Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5afbe7be2af47f67018b45d8/80
Foto: Pixabay

Imoćanin koji radi u Njemačkoj: "Djeca rastu, a sve to prolazi bez mene"

U Hrvatskoj danas gotovo da nema osobe u čijoj obitelji, posljednjih nekoliko godina, netko nije morao odseliti iz zemlje kako bi osigurao egzistenciju sebi i svojim bližnjima

Jedan od njih je i Andrej Puljiz (43), Imoćanin koji 15 godina sa suprugom Vjeranom Idžaković Puljiz (40) živi u Rijeci. Imaju dvoje djece, Luciju (2) i Lovru (11), a da bi njegova obitelj preživjela, prije godinu dana Andrej je morao napustiti svoj dom, ženu i djecu i kruh potražiti u Njemačkoj. - piše DW

Po struci je električar i u početku je radio na stavljanju solarnih panela na privatnim kućama za hrvatsku tvrtku registriranu u Njemačkoj. No, nakon kratkog vremena počeo je dominirati, kako kaže, "hrvatski način rada", malverzacije i zgrtanje novca preko leđa naivnih radnika. Nakon tri i pol mjeseca otišao je iz te tvrtke, vratio se kući i tijekom mjesec dana odmora pronašao novi posao u Njemačkoj. Sad radi samo za Nijemce, radi poslove električara i zaposlen je u tvrci koja iznajmljuje radnike drugim tvrtkama, sukladno njihovim potrebama. Trenutačno je stacioniran u Konstanzu u Baden-Württembergu.

- Dnevno radim osam do devet sati, s pauzom, ali trenutačno radim i po 11 sati dnevno jer to zahtijeva posao. Prekovremeni rad mi se isplati jer te sate mogu iskoristiti za plaćeni odmor i to svakih mjesec, mjesec i pol dana, a sjajno mi dođu da odem kući i budem malo s obitelji. Zadovoljan sam i primanjima, tvrtka mi osigurava i kvalitetan smještaj koji je uvijek blizu mjesta na kojem radimo. Osim toga, kad idem kući, plaćaju mi putnu kartu. Najteže mi pada odvojeni život od Vjerane i djece. Djeca rastu, a sve to prolazi bez mene. Jednom sam se dan uoči polaska u Njemačku rasplakao, baš mi je bilo teško, iako stalno mislim da će mi s vremenom biti lakše od njih se odvojiti. Teško mi je bilo ostaviti malenu Luciju, a i Lovri sam sad najpotrebniji jer je u godinama kad mu treba otac da ga pomalo uvodi u život. On jedva čeka kad ću doći, kad ću ga nazvati pa onda pričamo o njegovim temama, često su trivijalne, ali mi je važno da mi želi reći sve što mu je važno. - za DW govori Andrej s tugom u glasu kad spominje djecu i suprugu Vjeranu.

Kad se vrati na posao, trebaju mu dva-tri dana da se mentalno vrati u Njemačku, ali baci se na rad, to ga zaokupi i svu tugu i nedostajanje makne od sebe. Dani brže prođu kad radi. Puno im je lakše otkad se ne plaća roaming pa se, prema potrebi, čuju i nekoliko puta dnevno bez velikih troškova.

Truli sustavi tjeraju ljude van

S kolegama s posla puno priča o obitelji, sad je na baušteli na kojoj su mahom ljudi iz Hrvatske i zemalja s područja bivše Jugoslavije. Većina ih je gore bez obitelji, svi su otišli iz istih razloga – trulih sistema u svojim državama, besparice i nemogućnosti da na poslu zarade kruh sebi i svojoj djeci.

Vjerana Idžaković Puljiz je Riječanka, ekonomistica po struci koja je devet godina radila kao medicinska sestra i primala plaću za srednju stručnu spremu. I baš kad je razmišljala kako bi joj bilo bolje da kao medicinska sestra radi u Njemačkoj i da se svi odsele, s visokom stručnom spremom je pronašla posao u klinici u kojoj radi i danas i zadovoljna je statusom i plaćom koju ima. No, njezina plaća od 6.500 kuna nije im dovoljna da prežive jer imaju stambeni kredit kojemu je mjesečna rata 5.000 kuna. Dok je Andrej imao posao u Rijeci, nekako su to uspijevali skrpati, ali kad više nije radio, nisu imali od čega živjeti kad bi platili ratu kredita.

- Kad sam ostala sama s djecom bilo me je pomalo strah. Ranije nikad nisam mislila da ćemo se Andrej i ja dovesti u situaciju da moramo živjeti odvojeno. U 14 godina braka, dok on nije otišao, mislim da nije bilo 10 dana u komadu da smo nas dvoje bili razdvojeni. Sve smo radili skupa i baš volimo biti zajedno. Kad je otišao, u našoj 15-oj godini braka, bilo mi je grozno, ali znam zašto je otišao i da nam je sad zbog toga, u materijalnom smislu, bolje. - naglašava Vjerana.

Sad je na njoj cijela kuća, radi i brine se o djeci, ali ima dobru obiteljsku logistiku – mama, sestra i tetka uskaču oko djece. Ali, Andrej i njihovi zajednički trenuci bolno joj nedostaju.

Djeca odrastaju bez oca

- Najteže mi je navečer kad legnem djecu i ostanem sama jer onda razmišljam što bih da je Andrej pored mene. Skupa smo lijegali i skupa se ustajali i sad odjednom toga više nema. U tim mislima zaspem, sutra se probudim, nastojim sve to zaboraviti, posvetim se obavezama i idem dalje. Živim za te dane kad se on vrati kući, to vrijeme onda provedemo kvalitetno i u neku ruku mi se čini da kvalitetnije provodimo zajedničko vrijeme otkad živimo razdvojeno. Kad dođe nastojimo iskoristiti svaki trenutak, posvetiti se i sebi i djeci, otići nekamo zajedno. - priča Vjerana.

- Lucija je još mala i ne razumije toliko što se zbiva. No, kako raste i ona počinje shvaćati da tata nije doma. Imam dojam da nemaju velikih problema što tata nije ovdje, ali uvijek pitaju kad će zvati. Kad zazvoni telefon, Lucija trči i viče: "Tata zove, javi se!". Mislim da je važno to što se čuju telefonom svaki dan. I sama sam dijete koje je odrastalo bez oca jer je tata radio u Italiji, a mi smo bile doma s mamom. Vidim da sam odrasla u normalnu, sposobnu osobu pa računam da će tako biti i s mojom djecom. - zaključila je Vjerana. - piše DW

hr Wed May 16 2018 10:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1281c02af47fe7128b45ac/80
Foto: HGSS / Ilustracija

Potraga za nestalom poljskom državljankom na Braču

HGSS je danas u 21 sat dobio dojavu o nestanku 45 godišnje poljske državljanke na otoku Braču.

Pokrenuta potraga za nestalom poljskom državljankom na Braču.

- HGSS je danas 25.09. u 21:00 dobio dojavu o nestanku 45 godišnje poljske državljanke na otoku Braču. 
Dok je njezin muž bio na plaži ona se oko 16 h uputila na obližnja brdašca iznad Postira. Čini se da se baterija mobitela ispraznila pa je HGSS započeo postupak lociranja. Na teren su odmah krenuli pripadnici HGSS-a Ispostave Brač.

Mole se mještani da obrate pažnju i ako nešto doznaju jave na 112. Žena je visoka 171 cm, duga tamna kosa, 65-70 kg, nema naočale i ponijela je najvjerojatnije žensku pink torbu.- objavljeno je na Facebook stranici HGSS-a Split.

hr Tue Sep 25 2018 21:30:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b97fea2cb557aea998b4906/80
Foto: HRZ

Nepoznati pametnjaković podigao dron i ometao kanadere u radu

Ne zna se čiji je dron...
Usred katastrofe s vatrenom stihijom koja jke divljala na Pelješcu ovog popodneva netko je, željan dobre snimke kako gori nečija kuća, podigao dron i tako ometao kanadere koji su tek bili stigli do Pelješca. Nakon silnih molbi vatrogasaca i dijeljenja te iste molbe po društvenim mrežama, nepoznati vlasnik dron je prizemljio, a kanaderi su odradili svoje, piše Dubrovački vjesnik.

Sve je potvrdila glasnogovornica Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske Davorka Bečić navodeći kako nažalost nisu uspjeli pronaći vlasnika drona. Također je potvrdila i kako su kanaderi odletjeli za splitsku bazu jer više nemaju uvjeta za gašenje. 
hr Tue Sep 25 2018 20:59:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baa7e76cb557ab2c28b459f/80
Foto: Vatrogasci- Oni su naši Heroji

Požar U Splitu: Planulo na Marjanu

Gori iznad Prve vode...
Vatrogasci su dojavu o požaru na Marjanu primili oko 19.35 sati. Na terenu je 40 vatrogasaca s 12 vatrogasnih vozila.

Bura sigurno ne olakšava posao vatrogascima, no unatoč tome vatra je oko 21 sata stavljena pod kontrolu...


hr Tue Sep 25 2018 20:30:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baa72fccb557ad9b28b495b/80

U Galeriji umjetnina održana središnja proslava Mediteranskog dana obale

U splitskoj Galeriji umjetnina u utorak je u nazočnosti brojnih sudionika upriličena središnja proslava Mediteranskog dana obale, koji se ove godine održava u Splitu.

Održan je i međunarodni skup o novim izazovima na Mediteranu, na kojem je istaknuta potreba zajedničkog djelovanja u cilju održivog razvoja.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg u uvodnom izlaganju naglasio je kako je područje Mediterana najugroženije po pitanju klimatskih promjena.

„Svjedoci smo sve većih pritisaka na obalna područja, prevelike izgrađenosti, izmjena eko-sustava te pritisaka na vodne resurse. Zbog svega toga bitno je realizirati ono što je zacrtano Protokolom o integralnom upravljanju obalnim područjima i Sredozemljem“ – kazao je Mario Šiljeg.

Koordinator Mediteranskog akcijskog plana Gaetano Leone istaknuo je kako se u posljednjih četrdeset godina, koliko postoji Centar za upravljanje obalom (PAP/RAC), Mediteran značajno promijenio. Sredozemno more - jedno je od najcjenjenijih svjetskih mora i dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od jedan posto svjetskih oceana. Ono također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom prometu, a obale Sredozemlja zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka. No, ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu okoliša, naglasio je Gaetano Leone. Koordinator Mediteranskog akcijskog plana upozorio je i na veliko zagađenje, kako obale, tako i morskih dubina, koje kriju ogromne količine raznog otpada. Leone je zaključio da su pred stanovnicima mediteranskih zemalja brojni izazovi, ali i istaknuo kako je nužna suradnja država u aktivnostima usmjerenim ka održivom razvoju.

Ravnateljica PAP/RAC-a Željka Škaričić predstavila je aktivnosti tog tijela te pojasnila kako je procjena šteta koje nastaju uslijed rasta razine mora jedna od ključnih zadaća PAP/RAC-a.

„Ne možemo utjecati na povećanje temperatura i podizanje razine mora, ali možemo smanjiti posljedice.“ – kazala je Željka Škaričić. U aktivnostima neophodnim za očuvanje obalnog područja, trebali bi sudjelovati svi akteri - počevši od zakonodavca do lokalnih vlasti i gospodarskih subjekata, a trebalo bi poraditi i na donošenju mjera kojima bi se utjecalo na banke da ne odobravaju kredite za gradnju na područjima u blizini mora, kazala je ravnateljica PAP/RAC-a.

U poslijepodnevnom dijelu proslave Mediteranskog dana obale, sudionici su obišli Strossmayerov park, gdje se održavaju brojne radionice. Na Narodnom trgu (Pjaci) od 20.00 do 00:00 sati bit će postavljena video instalacija mora u sklopu projekta Pomorsko je dobro! koji provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije. U popodnevnim satima su se na Rivi pojavili i "Šetači" Vaska Lipovca, a večernji dio programa seli se na Peristil, gdje nastupaju KUD Filip Dević i KUD Jedinstvo te kvartet saksofona Papandopulo.



hr Tue Sep 25 2018 19:40:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .