Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5607c37a3ce1f4a90f8b4837/80

Veliki projekt ''Zelenih Dalmacije'': ''Zelenim prstenom'' Split će dobiti sasvim novo ruho

Projekt je vrijedan preko šest milijuna kuna, a potporu su dobili od dogradonačelnika Kovačevića, gradske firme ''Parkovi i nasade'' s kojima će i ostvariti projekt, te znanstvenika Kečkemeta. Plan je maksimalno ozeleniti staru jezgru te zaštititi postojeću ''zelenu baštinu''

Dioklecijanova palača i njeni prolazi sigurno onomad nisu odavali dojam mjesta uskih uličica i mjesto okupirano restoranima i suncobranima. Trendovi se, naravno prate, pa tako i restoranizacija palače i u tom duhu se uništava ne samo vizura, već i duh mjesta.

Ako  Dioklecijanovu palaču doživljavamo kao pravi dragulj života kroz milenije, onda bi zeleni pojas oko nje predstavljao krajobrazni zeleni prsten od vitalnog značenja u kulturološkom smislu. Nažalost, ne postoje relevantni  podaci i istraživanja koja bi pokazala kako je bio uređen okoliš oko Palače ili unutar nje, ako je uopće bio, što je prava šteta.

Bilo kako bilo, legenda o Dioklecijanu kao ljubitelju kupusa i agrara možda sugerira i značajno postojanje ukrasnih vrtova i zelenila. Onda kao i danas sav slobodan javni prostor postaje predmetom gradnje kojom se polako ispunjava Palača.

Prvi park u Splitu bio je današnji Đardin koji potječe iz razdoblja francuske uprave, a za kojeg je maršal Marmont naredio da se napravi. Za vrijeme Bajamontija oplemjenuje se današnja šetnica Riva, postavljena je kamena fontana u Đardinu, podiže se monumentalna fontana u narodu znana kao ''Bajamontuša'' na zapadnom dijelu Rive, a oko nje su posađeni drvoredi murvi i cvjetne nasade, te su uklonjeni drvoredi dudova s obale i zamijenjeni palmama.

Projekt vrijedan šest milijuna

Ispred kazališta je postavljena mala fontana s malim bazenom i palmama, a stari Pazar s dominikanskim samostanom obilovao je raslinjem i stablašicama kao i prostor oko Biskupove palače. Član ''Zeleni Dalmacije'' Lovre Rumora, u duhu ove priče o parkovima i zelenilu u Splitu, predstavio nam je novi projekt koji bi trebao biti ''zelena'' prekretnica stare jezgre grada:

- Važno je napomenuti kako su u pravilu u to vrijeme postavljane mnoge česme i fontane  koje su se selile i na kraju potpuno nestale. Važnost ove graditeljske baštine svakako treba obnoviti budući da imaju izuzetno važnu funkciju ne samo u tradicijskom smislu nego i kao kulturološka potreba pružanja  osvježenja brojnim turistima i građanima u ljetnim mjesecima – kazao je Rumora.

Naime, radi se o zelenom prstenu koji bi trebao donekle vratiti zelenilo unutar i oko same Dioklecijanove palače. Projekt je vrlo vrijedan, a ''Zeleni“ će ga raditi zajedno ''Parkovima i nasadima'', a s kojima već imaju dobar vid suradnje. Sveukupan iznos projekta je 6.286.000 kuna i trebao bi popraviti kako estetski, tako i zdravstveni izgled jer, kako Lovre kaže, uz zelenilo se lakše diše.

- Zahvalni smo direktoru „PN“ Zoranu Barcu  i krajobraznom stručnjaku Igoru Belamariću koji su dali sve od sebe kako bi se realizira ovaj projekt. Velik je broj ljudi i struke pomogao svojim savjetima i znanjem posebno znanstveniku Dušku Kečkemetu čiji su prijedlozi  izuzetno oštroumni i suvremeni  Dugo smo radili i  na kraju se „Zeleni prsten“ pokazao iznenađujuće dobro prihvaćen što je čudno za našu sredinu – govori Rumora.

Prezentacija na Povjerenstvu za izradu plana upravljanja povijesnom jezgrom, kojemu su podarili nekoliko projekata i radova  poput ''Duhu mjesta grada Splita – Genius loci“  prihvaćena je bez polemike što inače nije pravilo priča Lovre te nadodaje kako je naročito zapela za oko voditelju dogradonačelniku Goranu Kovačeviću koji je prepoznao potencijal projekta.

Arheološki parkovi

Isto tako, kaže da je moglo bolje i kako ih očekuje javna prezentacija u vidu gradske tribine u ''Zlatnim vratima'' gdje očekuju polemiku jer postoje mnoga kontroverzna mjesta gdje su predvidjeli ozelenjavanje, a sigurno će izazvati negodovanje poduzetničke struke ali i možebitno oduševljenje stanovnika.

- U svrhu projekta radili smo nestrukturirana istraživanja stanovništva koja žive unutar bedema i dobili gotovo istovjetne odgovore o potrebi hortikulturnih zahvata  unutar njihovog životnog prostora. Vlada iluzija postojanja dostatnog zelenila na prvi pogled ali to nije tako. Djeca stare jezgre nemaju se gdje igrati i družiti budući da masovni turizam ''jede'' javni prostor i zelene površine. Posebno smo ponosni na ideju stvaranja arheoloških parkova koje prvi put možemo imati u Splitu. Jednog takvog predvidjeli smo ispred Zlatnih vrata i predložili naziv po don. Frani Buliću koji je zaista zaslužio i adekvatan spomenik za svoje životno djelo – ističe Rumora.

Napominje nam Rumora kako nisu osmišljavali mikrolokacije gdje će se pojaviti zelenilo, ali ih očekuje živa rasprava o supstituciji stabala primjerice na Rivi, gdje je monokultura palmi, što nije nikako dobro posebno vezano za štetnike koji mogu doslovno dovesti u pitanje njihov opstanak. Stare palme, navodi Rumora, morati će se zamijeniti ili istim ili nečim drugim.

- Intrigantna je ideja ozelenjavanja i Marmontove ili tzv. jugoistočnog kvadranta. Jednostavno vizija je posaditi i ozeleniti bilo gdje ukoliko ne smeta arheologiji ili podzemnim infrastrukturama. Kad nas pitate kada, na žalost, trebali smo početi  prije dvadeset godina a koje je drugo najbolje vrijeme nego sad i odmah – zaključio je Rumora.

Postojeće treba obnoviti

Sam projekt obuhvaća utvrdu Cornaro, Strosmayerov perivoj, zelenu zonu Zlatna vrata, rivu, bedem Priuli, renesansni bedem Marmontove ulice, Trg Gaje Bulata, Ulicu bana Jelačića, prolaz iza Radićevih zgrada, stajalište taksija uz kuću Jelaska, šetnicu uz hotel Ambasador, Trumbićevu obalu i usijek pruge u zoni B.

Ukoliko se ostvari projekt ''Zeleni prsten'' Split bi dobio savim novo ruho kojim bi se mogao šepuriti poput svih većih metropola. Zaista, u realizaciju ovakvog projekta je trebalo krenuti, baš kako je Rumora rekao, prije dvadesetak godina no bolje i sad početi, nego nikad. Od postojećih česmi i fontana, ona u Đardinu je devastirana i nije za piće, vodoskoci nisu u funkciji. Fontana kod ''Realke'' nedavno je obnovljena ali njena su ljepota i svrha potpuno nezamjetljiva.

Povijesna jezgra u ljetnim mjesecima bilježi ogroman rast posjetitelja. Izuzetno smo siromašni sa sjenovitim dijelovima grada u zaštićenoj UNESCO-voj zoni gdje bi ljudi mogli potražiti zaštitu, a projekt Zelenog prstena tek je početak jedne sustavne brige i zaštite građanstva i turista koji će Splitu tako mnogo dobra i ljepote dati.

hr Sun Sep 27 2015 12:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc797729111ca0558b456a/80
Foto: SMN

Nadbiskup Barišić u crkvi Sv. Dujma: "Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi

Splitsko- makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić je, danas, na blagdan Uskrsa, predvodio euharistrijsko slavlje u crkvi Sv. Dujma.

- Za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno je udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje. - rekao je u svojoj propovijedi nadbiskup.

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi.

- Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi. Naime, daje se odgovor na životno pitanja, a tiče se svih ljudi i povijesti spasenja čitavog svijeta. Nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu. - rekao je.

"Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Također, istaknuo je važnost neradne nedjelje.

- Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. 

Neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga, već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa. - kazao je mnoštvu vjernika.


hr Sun Apr 21 2019 16:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc652029111ca5538b45d9/80
Foto: Šibenska biskupija

U šibenskoj katedrali kršteno petero odraslih: "Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti"

Šibenski biskup Tomislav Rogić na Veliku subotu 20. travna predvodio je obrede Vazmenoga bdijenja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku

Svečani Exultet otpjevao župnik i kanonik katedrale svetog Jakova don Krešimir Mateša. Za vrijeme Bdijenja pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem maestro prof. Jelene Mikulandre uz orguljašku pratnju Nikole Lovrića Caparina. Šestero odraslih katekumena primilo je sakarament krštenja, a svetu krizmu primilo je devet već krštenih vjernika.

Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti, izbaviti ga od njegove sklonosti na zlo, sumnju, od njegove navezanosti na ono što vidi i može opipati. Sam je postao čovjekom, trpio na križu, umro – sišao među mrtve – da bi zauvijek pobijedio i zadnji čovjekov strah pred smrću. - poručio je u homiliji biskup Rogić.

Kristovim uskrsnućem Bog nam je podario neuništivu nadu i čežnju vječnog života. Otvorio nam vrata obećane zemlje – ne više plodnih polja kao Izraelcima, nego vječne sreće u Kraljevstvu nebeskom. To kraljevstvo nebesko gradimo već sada, ovdje na zemlji među nama: svakim plemenitim činom, svakim poštenim poslom, svakom strpljivo podnesenom žrtvom, svakim dobrim djelom učinjenim iz ljubavi prema bližnjemu, nasljedujući Krista u istinskoj ljubavi prema bogu i jednih za druge. Ono već tada raste među nama snagom Kristova uskrsnuća, snagom vjere u Božju pobjedu dobra, snagom predanja našeg života u Božje ruke. Ono na koncu dolazi kao konačno ispunjenje svih naših nada, svih naših želja. Kao nagrada za sve naše pravedne napore i žrtve. - poručio je biskup Rogić.

hr Sun Apr 21 2019 14:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc39ea29111cfc548b4580/80
Foto: PIXABAY

Najveći kršćanski blagdan: Evo kako se slavi Uskrs u različitim krajevima Hrvatske i svijeta

Osim Uskrsa, za taj dan koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se koristi više u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba

Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji se razlikuju od zemlje do zemlje, ali većini je zajedničko ukrašavanje pisanica.

Česti su simboli pilići i zečevi, a i brojne slastice.

u hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojenje jaja, odnosno pisanica. Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, koristile su se boje koje se mogu naći u prirodi – ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, špinat, kopriva, a danas je ta tradicija sve rjeđa. Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase, piše narod.hr

Pisanice su simbol života, ali i tradicionalan dar, posebno među zaljubljenima, pa u Međugorju postoji izreka „ovo se jaje za poljubac daje“. Djevojke bi u Podravini pisanice koje su dobile na dar ponosno stavljale na prozore, dok bi u Dubrovniku djevojke zaručnicima darivale jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

U nekim krajevima Hrvatske postoji običaj umivanja laticama cvijeća, najčešće ljubice, negdje na Cvjetnicu, a negdje na Veliku subotu. U sjeverozapadnoj se Hrvatskoj na Veliku subotu prije bdijenja često pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru ispred crkava pripremaju vjernici, a pale je kresanjem kamena o kamen. Kad se vatra zapali, vjernici potpaljuju komade drveta i na taj način prenose blagoslovljenu vatru kućama.

Jedan od vrlo starih običaja uz more je običaj izrade klepetaljki i čegrtaljki, najrašireniji u središnjoj Dalmaciji i Konavlima. Naprave se razlikuju od kraja do kraja, a na otoku Krku izgledaju ovako: na kraj oko 30 cm duge drvene daske širine police za knjige privezuju se metalne pločice koje, viseći o rubu, podizanjem i spuštanjem klepetaljke proizvode jak zvuk. U drugim su krajevima klepetaljke izrađivali tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale.

Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. U različitim krajevima Hrvatske postoji običaj „borbe jajima”, jaja se udaraju jedno o drugo, a vlasnik jedinog jajeta koje na kraju natjecanja nije razbijeno je pobjednik. Uskrsni ručak je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren.

Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i čudni.

U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a održavaju se i uskrsne parade.

U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka „istučen kao na Uskrs” koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć, a općenito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobičan običaj gledanja kriminalističkih filmova i čitanja romana istog žanra za vrijeme uskrsnih blagdana. U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.

U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.

U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe. U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, pilići ni zečevi jer ne žele dopustiti da strani običaji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom čitavog Velikog tjedna.

U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija kaže, „odlaze u Rim”. Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor!

Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa Španjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura. Svi koji žele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ručka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg. Svakako je zanimljiv i običaj Čeha, Slovaka i Mađara da na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje!

U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla, tvrdi narod.hr. U nekim dijelovima Njemačke naglašava se pobjeda proljeća nad zimom i to paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca.

Iako se običaji, kako vidimo, dosta razlikuju ne samo po svijetu nego i po različitim dijelovima naše domovine, ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.

hr Sun Apr 21 2019 11:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Čak 400.000 automobila u Hrvatskoj predstavlja velik rizik u prometu, evo i zašto

Za velik broj prometnih nesreća, krivca možemo tražiti i u starom voznom parku. Hrvatski vozni park u prosjeku je star 13 godina, a čak 400 tisuća vozila nema suvremeni sustav za kočenje.

Kočnice štekaju na domaćim cestama. Zbog svoje starosti, trećina vozila ne prolazi tehnički. Padaju upravo na najvažnijem sustavu, onom za kočenje.

To su automobili koji nisu opremljeni niti čak ABS kočnim sustavom, a da ne govorimo o modernim ESP sustavima'', rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Godišnje je registrirano nešto više od dva milijuna vozila. Gotovo pola milijuna, ne prolazi tehnički zbog raznih kvarova. Nisu samo kočnice razlog.

- Tako smo prošle godine s ceste eliminirali više od 60 tisuća automobila, s lošim pneumaticima. Također smo 120-130 tisuća automobila maknuli s ceste, kod njih smo uočili teže nedostatke na kočionom sustavu kao što su razlika kočenja lijeve i desne strane na istoj osovini automobila'', kaže Pejić.

Zabrinjava i povećanje broja uvoznih polovnih automobila, čija je sigurnost upitna. Tomu se može stati na kraj.

- Da se uvede sustav u kojem će se dodatno smanjiti trošarine za vozila mlađa od pet ili sedam godina. a svakako da se dodatno penaliziraju vozila starija od sedam godina čime bi, ja vjerujem došlo do pomlađivanja relativno starog hrvatskog voznog parka'', rekao je Pero Klarić, trgovac automobilima.

Postoje i drugi načini. ''Država mora odlučiti što u budućnosti želi. Na neki način mora honorirati kupce novih automobila na način da ima da nekakvu poreznu olakšicu, a ne da plaćaju veći porez nego vlasnici rabljenih automobila'', rekao je Kristijan Tićak iz AMS-a.

I dok novi automobili imaju moderne sigurnosne sustave, većini naših vozača, to je daleka budućnost. Tek rijetki uživaju, blagodati sigurnih vozila.

- To su uređaji za automatsko kočenje u slučaju nailaska na nekakvu kolonu koja je zaustavljena, zatim uređaj za izbjegavanja pješaka ako pješak iznenada izleti ispred vozila, zatim uređaj za prepoznavanje pješaka u noćnim uvjetima, svi ti uređaji mogu značajno povećati sigurnost prometa, a danas nisu više toliko skupi'', rekao je Marko Šoštarić, prometni stručnjak.

A upravo bi ti sustavi trebali smanjiti broj stradalih u prometu i to za pedeset posto, piše dnevnik.hr

hr Sat Apr 20 2019 22:03:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .