Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5404637c179942cc624123cd/80
Foto: Ivo Ravlić / CROPIX

Ravnatelj Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici: Cijena će poskupiti 24, a ne 300 posto!

Tomislav Šuta iznio je niz argumenata protiv novog Plana za gospodarenje otpadom. Županija proizvodi 230 tisuća tona otpada, a kroz prijedlog ministra Slavena Dobrovića (u reciklažnim dvorištima i sortirnicama) rješava se tek nešto više od sto tisuća. Komposteri minimalno smanjuju ukupnu količinu otpada. Primarna selekcija je sve

- Dvije godine je trajala izrada Studija izvodljivosti, u pitanju je opsežan dokument na 1,500 stranica sa 14 poglavlja! I svako od tih poglavlja, svaku stranicu Studije, radili smo u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, Fondom i Europskom komisijom, odnosno Jaspersom kao njihovom "produženom rukom". U Studiji su obrađeni financijski aspekti ovog projekta, kao i svi drugi: radili smo kroz dulji period morfološku analizu sastava otpada na području Županije, vrste i količinu otpada koja se prikuplja zimi i ljeti, jer se zbog turizma kod nas značajno razlikuju sezone. Napravljena je fizikalno-kemijska analiza otpada kako bi se utvrdila kalorična vrijednost za potrebe proizvodnje otpada kao goriva, što se u EU koristi sasvim normalno. - potpunu legitimnost projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, u smislu EU direktiva i naputaka, naglasio nam je Tomislav Šuta, ravnatelj županijske komunalne tvrtke za gospodarenje otpadom "Regionalni centar čistog okoliša".

U redu, na samom početku priznao je i određenu sporost i neaktivnost, no ionako je odgovoran samo za period od kada je na čelu te komunalne tvrtke, od proljeća 2014. godine... Jer, RCČO osnovan je sada već davne 2005. godine, i da, uglavnom je na lošem glasu, svjestan je toga i Šuta. Što i ne čudi, jer je tvrtka osnovana kako bi upravljala Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom u Lećevici, gdje međutim još lopata nije stigla u ovih 11 godina. I to je uostalom (bio) dobar kontraargument za sve tijekom godina – gradska vlast u Splitu se uvijek "izvlačila" po pitanju Karepovca jer, eto, Lećevica još nije gotova pa nemamo gdje s otpadom. Danas je taj stav – o krimenu regionalnih centara i vlasti koje godinama nisu ništa radile – zauzeo ministar zaštite okoliša i prirode te njegovi pomoćnici, koji pokušava progurati potpuno novi Plan za gospodarenje otpadom (nacionalne razine, dakle tiče se svih regionalnih centara, CGO), na brzinu i bez dovoljno kvalitetne javne rasprave. Slažu se u tome i HDZ i stranka Pametno i SDP (što je samo po sebi šok i nevjerica), a da je prijedlog Plana pun propusta, kažu u službenom dokumentu i Europske komisije!


Kerapovac - najveći i naproblematičniji

- EU financira projekt "težak" 72 milijuna eura, pa valjda ne bi financirali nešto što nije u skladu sa svim direktivama o zaštiti okoliša, nešto što nije "isplativo"?! A financiraju ga do 90 posto iznosa (72 posto direktno iz sredstava EU, te još 18 posto preko Fonda), dok je na županiji, gradovima i općinama financirati još deset posto. Što je najgore, postojao je Plan gospodarenja otpadom, formiran u vrijeme ministra Mihaela Zmajlovića, koji je predvidio sredstva od 22 milijarde kuna, dok je novim prijedlogom taj iznos "srezan" na 5,5 milijardi... - o strateški krivim postavkama novog Plana govorio je Šuta, dodajući kako ga ne čude strašne kritike u vidu "neformalnog" dokumenta (iako se tako naziva, jer je još uvijek riječ o nacrtu novog Plana, iz EK su sasvim ozbiljno naveli cijelu seriju uočenih propusta) iz Europske komisije jer "bilo kakve promjene, a pogotovo ovako opsežne koje predstavljaju potpuno novi dokument, zahtijevaju dobra obrazloženja za pozitivnu verifikaciju EK".

- Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom obuhvaća uspostavu primarne selekcije – odvajanja minimalno 50 posto otpada na mjestu nastanka (papir, plastika, staklo, metal, tekstil, miješani komunalni otpad,...); zatim sekundarnu selekciju – odvajanje otpada iz miješanog komunalnog otpada; obradu biorazgradivog otpada te sanaciju i zatvaranje svih neusklađenih odlagališta kojih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno 15. Najveći i najproblematičniji svakako Karepovac, za čiji sanaciju također postoje sredstva EU...

Prisnažuje svojim iskustvima i primjerima Vlatka Lucijanić Justić, voditeljica Odjela za razvoj i investicije RCČO.

- Zakonska podloga za primarno sakupljanje otpada postoji već više od 30 godina. Davno je država trebala osigurati da se zakoni provode u smislu primarne selekcije otpada, jer smo mi svi zajedno već odavno u prekršaju. I nije dovoljno podijeliti posude i kontejnere ljudima, nije dovoljna ni edukacija, potrebno je promijeniti svijest građana. Nevjerojatno je da i danas, ona mala količina otpada koja se selekcionira na mjestu nastanka, na kraju opet završi na istoj hrpi!?

Šuta se pak referirao na neke prijedloge novog Plana, odnosno prijedloga. Kaže kako je i na otoku Krku, koji je jedini uspio dostići ciljanih 50 posto odvajanja, iz financijskih izvješća jasno da su rashodi 22 milijuna kuna, dok prihodi iznose tek deset posto.

- Ministar Slaven Dobrović i njegova pomoćnica Lidija Runko Luttenberger dolaze iz aktivizma; simptomatično je kako njihov Plan, iako prolazi kroz ubrzanu proceduru u kojoj su svi stručnjaci na tom polju jednostavno "izbačeni", nije naišao niti na jednu reakciju brojnih udruga i zelenih... Istovremeno "straše" građane poskupljenjima računa za komunalnu naknadu od 300 posto, dok smo mi napravili izračun na temelju svih parametara po kojem bi došlo do povećanja cijena te usluge za građane od – 24 posto!



Gdje sa "sudbinom" 125 tisuća tona otpada?

Istina, ravnatelj Šuta ima podlogu za to relativno malo povećanje cijene (jer se obrada otpada i uredan okoliš ipak moraju platiti nešto više u odnosu na današnju situaciju "baci na jedno mjesto") i u pretpostavci od 50 posto primarne selekcije. A svaka pretpostavka je majka za.... No, svejedno, ako bi se na nivou gradova i općina primarna selekcija otpada (dakle u odvojene spremnike papir, staklo, PET,...) u idućim godinama povećala ne neku prihvatljivu razinu od 30-40 posto, i dalje bi to poskupljenje usluge ostalo u razumnoj mjeri.

- Postoje tu i brojni drugi problemi koje je ministar Dobrović "otvorio" ovakvim ponašanjem, pored šoka i brojnih kritika koje stižu iz EK... Za početak, Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici (sa šest pretovarnih stanica na području županije) je dovršen – čeka se samo njegov potpis kako bi se moglo krenuti u ishođenje lokacijske dozvole i gradnju. Međutim, tog potpisa nema, cijeli predmet drži blokiran u svojoj ladici. Zatim, i pored toga što je izostala suradnja sa strukom (a neslaganje su izrazili svi regionalni centri te HUP), na nacionalnoj razini je izostala studija izvodivosti s analizom troškova koja bi pokazala kako je sustav s jednim CGO skuplji od stotinjak "reciklažnih centara" te kompostanama... Usput, jedna od kritika EK se odnosila na "forte" prijedloga ministra Dobrovića o kompostanama, odnosno biološkom otpadu : njegov plan je podijeliti 2,1 milijun kompostera po kućama i stanovima, a napose sad tehnička i sanitarna izvedivost tog rješenja, činjenica je kako su u EK već eksperimentirali s takvim solucijama u drugim državama i na taj njegov prijedlog iznijeli stav kako je jednostavno neisplativ jer se rješava jako malen postotak ukupnog otpada.

Kad smo već kod brojki, prošle godine je u SDŽ proizvedeno malo manje od 230 tisuća tona otpada. To je činjenica, e sad nacrtom Plana je predviđeno da se preko reciklažnih dvorišta rješava 69 tisuća tona, u sortirnicama 35,700 tona, dok se "sudbina" preostalih 125 tisuća ne vidi iz novog Plana. Logično bi bilo, napominje Šuta, da se ta količina rješava kroz CGO u Lećevici koji je kapacitiran na 109 tisuća tona godišnje (kroz idućih 25 godina, koliko je amortizacijski rok trajanja postrojenja), no nacrt Plana predviđa smanjenje kapaciteta CGO Lećevice za 50 posto. Zanimljivo, u petak ministar dolazi na sastanak u zgradu županije, no odbio je prijedlog domaćina da zajedno posjete Karepovac...

Tomislav Šuta je o temi imao još puno toga za reći, no postoji još jedna zanimljiva "fronta": pitanje legitimnosti cijelog Plana imajući u vidu to da je cijela Vlada RH – tehnička. Strategija je, čini se, provesti Plan s opravdanjem kako je riječ o izuzetnoj hitnosti jer inače prijeti velika šteta proračunu, no i u tom slučaju je potrebno savjetovanje s Ministarstvom financija, što je također izostalo.

hr Fri Jul 01 2016 09:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6c7ef9daf72d37a68b45a6/80

Bespovratna sredstva za projekte iz područja inovacija zelene industrije i plavog rasta

U HGK u Splitu održan Infodan poslovnog programa Business Development and Innovation Croatia.

Infodan poslovnog programa Business Development and Innovation Croatia održan je 24. rujna u HGK – Županijskoj komori Split, u organizaciji Innovation Norway-a u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom. 

Organizacijom Infodana cilj nam je omogućiti poduzetnicima da iz prve ruke dobiju sve potrebne i konkretne informacije i odgovore na pitanja vezano za ovaj poslovni program, poručili su na početku skupa iz HGK – Županijske komore Split. 

Sukladno epidemiološkim preporukama, na Infodanu je sudjelovalo 35 gospodarstvenika iz Splitsko-dalmatinske i drugih županija, koji dolaze iz različitih gospodarskih djelatnosti, od industrije i IT-a do turizma. Gospodarstvenicima su predstavljene informacije o natječaju programa Business Development and Innovation Croatia, postupku, obrascima i pratećim dokumentima prijave za bespovratna sredstva za projekte iz područja inovacija zelene industrije i plavog rasta (Green Industry Innovation i Blue Growth), koja su glavni fokus programa.  

Poslovnim programom Business Development and Innovation Croatia, koji se provodi u okviru mehanizma Norveške darovnice za razdoblje 2014. - 2021., alocirano je 22 milijuna eura za projekte s ciljem povećanja stvaranja vrijednosti i održivi rast u hrvatskom poslovnom sektoru te poticanja i razvijanja dugoročne suradnje između hrvatskih i norveških gospodarskih subjekata, temeljene na poslovnom razvoju i inovacijama. Rok za prijavu projekta je 15. studenog 2020. godine. 

Poslovni program financira se iz Norveške darovnice i dio je financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora i Norveške darovnice (EEA and Norway Grants) za razdoblje 2014. – 2021.

 Kad je riječ o gospodarskoj suradnji, Norveška je država s kojom Splitsko-dalmatinska županija ima pozitivan vanjskotrgovinski saldo, a što se direktnih stranih ulaganja tiče, u periodu od 1993. do 2019. godine u županiju je iz Norveške investirano 17,4 milijuna eura. U prošloj su godini norveški turisti ostvarili 93.551 dolazak u Splitsko-dalmatinsku županiju te 576.329 noćenja. Ovaj poslovni program svakako je korak naprijed u hrvatsko-norveškoj poslovnoj suradnji, a iz ŽK Split su izrazili nadu i uvjerenje da će dio bespovratnih sredstava iz ovog programa doći u Splitsko-dalmatinsku županiju. 

Dodatne informacije o programu, upute za prijave poduzetnika na natječaj i prijavni obrasci nalaze se na mrežnoj stranici projekta, a službeni kontakt za sve upite putem e-maila: [email protected]

Organizacijom ovakvih susreta, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, ŽK Split i u ovom razdoblju smanjene gospodarske aktivnosti nastavlja intenzivnu komunikaciju s poduzetnicima, koju provodi i na terenu putem svojih mobilnih timova.

hr Thu Sep 24 2020 13:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ebd3b906f2ab87e288b4630/80
Foto: Pixabay

Šef Ustavnog suda: 'Bilo je opravdanije zabraniti rad petkom nego nedjeljom'

Ustavni sud je, podsjetimo, prošlog tjedna odlučio da su sve odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, uz jednu iznimku - onu o privremenoj zabrani rada nedjeljom.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović održao je press konferenciju o prošlotjednoj odluci tog suda vezanoj za rad Nacionalnog stožera civilne zaštite, piše Index.hr.

Ustavni sud je, podsjetimo, prošlog tjedna odlučio da su sve odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, uz jednu iznimku - onu o privremenoj zabrani rada nedjeljom.

"Stožer djeluje pod nadzorom vlade"

"Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava isključivo je u nadležnosti sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17., primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima", rekao je Šeparović.

"Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave", dodao je.

"Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja, i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode Hrvatski sabor postupao u skladu sa svojim ovlastima", rekao je Šeparović.

"Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti", rekao je.

"Samoizolacija se može narediti i usmeno"

"U odnosu na mjeru samoizolacije, za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje, odnosno je li razmjerna. Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj koji se želi postići. To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti kontakti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom osobama za koje postoji razumna sumnja da su bile izložene zarazi želi se spriječiti mogućnost zaraze. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima mogu se narediti i usmeno", rekao je Šeparović.

"Ostavljanje nošenja maski građanima na izbor može imati teške posljedice po zdravlje"

"Mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao iz aspekta zaštite dostojanstva. Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo povezana. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana. U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski", rekao je Šeparović.


"Bilo je opravdanije da dan na koji je zabranjen rad bude petak, a ne nedjelja"

"U ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke APIS-a, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor, navela je vlada u očitovanju. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. Temeljem toga Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti", rekao je Šeparović.

Može li biti tužbi zbog neustavne zabrane rada nedjeljom?

Nakon izlaganja Šeparovića došlo je vrijeme i za novinarska pitanja. Prvo se odnosi na zabranu rada nedjeljom, odnosno na mogućnost tužbi zbog neustavnosti te odluke.

"Mjere kojima se ograničavaju prava i slobode moraju biti nužne, moraju biti donesene temeljem zakona i razmjerne u užem smislu, dakle da nema neke druge manje opterećujuće mjere koja se mogla u ovom slučaju primijeniti. Mi smo obrazložili zašto smatramo da ta mjera nije bila nužna. Ako se u vrijeme strogih mjera radilo nedjeljom, a u vrijeme ublažavanja tih mjera se zabranio rad nedjeljom, a virus se širi kapljično i više u zatvorenim prostorima, onda po našem mišljenju vlada i stožer nisu opravdali nužnost zabrane rada nedjeljom u tom periodu. Što se tiče tužbi, ova odluka ne daje nikome osnovi za tužbu. Hoće li netko tužiti ili ne pred građanskim sudovima, to ja ne mogu predviđati", rekao je Šeparović.

 "Zakoni kojima je sabor dao Stožeru mogućnost da ograničava prava i mjere, ti zakoni su suglasni s Ustavom. Najveći dio odluka Stožera Ustavni sud je ocijenio da su u skladu s Ustavom odnosno da predlagatelji nisu iznijeli razloge da bi bili neustavni. Za maske je odlučeno da su te odluke Stožera u skladu i s Ustavom i sa zakonom, a za ostale prijedloge nisu izneseni razlozi da bi Ustavni sud uopće meritorno odlučivao o tome", rekao je Šeparović.

Zašto Ustavni sud nije ranije raspravljao o ustavnosti odluka Stožera, je li to bilo zbog izbora?

"Hvala vam na tom pitanju. Ustavni sud je od samog početka pratio sve situacije vezane uz pandemiju, gledali smo to i o tome smo izdali priopćenje u kojem smo rekli da nećemo nalagati saboru da proglašava izvanredno stanje. Prvi zahtjevi za ocjenu ustavnosti su došli oko 1. travnja, a posljednji u kolovozu. Ustaljena je praksa da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme. Zamislite da smo ove odluke donijeli tjedan prije izbora, što bi se onda događalo i bi li se onda govorilo da smo sluge vlasti? Ustavni sud nije otišao na godišnji odmor, nego na ljetnu stanku. Ocijenili smo da nema razloga da se sastajemo tijekom ljeta, a ja sam osobno zadužio jednu savjetnicu da proučava odluke tijela Europske unije i sve skupa je to završilo 1. rujna. Sjednica je bila 14. rujna, a prethodno je stručni tematski sastanak bio održan 10. rujna, svi suci su imali dosta vremena pripremiti se za raspravu. Mislim da smo bili efikasni. Ovo nisu pravno složena pitanja, ali su složena u smislu podjela u hrvatskom društvu i javnosti. Mislim da je rok od pet mjeseci primjeren, uvažavajući sve kritike da je to možda moglo biti i brže, da je taj rok bio optimalan", rekao je Šeparović potvrdivši još jednom da odluke nisu htjeli donositi uoči izbora.

"Mislim da smo i previše otvoreni medijima"

Šeparović je potom pokušao objasniti zašto mediji nisu bili pozvani na sjednicu Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o (ne)ustavnosti odluka Stožera. Iako je u zakonu predviđena mogućnost da mediji budu prisutni na sjednicama, Šeparović je rekao da je ovaj saziv Ustavnog suda odlučio da će se s takvom praksom prekinuti jer, kako je rekao, sjednice Ustavnog suda na kojoj su bili prisutni mediji su bile "predstave za javnost". Ustvrdio je da je dovoljno to što Ustavni sud objavljuje priopćenja, najave sjednica i odluke Ustavnog suda na svojoj web stranici, te činjenica da je predsjednik suda uvijek dostupan novinarima.

U jednom je trenutku Šeparović rekao: "Mislim da smo i previše otvoreni medijima", da bi nakon toga novinarima poručio: "Nećemo vas ni dalje zvati na sjednice Ustavnog suda", donosi Index.hr.

hr Thu Sep 24 2020 12:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f4ca9c5daf72d3f808b4592/80
Foto: Twitter Vlade RH

Beroš: 'Imamo trend smanjenja broja novozaraženih, ali brine me stanje u Delnicama'

Ministar Beroš je o aktualnom stanju s koronavirusom govorio i na sjednici vlade.

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u četvrtak uoči vladine sjednice da epidemiološki podaci ipak ukazuju na trend smanjenja broja zaraženih koronavirusom, dok podatak o 266 osoba na bolničkom liječenju pokazuje da nema naznaka preopterećenosti zdravstvenog sustava, piše Index.hr.

Beroš: Nema naznaka preopterećenja zdravstvenog sustava, brine me skok broja oboljelih u Delnicama

"Danas imamo 232 zaražena, ako kompariramo s prošlim četvrtkom, kada ih je bilo 250, ipak je manje. Pretprošli četvrtak bilo je 291, dakle trend ipak pokazuje smanjenje. Danas je hospitalizirano 266 osoba, 23 je zaprimljeno, a 30 otpušteno pa i dalje nema naznaka preopterećenja zdravstvenog sustava", rekao je Beroš novinarima ispred Banskih dvora.

No, brine ga skok broja oboljelih u Delnicama, među korisnicima doma za starije.

"To je ono što govorimo cijelo vrijeme, da pratimo epidemiološku situaciju i da na svako takvo mikrožarište nastojimo odgovoriti adekvatnim epidemiološkim mjerama", kazao je Beroš.

Ministar Beroš je o aktualnom stanju s koronavirusom govorio i na sjednici vlade.

"Broj zaraženih pada treći tjedan zaredom"

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je na sjednici vlade kako je broj zaraženih koronavirusom u padu treći tjedan zaredom, dok je u posljednjih sedam dana stopa novozaraženih smanjena za 5,2 posto.

"U Hrvatskoj brojke novozaraženih na tjednoj razini padaju treći tjedan zaredom. Stopa novozaraženih u zadnjih sedam dana manja je za 5,2 posto u odnosu na prethodni tjedan. S tim u vezi, tendencija smanjenja postotka hospitaliziranih u odnosu na broj akutnih slučajeva iznosi 13 posto", rekao je Beroš.

Od ukupno broja hospitaliziranih 9,71 posto je na respiratoru, što je više za 1,71 posto u odnosu na prošli tjedan. Postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih od početak epidemije je 1,68 posto.

Dolaskom jeseni povećava se broj respiratornih infekcija pa je Beroš pozvao građane na pridržavanje epidemioloških mjera i pravovremeno cijepljenje protiv respiratornih infekcija kao najučinkovitije mjere prevencije.

Trenutno stanje s koronom u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je trenutno 1200 aktivnih bolesnika s Covidom-19, na bolničkom liječenju je trenutno 266 pacijenata.

U proteklih tjedan dana zaprimljeno je 219 oboljelih, na respiratoru je stavljeno 23, dok su otpuštena 223 pacijenta. Prosječna dob zaraženih je 49,2 godina. 

U proteklom tjednu zabilježena su 73 nova slučaja koronavirusa među zaposlenima u zdravstvu, a 426 djelatnika su u samoizolaciji.

Beroš je izvijestio da su revidirane smjernice kojima je skraćeno vrijeme izolacije za asimptomatske osobe, kao i oboljelih s blagom ili umjerenom kliničkom slikom s minimalno 14 na minimalno 10 dana.

Također, zdravstvene ustanove ne smiju uvjetovati primitak bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija ili provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka negativnim PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito u hitnim situacijama ili kad odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja. Preporuke su proslijeđene liječnicima obiteljske medicine i pedijatrima.

Ravnateljima bolnica upućena je obavijest da radi smanjenja lista čekanja na pojedine usluge prilikom izdavanja odobrenja za dopunski rad liječnika vode računa o izvršenim obvezama u matičnoj ustanovi, rekao je Beroš, a prenosi Index.hr.

hr Thu Sep 24 2020 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f45392adaf72d8f7a8b4571/80
Foto: Unsplash

U Šibensko-kninskoj županiji tri nova slučaja zaraze

U posljednja 24 sata uzorkovano je 110 uzoraka za testiranje na SARS-CoV-2 virus.
U Šibensko-kninskoj županiji u protekla 24 sata četiri su novooboljele osobe od covid-19 infekcije, priopćeno je iz županijskog Stožera civilne zaštite.

Tri su osobe s prebivalištem u Kninu, a jedna je s prebivalištem na području Općine Promina.

- Trenutno je 17 aktivnih slučajeva oboljenja od COVID-19 infekcije na području županije. Četiri osobe se liječe na odjelu infektologije šibenske bolnice, dok ostali imaju blaže kliničke simptome i nalaze se u samoizolaciji – navode iz Stožera.

Podsjetimo, jučer je ukupan broj aktivnih slučajeva bio 24.

U posljednja 24 sata uzorkovano je 110 uzoraka za testiranje na SARS-CoV-2 virus.

Pod mjerama zdravstvenog nadzora i samoizolacije trenutno je 101 osoba.

hr Thu Sep 24 2020 11:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .