Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b84ef7fcb557a59888b463f/80

Boban: “I dalje ću dosađivati ministru prometa“

Što se tiče prometnice do Omiša očekujemo u idućoj godini gradnju nadvožnjaka nad rijekom Cetinom i tunel na poljičkoj strani
Blaženko Boban splitsko-dalmatinski župan provodi radno ljeto. Može ga se sresti po svim dijelovima županije, od Sinja na Alki, do Hvara na obilježavanju 150. obljetnice turizma, pa čak i na vrhu Mosora, gdje je najavio veliku akciju obnove opožarenih šuma. Gasio je i požar s omiškim vatrogascima kada su im izgorjela vozila. 
S obzirom na to da je stalno na putu jako dobro je upoznat u kakvom su stanju prometnice u cijeloj županiji i gužvama na cestama, osobito izraženim tijekom ljeta. I Vlada RH na sjednici u Splitu donijela je niz prometnih projekata. Razgovarali smo s Bobanom što se čini da bi Split, ali i Splitsko-dalmatinska županija, riješili prometne poteškoće, piše lokalni.hr

Na sjednici Vlade u svibnju definirani su projekti vezani za prometnu povezanost splitske aglomeracije i cijele Splitsko-dalmatinske županije. Je li se počelo raditi?

- Od sjednice Vlade prošlo je četiri mjeseca i nekih posebnih pomaka nije bilo. Razumijem da je ljetna pauza, ali ipak sam neki dan kada je predsjednik Vlade bio u Splitu iskoristio priliku i dogovorio sastanak početkom rujna u Zagrebu u njegovu kabinetu s ministrom prometa Olegom Butkovićem i ravnateljem HC-a Josipom Škorićem. Smatram se odgovornim za sveukupni život u mojoj županiji iako nemam nadležnosti nad državnim tvrtkama koje rukovode cestama.


Što očekujete od tog sastanka?

- Već sam ih izvijestio kako očekujem točnu dinamiku svih do sada provedenih aktivnosti i plan za naredni period. Moram reći kako je dosad formirano povjerenstvo za tunel Kozjak i na čelu mu je Boris Majić iz HC-a, a Županija je imenovala svog člana. Imali smo nekoliko sastanaka i rečeno mi je da za 18 mjeseci možemo očekivati sam početak radova na sjevernoj strani portala tunela i spoj s autocestom, izlaz Vučevica.


Ministar Butković je na otvaranju čiovskog mosta novinarima rekao kako ste mu svaki dan dosađivali.

- Da, a ja sam mu odgovorio da ću mu dosađivati i u buduće za nastavak aktivnosti. Trogirani su dobili čiovski most, dovršena je brza cesta do Splita, ali zbog zagušenosti prometa od Trogira do Omiša, njezin nastavak je iznimno važan. Očekujemo da ćemo vidjeti dinamiku i te ceste Solin – Omiš. Što se tiče prometnice do Omiša očekujemo kroz 2019. nadvožnjak nad rijekom Cetinom i tunel na poljičkoj strani kako bi barem bajpasirali magistralu s tugarskom cestom do završetka ovog projekta. Tako bi promet išao u zamosorje, a proširenje ceste kroz Žrnovnicu radi naša Županijska uprava za ceste do konca godine. Osim toga, imam neke informacije da će se u 2019. godini raditi nadvožnjak na Širini u Solinu, gdje danas nastaju prometni čepovi, a radila bi se još jedna traka na Dragovodama na ulazu u Split. 


Ostaje projekt Ravča-Drvenik i cesta Zagvozd-Imotski?

- I to su teme o kojima planiram razgovarati s Butkovićem i Škorićem. U papirnatom smislu, gdje stoje i do kud se došlo sa studijama? Inzistirat ćemo precizne datume aktivnosti vezanim za ove prometnice. Sazrelo je vrijeme i nadam se da će i drugi shvatiti da i splitska aglomeracija izgradi prometnu infrastrukturu poput Rijeke, Zagreba i Osijeka. Neću im dati mira dok ne budemo imali kompletan dinamični kalendar aktivnosti za svaku prometnicu koja je na sjednici vlade 4. 5. 2018. definirana.


Omišani kažu kako više ne vjeruju obećanjima koja slušaju 30 godina i da tunel ne vodi nigdje. Što je ovaj put drugačije?

- Ja vjerujem našoj upornosti i taj tunel neće voditi nigdje. Moram reći da smo i sami odgovorni za ono što smo u 25 godina prometno zaostali za drugim većim centrima u Hrvatskoj. Dio odgovornosti je na nama. Struka mora dati zadnju riječ, a politika treba dati samo okvire. Na žalost mnogi projekti bi bili gotovi pa i ovaj o kojem govorimo da se politika nije uplitala u struku i nije se provodilo kako je struka zacrtala. Jedinstvo i zajedništvo lokalnih političara mora biti kada je u pitanju komunalna infrastruktura ovog podneblja. Ne smije se dogoditi da tko zna iz kojih razloga oponenti politički traže zamjerke, odgađaju projekte. Zadar se izgradio zajedništvom, jedinstvom lokalnih političara i zajednički nastupom prema Zagrebu i nacionalnoj razini. Zadrani se u Zadru politički nadmeću, a kada prođu sv. Rok zajednički nastupaju. Na žalost, u našem bazenu je to obrnuto. Ovdje se tetošimo, a kada prođemo Dugopolje nemamo zajednički nastup ni za rješavanje infrastrukture, a kamoli ostalih problema. To želim promijeniti. Osim što imam izvrsnu suradnju s Oparom, gradonačelnikom Splita vjerujem da su i ostali shvatili da je ključ uspjeha u zajedništvu.

Kada ćete na godišnji odmor?

Kad mi prođe ovaj mandat, 2021. godine. 



hr Tue Aug 28 2018 08:48:31 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c67170c0e4938b7a78b47a8/80
Foto: PIXABAY

Gotovo 60 posto sireva uvozimo, a najviše jedemo jeftinu gaudu iz Njemačke

Izvoz domaćih sireva povećali smo 20-ak posto, no uvozni u nas čine već 60% potrošnje
Uvozni sirevi u Hrvatskoj su u prvih 10 mjeseci 2018. dosegli već 57% udjela u ukupnoj potrošnji, a kad se podvuče crta, do kraja godine taj bi se udio mogao povećati i na 60%, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića. Iako je izvoz domaćih sireva rastao za oko 20%, dalji rast uvoza za 15% zabrinjava, zna li se da smo u lanjskih 10 mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. uvezli 26.972 tone sira za 88,9 milijuna eura, oko 8 milijuna eura ili 5000 tona sireva više.

Dominiraju polutvrdi sirevi

Najteže se boriti su uvoznim gaudama, edamerima i ementalerima koji čine više od polovice uvozne brojke – oko 14 tisuća tona. Od toga je, priča Bobetić, samo gaude oko 9,5 tisuća tona, a najviše je uvezemo iz Njemačke (4700) i Nizozemske (3000 t) po cijeni na granici dampinga – od svega 2,90 eura za kilogram, ne računajući troškove proizvodnje, transporta, distribucije..., dok austrijsku, čak i poljsku gaudu uvozimo po cijenama između 3,33 do 3,80 eura za kilogram.

– U zemljama koje vode brigu o svom tržištu manje kvalitetna gauda koja nije dovoljno zrela mora se i deklarirati kao mlada gauda da potrošači znaju što kupuju. No kod nas je mnogima najbitnija cijena – kaže Bobetić. Zna li se da se u nas trenutačno neke gaude u našim trgovačkim lancima prodaju i za 29 kn/kg, a otkupna je cijena mlijeka u matičnim zemljama bila 34 ili 35,36 eurocenta, onda tu sigurno nešto ne štima, objašnjava on te ističe kako za dobru gaudu treba i 10 litara mlijeka za kilogram, dok je u većini uvozne oko 6-7 litara.

Od hrvatskog izvoza vrijednog oko 29,2 mil. eura ili 8,2 tisuće tona u prvih 10 mjeseci 2018., najviše smo sira izvezli u Sloveniju.

No kako nam se i dalje urušava proizvodnja mlijeka i samodostatnost nam je lani pala na 51%, situacija je sve alarmantnija. Domaće mljekare od farmera su, naime, otkupile 453 tisuće tona mlijeka, 5% manje nego godinu ranije, a kako potrošnja sireva u RH raste, taj rast ćemo očito kompenzirati s još većim uvozom. Preračunamo li oko 470 tisuća tona mlijeka uvezenih u prvih 10 mjeseci lanjske godine dobili bismo 216.000 tona sireva, dok je domaći otkup mlijeka u tom razdoblju iznosio svega 380 tisuća tona.

Ukupna potrošnja sira u Hrvatskoj pak iznosi oko 48 tisuća tona godišnje, oko 13 kilograma po stanovniku, podaci su HGK. U EU prosjek je 18,6 kg, dok najviše sira pojedu Danci (28,1 kg) Islanđani (27,7), Finci (27,3), Francuzi (27,2), Ciprani (26,7), Nijemci (24,7), a i Nizozemci, Talijani, Austrijanci, Šveđani, Estonci, Mađari troše više od nas.

Nijemci najproduktivniji

Prema zadnjim podacima Eurostata, EU članice u 2017. proizvele su 10,2 milijuna tona sira iz 17,4 mil. t obranog i 58,1 mil. t punomasnog mlijeka (1l = 1,03 kg). Više od 90% sira proizvedeno je od kravljeg mlijeka, a najveći udio ima svježi sir 34% ili 3,5 mil. tona, polutvrdi (26% ili 2,7 mil. t) i tvrdi sirevi (19% ili 1,9 mil. t). Najveći proizvođač sira je Njemačka sa 2,2 mil. tona ili 22% ukupno proizvedenog sira u EU. Slijedi Francuska s 1,9 mil. te proizvela zanemarivih 34 tisuće tona. Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Poljska zajedno proizvede 70% sveg sira u EU.

Gotovo 5,2 mil. tona sireva vrijednih 20,8 milijardi eura izvezeno je iz EU u 2017., a oko 4,4 mil. tona protrgovano na unutarnjem tržištu. Njemačka je najveći izvoznik s 1,2 mil. tona ili 23% ukupnog EU izvoza. Oko 830.000 tona sira iz EU izvezeno je u treće zemlje, najviše u SAD, 140.000 t, što je 17% ukupnog izvoza izvan EU. Slijede Japan, Švicarska, Južna Koreja i Saudijska Arabija. Najviše uvezenog sira, oko 60.000 t s trećih tržišta, u EU je stiglo iz Švicarske (52.000 t ili 90%). Slijede Novi Zeland i Norveška s oko 2000 t., piše Večernji.hr
hr Fri Feb 15 2019 20:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6426550e4938b7a78b4684/80
Foto: Grad Split

Burno u Splitu: Traže se ostavke, a uslijedile su i nove rasprave oko park-šume Marjan

Udruga Sunce i Društvo Marjan traže ostavku ravnatelja Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan. Tvrde kako je sanacija prespora i da se gubi dragocjeno vrijeme, a sumnjaju i da postoje interesne skupine koje na Marjanu žele graditi. Umjesto teških strojeva kojima bi se probijali putovi i tako, kažu iz udruga, omogućila gradnja, oni bi da trupce izvlače - konji.
Zaraženi borovi pile se presporo i neće se ukloniti do sredine ožujka - strahuju članovi Povjerenstva za Marjan. Izgubilo se, kažu, previše vremena.

- Gubljenjem vremena na izradu eleborata koji je uključivao tešku mehanizaciju i probijanje 14 km šume zapravo je uzrokovao da smo mi sada u ovoj situaciji - uvjerena je Gabrijela Medunić Orlić, izvršna direktorica udruge Sunce.

Krivi su, kaže, svi prethodni ravnatelji, pa i sadašnji. Jer sanacija je počela, a još je hrpa nepoznanica - nije odlučeno ni hoće li trupce izvlačiti konji. Prijatelji životinja i ravnatelj su protiv, udruga Sunce i Društvo Marjan - za.

- Kako je meni rečeno, to su konji koji se paze, koji su genski predodređeni za takve vrste radova - naglašava Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan.

Ali nije, kaže Marinić, problem u konjima, već u strojevima koji bi, ako to konji ne odrade, probili putove. Uvjeren je, kaže, sad i više nego prije, kako postoje interesni lobiji koji žele smanjiti granice park-šume i graditi.

- Prvi uvjet da bi neka parcela postala građevna - to je da ima pristupni put. Zar nije onaj autor koji je radio taj eleborat izjavio da se tu mogu napraviti restorani - pita Marinić.

Ekološke udruge traže ostavku Damira Grubišića - ravnatelja ustanove za upravljanje park-šumom Marjan inače će u prosvjed kakav Split nije vidio. On pak ističe da sve što prema zakonu. Odgovornost ne prihvaća, ostavku ne da.

- Ako moj osnivač prema Statutu utvrdi nepravilnosti u poslovanju, ja ću sam podnijeti ostavku - poručuje.

U petak je tematska sjednica Gradskoga vijeća o Marjanu, bit će zanimljivo, tvrdi HRT.
hr Fri Feb 15 2019 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c66e52e0e493876ae8b45a6/80
Foto: PIXABAY

More u Banji jučer puno mrlja: Ministarstvo poslalo inspekciju

Jučerašnje onečišćenje mora u blizini plaže Banj uzrokovala je čađa koja je zbog kvara u kotlovnici došla iz dimnjaka s bazena u Crnici, tvrdi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike čija inspekcija je danas obavljala dodatnu inspekciju.
Inspekcija zaštite okoliša izašla je jučer na teren nakon dojave Lučke kapetanije Šibenik o onečišćenju mora u blizini plaže Banj.

- Nadzorom je utvrđeno da je zbog kvara na uređaju za loženje kotlovskog postrojenja bazenskog kompleksa kojim upravlja Javna ustanova Športski objekti Šibenik, došlo do povećane emisije čađe iz dimnjaka koja je dospjela u more, a što je uzrokovalo onečišćenje mora manjih razmjera – kazali su nam iz Ministarstva zaštite okoliša čija inspekcija danas obavlja dodatni nadzor u bazenskom kompleksu. 

Ravnatelj Javne ustanove Športski objekti Šibenik uvjerava da je s kotlovnicom sada sve u redu te kako se ništa slično neće ponoviti. 

- Gospođa iz ministarstva danas je tu i upravo u ovim trenucima piše zapisnik. Imamo sve potrebne ateste, tako da će sve biti u redu. Čađa je jučer završila u moru nakon što se pokvario dio plamenika kotlovnice, a kada smo ga popravili i ponovno stavili u funkciju došlo je do ispuštanja čađe. No, to je bilo jednokratno, kvar je otklonjen i čađe više neće biti – kazao je Španja za Šibenik.in

hr Fri Feb 15 2019 17:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c66e1a20e4938c9ae8b458b/80
Foto: Facebook: Vatrogasci - oni su naši heroji

VIDEO Korčula: u naselju Žrnovo požar gase dva kanadera

Danas u 15 sati počeo je požar u naselju Žrnovo na otoku Korčuli.
Trenutno su na terenu lokalna dobrovoljačka vatrogasna društva, a pomoć iz zraka im pružaju dva kanadera.

U nastavku pogledajte video:


hr Fri Feb 15 2019 16:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .