Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/537fcb0317994261237b24bf/80
Foto: CROPIX

Rujanski izbori mogli bi biti desetak milijuna kuna jeftiniji od izbora u studenom

Pribroji li se iznosu od 90,5 milijuna očekivani iznos naknade od 20,5 milijuna kuna, proizilazi da će prijevremeni izbori stajati 111 milijuna kuna, što je 11 milijuna manje od izbora u studenom, a čiji je trošak bio 122,3 milijuna kuna

Prijevremeni izbori za Hrvatski sabor u konačnici će biti desetak milijuna jeftiniji od redovnih parlamentranih izbora iz studenog prošle godine, potvrđuje objavljeno izvješće Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o utrošku sredstva za izbore.

Prema tom Izvješću koje nije konačno, jer ne uključuje sredstva koja se tek trebaju isplatiti strankama i kandidatima za naknadu troškova kampanje, na rujanske je izbore potrošeno 90,5 milijuna kuna, što je za 4,3 milijuna manje u odnosnu na istovjetno izvješće za izbore iz studenoga 2015.

Pribroji li se iznosu od 90,5 milijuna očekivani iznos naknade od 20,5 milijuna kuna, proizilazi da će prijevremeni izbori stajati 111 milijuna kuna, što je 11 milijuna manje od izbora u studenom, a čiji je trošak bio 122,3 milijuna kuna.

Glavne uštede ostvarit će se na dvije stavke, iznosu naknade za izborne troškove te na materijalnim troškovima. Vlada je, naime, iznos naknade za izborne sudionike smanjila za četvrtinu, sa 27,5 milijuna na 20,5 milijuna, pa svako osvojeno zastupničko mjesto umjesto 180.000 kuna vrijedi 135.000 kuna. S druge strane, DIP je materijalne troškove srezao za pet milijuna kuna, sa 25 na 19,9 milijuna kuna, samo na objavi izbornih listi uštedio je dva milijuna kuna, te još 1,3 milijuna na informatičkoj podršci provedbi izbora.

Zadani troškovi

Većina ostalih izbornih troškova, zapravo je zadana i približna troškovima iz studenoga. Za rad različitih izbornih tijela država je isplatila, odnosno isplatit će ukupno 70,6 milijuna kuna. Glavnina tog novca, 42,1 milijun, namijenjena je biračkim odborima, odnosno njihovim članovima. Predsjednici i zamjenici biračkih odbora u Hrvatskoj dobivaju po 350 kuna neto, članovi po 300 kuna. U BiH i Njemačkoj dobivaju po 500, odnosno 450 kuna, a u svim ostalim državama u kojima se birao novi Sabor po 450, odnosno 400 kuna.

Rad gradskih i općinskih izbornih povjerenstva nadoknadit će se sa 7,4 milijuna, odnosno 15,5 milijuna kuna, dok je 4,1 milijun kuna osiguran za plaćanje rada djelatnika Porezne uprave, informatičkih koordinatora i stručnih timova u izbornim povjerenstvima.

Kod materijalnih troškova, najveći trošak predstavlja organizacija i informatička podrška APIS-a provedbi izbora (8,4 milijuna), potom tiskanje i distribucija glasačkog materijala, objava izbornih listi u dnevnom tisku (7,1 milijun) itd.

Uređenje oko 7000 biračkih mjesta, naknade za njihov najam te za kućepazitelje, telefonske i poštanske usluge stajali su 3,4 milijuna kuna.

DIP pregledava financijska izvješća

Da bi se znala konačna cijena rujanskih izbora, trebat će pričekati da DIP završi pregled financijskih izvješća o financiranju kampanje koja mu je moralo podnijeti svih 60 izbornih sudionika, potom će se precizno znati kome će se i kolika naknada isplatiti.

Očekuje se da će se isplatiti 20,5 milijuna kuna, no moguće je da se ta svota ponešto promijeni dogodili li se da DIP-ov nadzor otkrije određene propuste u izvješćima koji bi za sobom vukli umanjenje ili čak gubitak naknade.

Ne bude li nikakvih zamjerki na njihova financijska izvješća, stranke mogu računati da će za svakog saborskog zastupnika dobiti po 135.000 kuna, isti iznos pripast će i zastupnicima nacionalnih manjina Robertu Jankovicsu, Furiu Radinu, Vladimiru Bileku, Veljku Kajtaziju, Emini Lekaj Prljaskaj, ali i nezavisnom Željku Glasnoviću.

Umanjeni iznos naknade, 22.500 kuna, mogli bi dobiti i Šandor Juhas, Maurizio Zennaro, Mirza Mešić, Idris Sulejmani, Robert Bosak i Ivan Komak, kandidati za zastupnike manjina koji nisu ušli u Hrvatski sabor, ali su dobili 15 posto biračkih glasova, pa im zakon daje pravo na 15 posto naknade od 135.000 kuna.

Ne nađe li DIP nikakve zamjerke na njegovo izvješće, posebno bi dobro mogao proći Ivan Komak koji, pokazuju njegova izvješća, za kampanju nije ništa uprihodovao, ali ni potrošio, što znači da bi u konačnici bio u pristojnom plusu.

Političke stranke i kandidati naknade bi trebali dobiti do kraja studenoga, odnosno u roku od 60 dana kad su objavljeni konačni službeni rezultati izbora.

Facebook komentari

hr Sat Nov 05 2016 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .