Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5afbe7be2af47f67018b45d8/80
Foto: Pixabay

Imoćanin koji radi u Njemačkoj: "Djeca rastu, a sve to prolazi bez mene"

U Hrvatskoj danas gotovo da nema osobe u čijoj obitelji, posljednjih nekoliko godina, netko nije morao odseliti iz zemlje kako bi osigurao egzistenciju sebi i svojim bližnjima

Jedan od njih je i Andrej Puljiz (43), Imoćanin koji 15 godina sa suprugom Vjeranom Idžaković Puljiz (40) živi u Rijeci. Imaju dvoje djece, Luciju (2) i Lovru (11), a da bi njegova obitelj preživjela, prije godinu dana Andrej je morao napustiti svoj dom, ženu i djecu i kruh potražiti u Njemačkoj. - piše DW

Po struci je električar i u početku je radio na stavljanju solarnih panela na privatnim kućama za hrvatsku tvrtku registriranu u Njemačkoj. No, nakon kratkog vremena počeo je dominirati, kako kaže, "hrvatski način rada", malverzacije i zgrtanje novca preko leđa naivnih radnika. Nakon tri i pol mjeseca otišao je iz te tvrtke, vratio se kući i tijekom mjesec dana odmora pronašao novi posao u Njemačkoj. Sad radi samo za Nijemce, radi poslove električara i zaposlen je u tvrci koja iznajmljuje radnike drugim tvrtkama, sukladno njihovim potrebama. Trenutačno je stacioniran u Konstanzu u Baden-Württembergu.

- Dnevno radim osam do devet sati, s pauzom, ali trenutačno radim i po 11 sati dnevno jer to zahtijeva posao. Prekovremeni rad mi se isplati jer te sate mogu iskoristiti za plaćeni odmor i to svakih mjesec, mjesec i pol dana, a sjajno mi dođu da odem kući i budem malo s obitelji. Zadovoljan sam i primanjima, tvrtka mi osigurava i kvalitetan smještaj koji je uvijek blizu mjesta na kojem radimo. Osim toga, kad idem kući, plaćaju mi putnu kartu. Najteže mi pada odvojeni život od Vjerane i djece. Djeca rastu, a sve to prolazi bez mene. Jednom sam se dan uoči polaska u Njemačku rasplakao, baš mi je bilo teško, iako stalno mislim da će mi s vremenom biti lakše od njih se odvojiti. Teško mi je bilo ostaviti malenu Luciju, a i Lovri sam sad najpotrebniji jer je u godinama kad mu treba otac da ga pomalo uvodi u život. On jedva čeka kad ću doći, kad ću ga nazvati pa onda pričamo o njegovim temama, često su trivijalne, ali mi je važno da mi želi reći sve što mu je važno. - za DW govori Andrej s tugom u glasu kad spominje djecu i suprugu Vjeranu.

Kad se vrati na posao, trebaju mu dva-tri dana da se mentalno vrati u Njemačku, ali baci se na rad, to ga zaokupi i svu tugu i nedostajanje makne od sebe. Dani brže prođu kad radi. Puno im je lakše otkad se ne plaća roaming pa se, prema potrebi, čuju i nekoliko puta dnevno bez velikih troškova.

Truli sustavi tjeraju ljude van

S kolegama s posla puno priča o obitelji, sad je na baušteli na kojoj su mahom ljudi iz Hrvatske i zemalja s područja bivše Jugoslavije. Većina ih je gore bez obitelji, svi su otišli iz istih razloga – trulih sistema u svojim državama, besparice i nemogućnosti da na poslu zarade kruh sebi i svojoj djeci.

Vjerana Idžaković Puljiz je Riječanka, ekonomistica po struci koja je devet godina radila kao medicinska sestra i primala plaću za srednju stručnu spremu. I baš kad je razmišljala kako bi joj bilo bolje da kao medicinska sestra radi u Njemačkoj i da se svi odsele, s visokom stručnom spremom je pronašla posao u klinici u kojoj radi i danas i zadovoljna je statusom i plaćom koju ima. No, njezina plaća od 6.500 kuna nije im dovoljna da prežive jer imaju stambeni kredit kojemu je mjesečna rata 5.000 kuna. Dok je Andrej imao posao u Rijeci, nekako su to uspijevali skrpati, ali kad više nije radio, nisu imali od čega živjeti kad bi platili ratu kredita.

- Kad sam ostala sama s djecom bilo me je pomalo strah. Ranije nikad nisam mislila da ćemo se Andrej i ja dovesti u situaciju da moramo živjeti odvojeno. U 14 godina braka, dok on nije otišao, mislim da nije bilo 10 dana u komadu da smo nas dvoje bili razdvojeni. Sve smo radili skupa i baš volimo biti zajedno. Kad je otišao, u našoj 15-oj godini braka, bilo mi je grozno, ali znam zašto je otišao i da nam je sad zbog toga, u materijalnom smislu, bolje. - naglašava Vjerana.

Sad je na njoj cijela kuća, radi i brine se o djeci, ali ima dobru obiteljsku logistiku – mama, sestra i tetka uskaču oko djece. Ali, Andrej i njihovi zajednički trenuci bolno joj nedostaju.

Djeca odrastaju bez oca

- Najteže mi je navečer kad legnem djecu i ostanem sama jer onda razmišljam što bih da je Andrej pored mene. Skupa smo lijegali i skupa se ustajali i sad odjednom toga više nema. U tim mislima zaspem, sutra se probudim, nastojim sve to zaboraviti, posvetim se obavezama i idem dalje. Živim za te dane kad se on vrati kući, to vrijeme onda provedemo kvalitetno i u neku ruku mi se čini da kvalitetnije provodimo zajedničko vrijeme otkad živimo razdvojeno. Kad dođe nastojimo iskoristiti svaki trenutak, posvetiti se i sebi i djeci, otići nekamo zajedno. - priča Vjerana.

- Lucija je još mala i ne razumije toliko što se zbiva. No, kako raste i ona počinje shvaćati da tata nije doma. Imam dojam da nemaju velikih problema što tata nije ovdje, ali uvijek pitaju kad će zvati. Kad zazvoni telefon, Lucija trči i viče: "Tata zove, javi se!". Mislim da je važno to što se čuju telefonom svaki dan. I sama sam dijete koje je odrastalo bez oca jer je tata radio u Italiji, a mi smo bile doma s mamom. Vidim da sam odrasla u normalnu, sposobnu osobu pa računam da će tako biti i s mojom djecom. - zaključila je Vjerana. - piše DW

hr Wed May 16 2018 10:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0e8a430e4938c0438b4569/80

U dvije godine 4.500 novih projekata i gotovo 8 milijardi kuna potpora

Potpore i zajmovi za poljoprivredu, generacijsku obnovu, bolje životne i radne uvjete u ruralnom području

Sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj Ministarstvo poljoprivrede potiče proizvodnju, preradu te razvoj lokalne infrastrukture s ciljem stvaranja hrvatskog ruralnog područja poželjnim mjestom za život. U posljednje dvije godine ugovoreno je više od 4.500 novih investicijskih projekata u poljoprivredi te poljoprivrednicima isplaćeno 7,9 milijardi kuna potpora, kojima se grade farme, podižu novi trajni nasadi i kupuje mehanizacija.

Potpore iz Programa ruralnog razvoja vode prema jačanju konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije. Kako bi se unaprijedili životni i radni uvjeti  u ruralnom području potpore su išle i u smjeru financiranja lokalne infrastrukture. Financira se izgradnju i opremanja 57 dječjih vrtića, 30 vatrogasnih i društvenih domova, uređenja 13 lokalnih javnih površina, a u šest županija na 3.763 hektara gradi se infrastruktura javnog navodnjavanja vrijedna 360 milijuna kuna. Od raspoloživih 18,1 milijardi kuna Programa ruralnog razvoja, do sada je 85% sedmogodišnjeg iznosa stavljeno na raspolaganje kroz natječaje, od toga je ugovoreno gotovo 65%, a isplaćeno više od 27% ukupne alokacije.

Od ukupno ugovorenih investicija iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 9,6 milijardi kuna, najveći postotak (preko 35%), odnosno 3,44 milijarde kuna, odnosi se na mjeru 4, odnosno na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i ulaganja u fizičku imovinu. Čak 95% sredstava ugovorenih za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva dodijeljeno je u posljednje dvije godine.

Generacijska obnova hrvatskog sela potiče se potporama za mlade poljoprivrednike. U tu svrhu isplaćeno je 146 milijuna kuna na račune preko 600 mladih poljoprivrednika, koji tim novcem podižu nasade, grade i opremaju prostore za prodaju svojih proizvoda, kupuju poljoprivredno zemljište, domaće životinje, sjeme i sadni materijal te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. U posljednje dvije godine ekološka poljoprivreda bilježi uzlazni trend. Za prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju i njeno održavanje isplaćeno je 372 milijuna kuna.

Poljoprivrednicima su za investicije na raspolaganju zajmovi s kamatnim stopama 0,5% i 1%, a za sektor mljekarstva čak 0,1%, što su znatno povoljnijim uvjetima od onih koji nudi bankarski sektor. Zajmove poljoprivrednici mogu koristiti za kupnju životinja, jednogodišnjeg bilje, opreme, obrtna sredstava, a za sve to osigurano je pola milijarde kuna iz Programa ruralnog razvoja RH.

Kroz Program ruralnog razvoja omogućeno je sufinanciranje premija osiguranja našim poljoprivrednicima. Država pokriva 70% premije, dok poljoprivrednik plaća samo 30%. Rezultat mjere je rast broja ugovorenih polica osiguranja s 18.526 iz 2017. godine na 34.717, što je povećanje od 87% u odnosu na prošlu godinu.

Za dobrobit životinja, bolju hranidbu, smještaj i ispašu životinja na farmama uzgajivači goveda, svinja i peradi od ove godine mogu dobiti dodatni novac.

U posljednje dvije godine provedbe Programa ruralnog razvoja ostvaren je zavidan napredak u ugovaranju i provedbi, a o uspješnoj dinamici svjedoči i činjenica da je već sredinom 2018. premašen cilj za povlačenje sredstava za 2018. (ostvareno je 137% cilja za 2018.) te je postignuto već preko 64% cilja za kraj 2019. godine.


hr Mon Dec 10 2018 16:47:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542aa0ff1899423b2a000028/80

Zabrinjavajući podaci: U Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva!

Više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima

Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, a ove godine posvećen je 70. obljetnici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Riječ je o dokumentu koji predstavlja civilizacijski iskorak, jer su njime brojne države, okupljene u UN, odlučile spriječiti ponavljanje strahota Drugog svjetskog rata, koji je pokazao što je čovjek spreman učiniti čovjeku, pišu Vijesti.hr.

Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine. Naime, upravo je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva.

Kako upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović, prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva, a u toj situaciji je i više od 28 posto starijih osoba.

Također, više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima. Nažalost, prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović da se smanji PDV na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom energijom, nije uvažen, uz obrazloženje kako bi se time stvorio dodatan negativan utjecaj na prihode državnog proračuna.

"Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije. Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta", kaže Vidović.

Također, iako je gospodarstvo u porastu, rastu i pokazatelji siromaštva, i puno je prostora za jačanje socijalne sigurnosti građana.

"Tako je, između ostalog, potrebno povećati iznose naknada i dostupnost socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje, a velika je odgovornost i na gradovima i općinama, koji ne ispunjavaju uvijek zakonske obveze, pa tako, primjerice, ne isplaćuju svi troškove stanovanja", ističe.

"Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije osvete. No, potrebno je podsjetiti kako je društvo snažno onoliko koliko su snažni njegovi najranjiviji članovi, a upravo nas Opća deklaracija ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava, već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena jednoj osobi, ugrožena su svima.

Međunarodni dan ljudskih prava pravobraniteljica će ove godine obilježiti u Rijeci, Osijeku i Splitu, organiziranjem rasprava o načinima jačanja zaštite radnika, osoba lišenih slobode te sustava besplatne pravne pomoći. Ove teme bit će među onima o kojima će pravobraniteljica izvijestiti Hrvatski sabor i javnost u Izvješću za 2018. godinu do kraja ožujka, a koji je već u pripremi", poručuje Lora Vidović.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0e71290e4938f8428b4587/80

Danijela Martinović: “Moja priča u niti jednom se trenutku ne dotiče nauka Crkve i vjere“

Nakon što su se zadarski franjevci ogradili od Danijelinog predavanja i javnosti se obratili priopćenjem u kojem ističu kako je oni nisu pozvali da održi predavanje, već je to učinila jedna obitelj, priopćenjem se oglasila i Danijela.

- Ponukana natpisima pojedinih medija u kojima se na pogrešan način interpretira moje izlaganje održano u Zadru prije nekoliko dana osjećam potrebu napisati nekoliko riječi pojašnjenja.

Prije nešto više od godinu upoznala sam obitelj Blaslov koja je organizirala predivan humanitarni koncert u Zadru. Nakana koncerta bila je prikupiti sredstva za pomoć radu udruzi Hrvatska udruga leukemije i limfoma Zadar. Gospođa Blaslov mi tom prilikom rekla da je u mojoj knjizi poezije otkrila jednu molitvu koju je jako zavoljela i koju je počela poklanjati prijateljima kao poklon. Molitva je otišla sve do daleke Australije. Ponukana tom nenadanom plimom ljubavi koja se dogodila oko molitve pozvala me na izlaganje u mali prostor u sklopu crkve Sv. Frane u Zadru, gdje inače dolaze različiti ljudi pričati o različitim temama koje motiviraju, ohrabruju i inspiriraju. Izlaganje smo nazvali Putevima jedne molitve.

Moje namjere su iskrene i poštene, svojom pričom i iskustvom želim inspirirati druge i drago mi je ukoliko u tome uspijevam. Žao mi je ukoliko sam nekoga time povrijedila. To mi niti najmanje nije bila namjera. Osobito time nisam željela povrijediti uzorite Franjevce iz samostana Sv. Frane u Zadru niti predstavnike Crkve. Moja priča u niti jednom se trenutku ne dotiče nauka Crkve i vjere. Voljela bih da su svi tako čuli moju priču.

Odrasala sam i odgajana u katoličkom duhu i to je nepromjeniva činjenica koja nikada i ničim  nije  dovedena u pitanje. Moja istinska namjera je jedino širenje ljubavi i to ću nastaviti raditi svim onim što ja jesam; pjevanjem, pisanjem, čitavim svojim postojanjem.

I za kraj uz najiskrenije čestitke za nadolazeće božićne blagdane poklanjam vam skroman poklon iz svog srca, moju molitvu, a onima koji u njoj nalaze bilo što sporno unaprijed se ispričavam.“

Moja molitva

Bože daj mi svoj dlan onda kada je najpotrebnije

Budi uz mene da ne pokleknem od straha i ponesem se

Kao životni dezerter

Daj mi hrabrosti da

Tamo gdje vlada nemir budem mir

Tamo gdje je tama budem svjetlo

Tamo gdje je buka ogovaranja budem tišina prihvaćanja

Tamo gdje je nasilje budem štit

Tamo gdje je bolni tajac budem nestvarna melodija

Ali uvijek i svugdje daj mi tajnu moć da budem

Ljubav

Ljubav

Ljubav

hr Mon Dec 10 2018 14:59:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Opomena za profesora iz Čakovca: 'Dobio je žuti karton. Ukoliko bi se ponovilo, mogao bi dobiti otkaz'

Škola je propustila poduzeti sve mjere kako bi se eventualno spriječila situacija do koje je došlo

Profesor iz Tehničke škole u Čakovcu Franjo Dragičević dobio je opomenu pred otkaz zbog toga što se fizički sukobio s učenicima, potvrđeno je na konferenciji za medije u Ministarstvu obrazovanja. 

- Škola nije iskoristila sve mogućnosti koje je mogla provesti unutar ovlasti niti je kontinuirano provodila mjere koje je Ministarstvo propisalo. Ravnatelj je nastavniku izrekao mjeru. Ukoliko bi se incident ponavljao, nastavnik bi mogao dobiti otkaz", rečeno je u Ministarstvu. 

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak potvrdila je da profesor i dalje radi te da je na neki način dobio "žuti karton". Kao olakotna okolnost, profesoru Dragičeviću uzeto je to što mu je dosadašnja krarijera, a ima samo godinu dana do mirovine, besprijekorna. Očito je zakazala i škola jer je profesor nekoliko puta upozoravao nadležne na ono s čime se susreće na nastavi. 

Rekla je da se i sama osobno susretala sa sličnim slučajevima.

- Nasilje nikada nije dobar odgovor na nasilje. Ova situacija zahtjeva sveobuhvatne mjere. Pokrenut ću nacionalni akcijski plan za prevnciju nasilja u školama na razini Hrvatske", istaknula je, piše vijesti.hr

hr Mon Dec 10 2018 14:45:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .