Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d3f2f0029111c76288b458e/80
Foto: Pixabay

Hoće li cigarete u Hrvatskoj postati 'luksuz'? U Irskoj kutija 89 kuna, u Švedskoj pušenje sramota

Visoka cijena cigarete čini nedostupnima i svrstava ih u luksuz na koji se u raznim zemljama svijeta različito gleda
Po cijeni koju je predložio ministar zdravstva Milan Kujundžić cigarete bi bez sumnje postale teže dostupne mnogim pušačima u Hrvatskoj.

Tih prosječnih 50 kuna koliko je, podsjetimo, naveo ministar zdravstva, u skladu je s cijenom cigareta u nekim drugim zapadnoeuropskim državama, a u nekima je i bitno viša. Cijena je to koja govori i o stavu države i društva spram pušenja cigareta – tko može neka si priušti, a koji je u nekim razvijenim zemljama evoluirao do te mjere da je pušenje jednostavno postalo društveno neprihvatljivo ponašanje.

Jedna od takvih država jest Švedska u kojoj kutija cigareta ne smije imati 20 komada nego cigaretu, dvije manje, a cijena joj je 55 kuna, piše Večernji list.

Uvijek na balkonu


– Svagdje se govori o štetnosti pušenja, posebice pasivnog, a u školi redovito. I zato se lako može dogoditi da pušača netko upozori da mu ne zagađuje zrak, jer svi su informirani da je pušenje opasno i za pasivne pušače. Djeci u školi to se otprilike uspoređuje sa situacijom da se netko želi trovati nekim otrovom u vodi. Znači li to da smije otrov staviti u vodovod pa da se svi truju zato što njemu to odgovara? To je jednako dimu cigarete - opisuje društvenu neprihvatljivost pušenja u Švedskoj dr. Mario Malnar koji tamo živi i radi posljednjih godina.

Spomenutih 50 kuna konkretno je cijena kutije Marlbora s 20 cigareta u Njemačkoj. I prema iskustvu Nine Loborčec, Hrvatice koja godinama živi i radi u njemačkom Göttingenu, cijena je to koja je i mnogim Nijemcima cigarete učinila luksuzom unatoč znatno većoj prosječnoj plaći i boljem standardu u usporedbi s hrvatskim. U društvu klima nije poput opisane u Švedskoj, no u kafićima i restoranima pušenje nije dozvoljeno osim na terasi. U usporedbi s Hrvatskom tamo se, opisuje Loborčec, znatno manje pušača može vidjeti na cesti i Nijemce će se s cigaretom najčešće vidjeti na balkonu, tvrdi Večernji list.

– Kod njih se nigdje ne puši unutar doma, to ne dopuštaju nipošto. I kada dođu u goste gdje se puši unutra, oni uvijek izlaze na balkon. Kada se usporedi njemački i hrvatski standard, cijena cigareta zapravo je jednaka, a ovdje su mnogi počeli pušiti duhan posljednjih godina – opisuje Loborčec.

Najskuplje cigarete plaćaju Irci i Britanci, kutija cigareta u Irskoj košta 11,90 eura i može se zapaliti isključivo ispred puba, odnosno restorana. Na drugom kraju svijeta pak više se bez prijekora ne gleda ni na to. Hrvatica koja živi u San Franciscu opisuje nam da je nju i njezino društvo znaju zamoliti da se maknu dalje kada izađu zapaliti ispred restorana, iako su gosti tog restorana. Cijenu cigareta u tom gradu i ne zna jer je toliko visoka da već godinama zalihe obnavlja u duty free shopovima s obzirom na učestala putovanja.

Cigareta kvari ugled


– Zdravstveno osiguranje pušači plaćaju više. U restoranima, barovima ne smije se pušiti čak ni vani na terasama. Ovdje oni koji puše ne bi nikad negdje vani ili u društvu zapalili cigaretu jer smatraju i znaju da im to kvari ugled tako da većina pušača zapravo puši samo doma – opisuje nam kalifornijski stav spram ovisnosti o duhanu.

Zdravstveni sustav drukčije je organiziran te se, kako govori i naša sugovornica, pušačima sve skuplje naplaćuje jer su jednostavno rizičnija skupina. Poslodavac i u Njemačkoj pušače smatra većim rizikom, ali oni to na svojoj koži ili plaći ne osjete, objašnjava nam Loborčec. Šokantne slike na kutijama cigareta, zakonske zabrane pušenja u krugu bolnica, u kafićima, restoranima itd, svagdje su manje-više jednake, ali uz razliku da se u ovim zemljama ti prekršaji ozbiljno novčano sankcioniraju.
hr Mon Jul 29 2019 19:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd1e2570e49380f008b4c11/80
Foto: Pixabay

Cijena mliječnih proizvoda ipak se neće povećati

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je nakon sjednice Vlade rekao da neće biti većih povećanja troškova za građane zbog uvođenja povratne naknade od 0,50 kuna za prikupljenu ambalažu volumena 0,2 litre za tekuće mliječne proizvode i pića.
„Što se tiče proizvođača, odnosno svih onih koji proizvode stavljaju na tržište, oni su tretirani na isti način. Manipulativna naknada koja će se naplaćivati na mliječne proizvode bit će dvije lipe i to je jedina naknada koju će naš građanin, koji kupi bocu mlijeka i u konačnici je vrati, trebati platiti“, objasnio je ministar Ćorić.

Nikakvo veće povećanje cijene ne treba doći u obzir, tvrdi, jer se naknada od 0,50 kuna odnosi na depozitni sustav te će biti vraćena kupcu onog trenutka kad kupljenu ambalažu vrati na za to predviđeno mjesto. Ističe da su potrošači svjesni potrebe zaštite okoliša i da se ovom izmjenom uredbe vraća depozitni sustav koji je obuhvaćao i ambalažu nekih mliječnih proizvoda do 2015. godine.

Depozitni sustav se pokazao vrlo uspješan

„Depozitni sustav u Hrvatskoj se pokazao vrlo uspješan zato što preko 80 posto svih ambalaža koja uđe u depozitni sustav, iz njega i izađe“, istaknuo je Ćorić.

Što se tiče odgode primjene Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom do iduće godine, Ćorić ističe da time uvažavaju zalihe proizvoda u skladištima proizvođača i distributera te svima daju vremena da prilagode svoje poslovne politike.

„Ne želimo narušavati odnose na tržištu, želimo jasno poručiti da je cilj vrlo jasan - očistiti Hrvatsku i učiniti Lijepu Našu još ljepšom“, poručio je.
hr Thu Jan 16 2020 18:14:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e20814129111c34028b45cf/80

Pustolovni turizam novi dalmatinski adut

U HGK u Splitu održana sjednica Sekcije Zajednice pustolovnog turizma
Pustolovni turizam je segment turizma koji zadnjih deset godina rapidno raste svugdje u svijetu, a Splitsko-dalmatinska županija ima prirodnu osnovu i veliki potencijal za njegov još veći razvoj. Kako bi se taj potencijal u što većoj mjeri razvio, a problematika struke zajednički i sustavno razvijala, pri HGK - Županijskoj komori Split djeluje Sekcija Zajednice pustolovnogturizma, na čijoj je današnjoj sjednici bilo riječi upravo o mogućnostima i smjeru razvoja aktivnog turizma u županiji te posebno Akcijskom planu za njegov razvoj, koji je u pripremi.

- Organiziranje članica u strukovna tijela HGK i sastanci poput ovog današnjeg, pravi su primjer kako kroz komorski okvir naše tvrtke mogu zajednički utjecati na izmjene budućih planova i propisa, kako bi oni bili što više u skladu s potrebama struke i stanjem na terenu“, rekla je koordinatorica za turizam HGK - Županijske komore Split Nataša Bušić.

Iskustva koja su poduzetnici na sastanku razmijenili bit će itekako važna za županijski Akcijski plan za razvoj aktivnog turizma. Naglašeno je da pustolovni turizam, čije su mogućnosti za razvoj velike u različitim dijelovima županije, od mora do planina, donosi dodanu vrijednost za turizam, a posebno je značajan za ruralne krajeve, gdje se razvija usporedno s ruralnim turizmom.

- Dobro je da je Akcijski plan u izradi, održavaju se sastanci i razmjenjuju informacije te očekujemo da bi on uskoro mogao biti gotov. Najveća specifičnost i prednost ponude pustolovnog turizma je što možemo raditi cijelu godinu i produžiti sezonu. Ciljevi naše Sekcije su da imamo za ponuditi sve što gosti traže i da maksimalno iskoristimo pogodnosti ovog našeg područja. Također nam je važno da naši prvi suradnici, predstavnici smještajnih kapaciteta, prepoznaju bitnost ove ponude i pronađu svoj interes u povezivanju“, rekla je predsjednica Sekcije Zajednice pustolovnog turizma ŽK Split, Iris Prebeg.

Do sada se radilo na cikloturizmu, stazama, a ono što se dalje očekuje su naše planine, hiking, penjanje, ali i ostale aktivnosti. Prebeg je navela primjer dviju ferata, s kojima se krenulo u zadnje dvije godine, a radi se o ekstremnim planinarskim putevima opremljenim sajlama, lancima i sl. koje izazivaju jako veliki interes i isključivi su razlog dolaska nekih turista.

Akcijski plan aktivnog turizma za područje Splitsko-dalmatinske županije izrađuje Institut zaturizam za naručitelja Turističku zajednicu Splitsko-dalmatinske županije.

- Svi trendovi pokazuju da se radi o vrsti turizma koja rapidno raste svugdje u svijetu. Hrvatska je nešto
slabija kada je riječ o planinskom turizmu stoga nam je fokus upravo na planinskom i svim srodnim vrstama turizma“, rekao je prof. dr. sc. Zoran Klarić s Instituta za turizam.

Ono što bi za početak trebalo napraviti su svakako uređenije pješačke, planinarske staze, pogodnije za obične turiste a ne samo planinare, bolje obilježene i bolje promovirane.

Veliki potencijal za razvoj pustolovnog i općenito outdoor turizma ima i Imotska krajina, a udruživanje lokalnih zajednica u zajedničku Turističku zajednicu Imota omogućava im još bolje iskorištavanje tog potencijal.

- Prošle smo godine napravili 14 biciklističkih staza, gotovo 400 km po cijeloj krajini, a sada radimo Geo park zajedno s Parkom prirode Biokovo. Potencijal je ogroman i mislim da ćemo idućih godina bilježiti značajan rast pustolovnog turizma“, rekao je predsjednik Turističke zajednice Imota Luka Kolovrat.

Inače, na području TZ Imota je u prošloj godini zabilježeno 24% više dolazaka u odnosu na do tada rekordnu 2018. i 30% posto više noćenja. Na sjednici je dogovoreno predstavljanje aktivnih oblika turizma Splitsko-dalmatinske županije na predstojećem regionalnom Forumu obiteljskog smještaja, koji će se 6.-7. veljače u organizaciji HGK ŽK Split održati u sklopu Adriatic Gastro Showa, kako bi se dionici u obiteljskom smještaju bolje upoznali s dodatnom ponudom za svoje goste.

Također se planira održati i panel rasprava na temu aktivnog turizma na sajmu GAST, kao i nastavak već tradicionalnih prezentacija aktivnosti Sekcije Zajednice pustolovnog turizma u manjim mjestima diljem županije.
hr Thu Jan 16 2020 16:29:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b741b66cb557a234f8b4ed9/80
Foto: Pixabay

Tržište nekretnina: U 2019. godini rasle su cijene stanova na Jadranu i u Zagrebu

Niske kamatne stope, subvencionirani stambeni krediti, porast cijena gradnje, procvat tržišta dnevnog najma - samo su neki od faktora koji su u 2019. godini obilježili tržište nekretnina

2019. ostat će obilježena kao godina porasta obujma prodaje, a kako pokazuju podaci oglasnika Crozilla.com - ujedno i godina porasta cijena stanova. 

Niske kamatne stope, subvencionirani stambeni krediti, porast cijena gradnje, procvat tržišta dnevnog najma - samo su neki od faktora koji su u 2019. godini obilježili tržište nekretnina.

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su tražene cijene stanova tijekom 2019. godine u prosjeku bile 5,2 posto više no godinu ranije, te 12,6 posto više no 2017., dok su u odnosu na 2016. godinu bile gotovo 17 posto više.

Prosječna oglašavana cijena stanova u brojnim je gradovima tijekom 2019. godine bila viša od 2000 eura po kvadratu, a pritom se uglavnom radi o Zagrebu i pojedinim gradovima na moru.

Najtraženiji grad za kupnju stanova na oglasniku Crozilla.com i dalje je Zagreb. Cijene kvadrata tamošnjih stanova tijekom 2019. su godine u prosjeku oglašavane po 2011 eura što je 9,1 posto više no 2018. godine, odnosno 18,8 posto više no 2017. godine.

Najviše vrijednosti stanova koji su se tijekom prošle godine prodavalina oglasniku Crozilla.com zabilježene su na Jadranu, a na prvom je mjestu i dalje Dubrovnik s prosječnom traženom cijenom kvadrata od 3757 eura. "Na cijene stanova na dubrovačkom području najviše utječe lokacija, no mogli bismo reći da je prosječna cijena kvadrata po kojima se stanovi prodaju 3.300 eura. Realizirane cijene se od oglašavanih cijena, prema našem sudu, u prosjeku razlikuju od 5 do maksimalno 10 posto."- za oglasnik Crozilla.com rekao je Goran Pikunić, vlasnik agencije za nekretnine Libertas inženjering plus iz Dubrovnika.

Nakon Dubrovnika, visoko na ljestvici nalazi se i Opatija s cijenom kvadratnog metra od 3120 eura, te Split u kojem se za kvadrat tražilo 2946 eura. Nešto jeftiniji od njih lani je bio Zadar s prosječnom oglašavanom cijenom kvadratnog metra stana u visini od 2281 euro. Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je u Šibeniku cijena kvadrata oglašavana po 2159 eura, a u Umagu 2148 eura.

Prosječne cijene kvadrata niže i od 1000 eura

Slika tržišta nekretnina obično je predočena stanjem u Zagrebu i pojedinim gradovima na Jadranu, a pritom u sjeni ostaju sva ona područja koja su čak i tijekom 2019. godine bila imuna na veliku potražnju, osjetno poskupljenje ili visoke cijene. 

Najniže tražene cijene stanova, prema podacima oglasnika Crozilla.com, zabilježene su u unutrašnjosti gdje rijetko prelaze granicu od 1000 eura po kvadratu, a tijekom 2019. godine prosječna tražena cijena kvadratnog metra stanova u Bjelovaru je iznosila 724 eura, u Slavonskom Brodu 804 eura, a u Osijeku 967 eura.

Jedan od povoljnijih gradova za kupnju nekretnina na moru tijekom 2019. godine na oglasniku Crozilla.com bio je Senj u kojem je prosječna cijena stana iznosila 1587 eura po kvadratu. 

Ivan Bižanović, direktor i vlasnik agencije Lika nekretnina d.o.o. za Crozilla.com rekao je kako je na području Ličko-senjske županije, zbog migracije selo-grad ili odlazaka u inozemstvo zabilježen pad cijena obiteljskih kuća. Kaže kako niti cijene stanova i apartmana na tom područjune rastu, dapače, negdje i padaju, a više cijene bilježe samo nekretnine u prvom redu do mora za kojima vlada velika potražnja. „Zabilježen je porast prodaje nekretnina za nekih 20 posto, većinom zbog prodaje jeftinog poljoprivrednog zemljišta, dijelom kuća iz obnove, nešto manje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i jedan dio prodaja stanova i apartmana.“ – dodao je Bižanović.

 

hr Tue Jan 14 2020 22:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e1643b429111cba5a8b4584/80
Foto: Canva

Imotski ruši rekorde: zabilježen porast dolazaka i noćenja

U smještajnim objektima u Imotskoj krajini tijekom 2019. godine zabilježeno je 12.312 dolazaka i 96.055 noćenja. Porast je to za 24% što se tiče dolazaka te 30% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2018. godinu.

Domaći gosti ostvarili su 1.975 dolazaka s 4.038 noćenja, a strani gosti bilježe 10.337 dolazaka i 92.017 noćenja.

Najviše noćenja zabilježeno je u Gradu Imotskom (29.863 noćenja uz povećanje od 30%), zatim slijedi Podbablje (19.111 noćenja i povećanje od 2%), Proložac (12.009 noćenja – povećanje 66%), Zagvozd (11.351 noćenja i 10% povećanja), Zmijavci (10.434 – povećanje 49%), Cista Provo (5.869 – 68% povećanje), Lovreć (3.044 noćenja uz povećanje od 71%), Runovići (2.985 noćenja, 125% povećanje) te Lokvičići (1.285 noćenja i porast od 40%).

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (35.289), Poljske (10.354), U.K. (8.878), Francuske (5.517), Nizozemske (4.492), Hrvatske (4.038), Švedske (3.247) itd.

hr Wed Jan 08 2020 22:03:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .