta.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 10:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58779bb71eea8fa9ea8b4577/80
Foto: Wikipedija

Đikića zanima što premijer i predsjednik Sabora misle plagiranju: "Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije"

Hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa Ivan Đikić poslao je priopćenje s dokumentima 'koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji koje sam pronašao u znanstvenom radu ministra Barišića'. Svi dokumenti su prije dva dana poslani i osobno premijeru Plenkoviću te predsjedniku Sabora gospodinu Petrovu, kaže znanstvenik

Priopćenje za javnost Ivana Đikića:

- Ponukan izjavom premijera Plenkovića “Koliko sam ja s njim (Ministrom Barišićem) razgovarao, on me uvjerava da je riječ o tiskarskoj pogrešci, a vidimo da u akademskoj zajednici postoje različita mišljenja od onih koji ga kritiziraju do onih koji ga podržavaju”, te člancima u Jutarnjem listu grupe znanstvenika te kolumnista Inoslava Beškera, odlučio sam prikupiti i osobno proučiti konkretne podatke o neetičnim radnjama u znanstvenom radu Ministra Barišića “Does Globalization Threaten Democracy?” (Synthesis Philosophica, god. 23, br. 2, 2008, str. 297-303).

Krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor i pogrešno napisano ime autora

Na temelju do sada prikupljenih podataka zaključio sam da je ministar Barišić:

1. Plagirao tekst Stephena Schlesingera “Can Democracies be Organized” – Dokument 1 pokazuje da su dva odlomka iz njegovog teksta gotovo doslovno prepisana na str. 301 bez navođenja izvora.

2. Neetično prisvojio ideju iz knjige Samuela P. Huntingtona The Third Wave: Democratization in the Late 20th Century – Dokument 2 pokazuje da je Barišić Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizacije koristio kao svoju ideju/otkriće, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu gdje je ta ideja izvorno iznesena.

3. Koristio ideje iz knjige Carla Boggsa, The End of Politics kao svoje bez citiranja izvora – Dokument 3 Barišić preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopće ne citira u cijelom članku niti na jednom mjestu.

4. Nekorektno prisvajao ideje iz knjige Roberta A. Dahla, On Democracy (Yale University Press) – Dokument 4 ukazuje na prenošenja tuđih mišljenja na nekoliko mjesta bez ikakvog citiranja originalnog izvora. Barišić u čitavom članku navodi izvor za samo jednu rečenicu preuzetu iz Dahlove knjige On Democracy, medutim čak dvije stranice prije toga (str. 299-300) Barišić prepisuje niz ideja i formulacija iz Dahlove knjige ne dajući pritom nikakvu naznaku o njihovu pravom izvoru.

5. Koristio COPY/PASTE s Wikipedije. To je neznanstvena metoda koju je ministar Barišić koristio opetovno kopirajući dijelove informacija s Wikipedije a bez korektnog citiranja originalnih radova. Takve greške nisu dopuštene studentima na fakultetima niti znanstvenicima, a pronađene su u ovom radu ministra Barišića u više navrata:

Dokument 5 – Ministar Barišić prepisuje iz Wikipedije i griješi u navođenju izvora jer natuknica iz Wikipedije je krivo ukazivala na knjigu The End of History and the Last Man (1992), a pravi izvor tih informacija jest članak “The End of History?” objavljen 1989. u časopisu The National Interest. Barišić kopirajući Wikipediju pokazuje da vjerojatno nije pročitao originalni rad i da ne zna za njegovo postojanje nego je krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor.

Dokument 6 – pokazuje da je ministar Barišić preuzeo više podataka i formulacija iz članka “Democracy” objavljen na Wikipediji. Barišić korišteći copy & paste kopira i pogrešno napisano ime autora jer se u tekstu iz Wikipedije prezime filozofa Fukuyame navodi na pogrešan način: “Fukayama”.

6. Promjene koje je ministar Barišić unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o “malom tipografskom propustu zbog kojeg se Barišić već ispričao”, već o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravljenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu - i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7).

7. Ministar Barišić je jučer popravio izvornu verziju svog članka u online izdanju časopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) o čemu je izvijestio javnost na svojoj osobnoj stranici: http://www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html. Pokušavajući prikriti svoj originalni plagijat ponovo je napravio znanstvenu pogrešku. Na kraju fusnote dodao je sljedeću referencu: “Cf. Stephen Schlesinger, 'Can Democracies be Organized? ', Maxim News Network, 11/6/2008.”

Kratica “Cf.” stoji za “confer”, odnosno “usporedi”. Međutim, tekst fusnote nije nešto što treba USPOREDITI sa Schlesingerovim člankom, već se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od riječi do riječi. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, već se čitatelje zavarava da je tekst Barišićev.

8. Barišićev članak je zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokument 9). Schlesingerov rad je objavljen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a Barišić citira “Maxim News Network, 11/6/2008”. Kako je Barišić uopće mogao citirati Schlesingerov članak koji je objavljen pola godine NAKON što je Barišić dovršio i poslao svoj članak u Synthesis philosophica?

9. Kako je moguće da u jednom radu bude toliko profesionalnih grešaka? Očigledno taj rad nije podvrgnut kritičnoj recenziji uredništva časopisa u kojemu je objavljen. Kad se pogleda Barišićev opus (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=009735), može se vidjeti da je u vrijeme dok je bio glavni urednik (1993.-2005.) dvaju “sestrinskih” časopisa - Filozofska istraživanja (na hrvatskom) i Synthesis philosophica (na svjetskim jezicima) - u svojim časopisima objavio čak 14 znanstvenih radova, dakle u prosjeku jedan rad godišnje.

Urednici i članovi odbora odlučuju kome će se radovi poslati na recenziju i birajući “prijateljske recenzente” često se događa da uopće ne postoji profesionalna ni kritička recenzija.

Zaključak: Utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih pogrešaka, krivih citata, kopiranja rečenica i dijelova odlomaka, te zataškavanja prijašnjih propusta. To pokazuje da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.

Prvenstveno jer je plagiranje službeno potvrđeno od najvišeg relevantnog tijela u Republici Hrvatskoj, Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski Sabor, te uz ove dodatne činjenice koje sam pronašao smatram da je sve to dovoljno da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o kršenju akademske čestitosti i političkoj odgovornosti njegove važne pozicije. Brojnost ozbiljnih znanstvenih pogreška jednostavno su nespojive s obavljanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja.

Moji osobni motivi za uključivanje u raspravu ovog slučaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj čestitosti te uvođenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Uključio sam se u ovu raspravu tek kada je službeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koja nas sve obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj.


Apel Premijeru Vlade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkoviću

- Poštovani gospodine Plenkoviću,

nadam se da uviđate, da se uopće ne radi o maloj fusnoti niti o tiskarskoj grešci, kako Vas je ministar do sada uvjeravao.

Uviđam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu “U ovom trenutku on ima moje povjerenje” - pitanje je do kada? Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje.

Kako ćete se osjećati Vi ili bilo koji roditelj kada tijekom nedjeljnog ručka pita svoje dijete:
P: Kako je bilo ovaj tjedan u školi?
O: Dobro, napisao sam dva eseja. Bilo je lagano. Dobio sam 5.
P: O čemu si pisao/la?
O: Ne znam. Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije. Uopće ne stignem proučiti samu temu jer brzo kopiramo.

Je li takva obrazovna metoda dobra za mlade u Hrvatskoj? Nama je neophodno uvođenje više STEM sati u obrazovni sustav, ali može li se to svesti samo na funkcije CUT, COPY, PASTE bez razumjevanja? Ako se ne slažete s takvim obrazovnim sustavom, onda porazgovarajte s ministrom Barišićem još jednom i upitajte ga je li koristio iste metode i u drugim svojim znanstvenim radovima objavljenima u svojim časopisma?
Također skrećem Vam pozornost na još dvije važne informacije:

1. Na tekst o istoj temi profesora B. Lenharda (Imperial College of Science, Medicine and Technology, London) u kojemu je vrlo jasno definirano zašto ovaj slučaj predstavlja klasični primjer plagiranja http://www.telegram.hr/politika-kriminal/globalno-priznati-znanstvenik-boris-lenhard-malo-seuzrujao-zbog-tekstova-kojima-brane-barisica-pa-je-analizirao-njegov-rad/

2. Na tekst koji je rezultat istraživačkog novinarstva gospodina Nenada Jarića Dauenhaura, a koji pojašnjava moguće razloge podrške hrvatskih znanstvenika ministru Barišiću http://www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivamo-znanstvenici-koji-su-podrzali-barisica-od-njegace-
dobiti-milijune/943919.aspx


Apel predsjedniku Sabora RH gospodinu Boži Petrovu

- Poštovani gospodine Petrov,

preuzimanjem funkcije predsjednika Hrvatskog Sabora obvezali ste se na održavanje visokih kriterija političke odgovornosti u društvu. Javno ste naglašavali da ćete djelovati iskreno, moralno i odgovorno. Prema Vašim riječima, tvrdili ste da niste isti kao HDZ i SDP te da ćete biti korektiv negativnosti koje su te velike stranke u Hrvatskoj generirale godinama.

Osobno se nadam da iskreno podržavate politiku NULTE TOLERANCIJE na plagiranje, krađe i druge malformacijeu Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barišića, molim Vas da tu odluku prihvatite kao obvezujuću i djelujete u tom smjeru prema Vladi Republike Hrvatske.

Odluka toga najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvažnija službena odluka u ovom konkretnom slučaju.

Stoga apeliram na Vas da razmotrite nastalu situaciju jer su političke štete u zemlji već sada očigledne. Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju službeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju moralnih i stručnih kriterija te ukazuje na nedodirljivost političara u našem društvu protiv čega ste se javno zalagali.

Apeliram još jednom na Vas i premijera Plenkovića da Vlada RH što prije postavi ministricu ili ministra koji će svojim imenom i životopisom uvesti visoke stručne i moralne kriterije u taj resor te doprinijeti uvođenju konsenzusa u društvu o neophodnim promjenama u obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Srdačan pozdrav,

Ivan Đikić - stoji u potpisu dopisa koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 09:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584597a21eea8fc2228b4569/80
Foto: Facebook

A znate li tko je bio šef Kolindi Grabar Kitarović te 1992.?

Kolinda Grabar Kitarović svojim je govorom u Lisinskom povodom 25. godišnjice priznanja Hrvatske evocirala sjećanja na suradnju s diplomatima kada je još bila studentica i radila u ministarstvu

Tu nije spomenula tada joj, ali i nešto kasnije joj nadređenog ministra, u konačnici i premijera, Ivu Sanadera.

Manje je poznato da je 1992. godine Sanader bio ministar znanosti i tehnologije, svakako manje od njegovog staža u vanjskim poslovima. U ministarstvu vanjskih poslova postaje zamjenik ministra već  7. siječnja 1993. godine, a i Kolinda Grabar Kitarović se iste godine zapošljava u Ministarstvu vanjskih poslova. Dodajmo i da se iste godine učlanila u HDZ, prenosi N1.

Njihove karijere ostaju prilično isprepletene. U prvom premijerskom mandatu Ive Sanadera, od 2003. godine do 2005. Grabar Kitarović postaje ministricom europskih integracija, a nakon toga pa sve do kraja prvog Sanaderovog mandata postaje i ministrica vanjskih poslova.

Nakon 16 godina suradnje s Ivom Sanaderom, Grabar Kitarović odlazi u diplomaciju van Hrvatske, kao veleposlanica u SAD-u te kao asistentica generalnog tajnika NATO-a. Vraća se 2015. i postaje predsjednica.

Glasnogovornik Ureda predsjednice, Luka Đurić, potvrdio je da je Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme priznanja Hrvatske, prije točno 25 godina, radila kao studentica u međunarodnom odjelu Ministarstva znanosti. Više o predsjedničinim aktivnostima te godine možete čitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .