Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5afbe7be2af47f67018b45d8/80
Foto: Pixabay

Imoćanin koji radi u Njemačkoj: "Djeca rastu, a sve to prolazi bez mene"

U Hrvatskoj danas gotovo da nema osobe u čijoj obitelji, posljednjih nekoliko godina, netko nije morao odseliti iz zemlje kako bi osigurao egzistenciju sebi i svojim bližnjima

Jedan od njih je i Andrej Puljiz (43), Imoćanin koji 15 godina sa suprugom Vjeranom Idžaković Puljiz (40) živi u Rijeci. Imaju dvoje djece, Luciju (2) i Lovru (11), a da bi njegova obitelj preživjela, prije godinu dana Andrej je morao napustiti svoj dom, ženu i djecu i kruh potražiti u Njemačkoj. - piše DW

Po struci je električar i u početku je radio na stavljanju solarnih panela na privatnim kućama za hrvatsku tvrtku registriranu u Njemačkoj. No, nakon kratkog vremena počeo je dominirati, kako kaže, "hrvatski način rada", malverzacije i zgrtanje novca preko leđa naivnih radnika. Nakon tri i pol mjeseca otišao je iz te tvrtke, vratio se kući i tijekom mjesec dana odmora pronašao novi posao u Njemačkoj. Sad radi samo za Nijemce, radi poslove električara i zaposlen je u tvrci koja iznajmljuje radnike drugim tvrtkama, sukladno njihovim potrebama. Trenutačno je stacioniran u Konstanzu u Baden-Württembergu.

- Dnevno radim osam do devet sati, s pauzom, ali trenutačno radim i po 11 sati dnevno jer to zahtijeva posao. Prekovremeni rad mi se isplati jer te sate mogu iskoristiti za plaćeni odmor i to svakih mjesec, mjesec i pol dana, a sjajno mi dođu da odem kući i budem malo s obitelji. Zadovoljan sam i primanjima, tvrtka mi osigurava i kvalitetan smještaj koji je uvijek blizu mjesta na kojem radimo. Osim toga, kad idem kući, plaćaju mi putnu kartu. Najteže mi pada odvojeni život od Vjerane i djece. Djeca rastu, a sve to prolazi bez mene. Jednom sam se dan uoči polaska u Njemačku rasplakao, baš mi je bilo teško, iako stalno mislim da će mi s vremenom biti lakše od njih se odvojiti. Teško mi je bilo ostaviti malenu Luciju, a i Lovri sam sad najpotrebniji jer je u godinama kad mu treba otac da ga pomalo uvodi u život. On jedva čeka kad ću doći, kad ću ga nazvati pa onda pričamo o njegovim temama, često su trivijalne, ali mi je važno da mi želi reći sve što mu je važno. - za DW govori Andrej s tugom u glasu kad spominje djecu i suprugu Vjeranu.

Kad se vrati na posao, trebaju mu dva-tri dana da se mentalno vrati u Njemačku, ali baci se na rad, to ga zaokupi i svu tugu i nedostajanje makne od sebe. Dani brže prođu kad radi. Puno im je lakše otkad se ne plaća roaming pa se, prema potrebi, čuju i nekoliko puta dnevno bez velikih troškova.

Truli sustavi tjeraju ljude van

S kolegama s posla puno priča o obitelji, sad je na baušteli na kojoj su mahom ljudi iz Hrvatske i zemalja s područja bivše Jugoslavije. Većina ih je gore bez obitelji, svi su otišli iz istih razloga – trulih sistema u svojim državama, besparice i nemogućnosti da na poslu zarade kruh sebi i svojoj djeci.

Vjerana Idžaković Puljiz je Riječanka, ekonomistica po struci koja je devet godina radila kao medicinska sestra i primala plaću za srednju stručnu spremu. I baš kad je razmišljala kako bi joj bilo bolje da kao medicinska sestra radi u Njemačkoj i da se svi odsele, s visokom stručnom spremom je pronašla posao u klinici u kojoj radi i danas i zadovoljna je statusom i plaćom koju ima. No, njezina plaća od 6.500 kuna nije im dovoljna da prežive jer imaju stambeni kredit kojemu je mjesečna rata 5.000 kuna. Dok je Andrej imao posao u Rijeci, nekako su to uspijevali skrpati, ali kad više nije radio, nisu imali od čega živjeti kad bi platili ratu kredita.

- Kad sam ostala sama s djecom bilo me je pomalo strah. Ranije nikad nisam mislila da ćemo se Andrej i ja dovesti u situaciju da moramo živjeti odvojeno. U 14 godina braka, dok on nije otišao, mislim da nije bilo 10 dana u komadu da smo nas dvoje bili razdvojeni. Sve smo radili skupa i baš volimo biti zajedno. Kad je otišao, u našoj 15-oj godini braka, bilo mi je grozno, ali znam zašto je otišao i da nam je sad zbog toga, u materijalnom smislu, bolje. - naglašava Vjerana.

Sad je na njoj cijela kuća, radi i brine se o djeci, ali ima dobru obiteljsku logistiku – mama, sestra i tetka uskaču oko djece. Ali, Andrej i njihovi zajednički trenuci bolno joj nedostaju.

Djeca odrastaju bez oca

- Najteže mi je navečer kad legnem djecu i ostanem sama jer onda razmišljam što bih da je Andrej pored mene. Skupa smo lijegali i skupa se ustajali i sad odjednom toga više nema. U tim mislima zaspem, sutra se probudim, nastojim sve to zaboraviti, posvetim se obavezama i idem dalje. Živim za te dane kad se on vrati kući, to vrijeme onda provedemo kvalitetno i u neku ruku mi se čini da kvalitetnije provodimo zajedničko vrijeme otkad živimo razdvojeno. Kad dođe nastojimo iskoristiti svaki trenutak, posvetiti se i sebi i djeci, otići nekamo zajedno. - priča Vjerana.

- Lucija je još mala i ne razumije toliko što se zbiva. No, kako raste i ona počinje shvaćati da tata nije doma. Imam dojam da nemaju velikih problema što tata nije ovdje, ali uvijek pitaju kad će zvati. Kad zazvoni telefon, Lucija trči i viče: "Tata zove, javi se!". Mislim da je važno to što se čuju telefonom svaki dan. I sama sam dijete koje je odrastalo bez oca jer je tata radio u Italiji, a mi smo bile doma s mamom. Vidim da sam odrasla u normalnu, sposobnu osobu pa računam da će tako biti i s mojom djecom. - zaključila je Vjerana. - piše DW

hr Wed May 16 2018 10:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0199db2af47f39098b46fb/80
Foto: Croatia Week

Lista za POS-ove stanove nestala s interneta: Šibenčani sumnjaju u malverzacije

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu.

Tko su branitelji kojima će Grad Šibenik sufinancirati kupnju POS stanova na Šubićevcu? Pitanje je to branitelja Domovinskog rata i njegove supruge koji su se prijavili za kupnju POS stana, a sada su se obratili redakciji RTL-ovog Šibenskog portala nezadovoljni što i dalje nisu poznata imena branitelja koji su dobili neprodane stanove na Šubićevcu.

- Muž mi je nazvao APN i oni su već nervozni od upita i zivkanja ljudi s liste i kažu da ne znaju zašto je to gradonačelnik rekao. Oni kažu da nemaju ništa s tom odlukom i nemaju pojma tko su branitelji kojima se poklanjaju stanovi. Moj muž je branitelj i na listi smo, a nismo jedni od tih šest - kazala je Šibenskom portalu supruga šibenskog branitelja koji je kontaktirao Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) nakon odgovora gradonačelnika Željka Burića na vijećničko pitanje da je ‘za postupak kupnje stanova odgovoran APN’.

- Na listi je bilo još branitelja koji nisu mogli dobiti kredit i pitanje je zašto se stanovi onda nisu dali njima kad je jasno da nama koji smo se prijavili stan treba, a tih sedam branitelja očito nije na listi, jer bi se već javili - dodaje supruga šibenskog branitelja.

- Nemoguće je doznati imena tih šest branitelja, a niti datum useljenja, zbog čega zaista sumnjamo da se radi o ljudima koji nisu branitelji - govore ogorčeni supružnici.

Kad je muž pitao zašto su stanovi dati nekome van liste kad se zna da je još 150 ljudiostalo do kraja kruga, rečeno mu je da je to tako.

- Postavlja se pitanje jesu li neki od članova Gradskog vijeća koji su bili na POS listi i rečeno je i njima da su stanovi prodani - možda naknadno ipak dobili stan nakon 10. siječnja kad je bio zadnji poziv za stanove - pitaju se.

Također, zadnja lista je misteriozno nestala s interneta.

- Mi je imamo isprintanu. Znači znamo imena ljudi s liste i znat ćemo tko su tih sedam branitelja nakon useljenja. Sad je objavljena lista kupaca stanova u Varaždinu i Zagrebu, očekujemo i mi objavljivanje liste kupaca kako bi vidjeli ima li nepravilnosti. A ovih šest branitelja trebali bi biti ponosni što su branili državu i sad ih nagrađujemo stanom. Ali čemu sram i zašto se ne jave? - poručuju još jedni Šibenčani nezadovoljni procedurom.

Šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta još je jednom ponovio kako Grad nema nikakve veze s tim.

- Postojalo je više povjerenstava u Gradu Šibeniku koja su definirala tri liste i one su složene sukladno bodovima. Na te liste nitko se nije bunio i rad povjerenstava je time završen. Liste su potom dostavljene APN-u i oni su dalje nastavili posao. Ako je i bilo primjedbi na liste, one su razjašnjene. Međutim, ukoliko pojedinci smatraju da postoje neke nepravilnosti, neka prijave policiji. Grad je tu apsolutno čist - poručio je Mileta.

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu. Ubrzo nakon toga javio nam se ogorčeni kandidat za kupnju pitajući se jesu li svi ostali ‘ovce i budale zato što smo skupljali dokumente i čekali’.

Grad je potom izvijestio kako će staviti van snage svoj zaključak o prodaji šest POS-ovih stanova stradalnicima Domovinskog rata povući ako se pokaže da je u proceduri koju je proveo APN bilo nedostataka.

Mjesec i pol dana kasnije na aktualnom satu Gradskog vijeća, Iris Ukić Kotarac, vijećnica s Nezavisne liste Stipe Petrina, upitala je šibenskog gradonačelnika što je s POS-ovim stanovima koji će naposljetku biti dodijeljeni braniteljima, a ne ljudima koji godinama čekaju na povoljniju kupnju stambenih kvadrata.

- Rekli ste da ćete kao Grad povući zaključak o sufinanciranju stanova braniteljima ako se utvrde nepravilnosti. Meni su se konkretno javile tri osobe koje su htjele kupiti stan i imale su prigovore na postupak. Što je s time - upitala je Ukić Kotarac.

Burić joj je kratko poručio kako je pitanje uputila na krivu adresu.

- Krivo ste razumjeli. Za postupak kupnje stanova odgovoran je APN. Ovo pitanje pokušaj je ponovne medijske prezentacije nečega s čim je javnost upoznata - kazao je gradonačelnik Burić, piše vijesti.hr.

hr Sun May 20 2018 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b017d1a2af47f93018b48b3/80

Prometna nesreća kod odmorišta Lički Osik: Na A1 vozi se usporeno

Vozači se pozivaju na dodatni oprez
Zbog prometne nesreće kod odmorišta Lički Osik (175+800 km), na autocesti A1 u smjeru Dubrovnika vozi se usporeno. Vozači se pozivaju na dodatni oprez.
Zbog lakše prometne nezgode između vijadukta Baričevići i vijadukta Rovanjska (237+000 km) u smjeru Dubrovnika (na dijelu dionice gdje je dvosmjeran promet) vozi se otežano uz ograničenje brzine od 40 km/h! Mole se vozači na dodatan oprez i poštovanje privremene prometne regulacije prometa.

Zbog jake bure na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Karlobaga promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. 

Jak vjetar usporava vožnju na autocestama A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić, vozi se uz ograničenje brzine.

Zbog povremenih lokalnih pljuskova vozi se po mokrim i skliskim kolnicima u Lici. Vozače pozivamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cesti te pripaze na sigurnosni razmak između vozila.Danas do 18:00 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog vozila u kvaru vozi se uz ograničenje brzine na autocesti A1 - na 341. km i na 445+500 km u smjeru Zagreba, a na 392. km+200 u smjeru Dubrovnika.

Od sutra, 21.05. 2018. od 09:00 sati do 05.11.2018. do 16:00 sati zbog radova za sav promet zatvara se državna cesta DC1 na dionici čvorište Lučko (A3) – Jastrebarsko (DC310), na dijelu kroz Stupnik. Obilazni pravac za sva vozila bit će: državna cesta DC1 (Puškarićeva ulica) - Ventilatorska ulica – Gospodarska ulica - Ulica Svetog Benedikta (ŽC3067) - državna cesta DC1 (Gornjostupnička ulica), u oba smjera.

hr Sun May 20 2018 17:28:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Problemi na Pantovčaku: Predsjednica ne može pronaći kuhara!

Situacija je gotovo tragikomična: državne službe suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage u kuhinjama jer su pravi kuhari i kuharice pobjegli na bolje plaćene poslove u turistička odredišta ili u inozemstvo

Iz povjerljivih izvora Net.hr saznaje da su najtraženiji – kuhari. Naravno, ne govori se o tome javno, to ostaje u diskreciji državnog aparata, ali upućeni tvrde da je situacija gotovo na rubu krizne. Nema dovoljno kuhara, niti pomoćnog kuharskog osoblja, a sva nastojanja da se naše kvalificirano osoblje  najčešće padaju u vodu.

Plaća od 3200 kuna je, očito, problem

U čemu je problem? U iznimno niskoj plaći, a istodobno je posao kompliciran i opterećen protokolom i sigurnosnim provjerama. Posao kuhara/kuharice ranga kakav se trenutno traži bio bi plaćen oko 3200 kuna neto.

Podrazumijeva se da za osobu koja radi u tim osjetljivim političkim strukturama taj posao mora biti jedini, dakle, nema kombiniranja s još jedim poslom, ili prilike za dodatni “fuš”. Jedina je atrakcija posla eventualno rad u prekrasnom okruženju parka na Pantovčaku ili ćurlikanje paunova.

Stalni natječaji bez rezultata

Da su nevolje s potragom za kuharima i kuharicama za državne uglednike dosta intenzivne pokazuju i učestali natječaji za ta radna mjesta što se može provjeriti na stranici Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, što je zajednička stručna služba koja zbrinjava i Hrvatski sabor i Vladu i Ured predsjednice i ostale najviše državne intitucije.

Vrlo su učestale objave natječaja za ta radna mjesta, potom slijede objave o intervjuima koji su se javili na natječaj, a onda i Odluke o djelomičnom obustavljanju. U jednoj takvoj odluci, od 6. prosinca 2017. gotovo su i detaljno opisane muke potrage za kuharima: “Javni natječaj se djelomično obustavlja iz razloga što od 2 kandidata koja su pristupila testiranju niti jedan nije postigao zadovoljavajuće rezultate”.

Nitko ne želi kuhati kod predsjednice

Zabilježen je natječaj 8.1. 2018., zatim 22. 1., 30.1. bili su intervjui, zatim opet slijede natječaji. Zadnji je još aktualan: 9. svibnja 2018. traže se 3 kuhara!

Dok predsjednica i premijer vode bitku tko će prije predstaviti demografske mjere i spriječiti ili zaustaviti odlazak kvalificirane radne snage iz Hrvatske, reklo bi se da posljedice egzodusa i surove hrvatske stvarnosti osjećaju doslovno na svom vlastitom tanjuru.

Crno na bijelo dobivaju dokaz da kvalificirani radnici u Hrvatskoj više ne žele raditi za plaću koja ne omogućava pristojan život i da odlaze tamo gdje se cijeni njihovo znanje i kompetencija. I da se ne daju impresionirati činjenicom da rade “kod premijera” ili “kod predsjednice”, piše Net.hr.

hr Sun May 20 2018 12:53:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .