Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5960c752b9e03eda328b4743/80
Foto: Pixabay

Razlog prometnih nesreća su skupe cestarine i ludovanje motociklista

Pet poginulih na hrvatskim cestama u dva dana posljedica su preskupih cestarina i toleriranja ludovanja motociklista
Tragične nesreće na državnoj cesti D1, u kojima je u petak kasno poslijepodne, između Gračaca i Udbine, u frontalnom sudaru dvaju Audija, poginula jedna osoba te danas u 00:30 sati u Kukuzovcu nedaleko Sinja, u srazu Forda i Citroëna, smrtno stradala 20-godišnjakinja, pokazuje kako plaćamo i platit ćemo danak bahato i nerazumno preskupih cestarina. Upravo je cestarina na dionici autoceste A1 od Zagreba do Splita, vjerojatno primjer jedne od najnerazumnije i najneodgovornije prometno-poslovne odluke na svijetu.

Naime, cijena po kilometru autoceste gotovo je na razini najskupljih na svijetu, francuskih i talijanskih, a usto je dužina 50-ak kilometara veća nego državnom cestom D1. I svi se kilometri jednako naplaćuju (!), usto se, dodatnim kilometrima i bržom vožnjom znatno povećava potrošnja goriva, pa je ukupni trošak oko 550 kn veći. Puno i previše za većinu naših građana. Svaki automobil, koji, a razumljivo je, zbog preskupe autoceste izabere državnu cestu, u potencijalnoj je smrtnoj opasnosti, za sebe i druge.

Ovo je, uz manjkav nadzor te neučinkovito i nepošteno pravosuđe, koji potiču na kršenje propisa, razlog što se na hrvatskim prometnicama, razmjerno, dvostruko više gine nego na njemačkim. A istodobno se ne ostvaruju mogući pozitivni učinci u turizmu, gospodarstvu, demografiji... Kako ništa nismo naučili od njemačkog primjera, gdje su besplatne autoceste, od 1949. do danas, uz nemjerljive koristi za sigurnost i spašavanje života, bile glavni generator njemačkog gospodarskog čuda?, kaže prometni stručnjak Željko Marušić

Naravno, zasluga je to i pametnih njemačkih vlada od II. svjetskog rata do danas, gdje nitko nije lamentirao o "gubicima" na nenaplaćenoj cestarini, kao kod nas. Kako i bi, kad su na svaku marku (u novije vrijeme euro) "izgubljen" na nenaplaćenoj cestarini zaradili, izravno i neizravno, zaradili barem deset!

Da je netko počeo spominjati kako je mreža Autobahnova u golemim gubicima, po kalkulaciji kakvu su našim građanima političari servirali godinama, rekli bi mu da je poludio. Mreži Autobahna država promišljeno vraća tek mali dio zarade za koju su zaslužne, što je itekako dovoljno za vrhunsko održavanje i ostalo.

Za osobna vozila besplatni Autobahn ne samo da nije u minusu, nego je, vjerojatno najveća "Zlatna koka" u svjetskoj povijesti uređenog gospodarstva. Vrijednost više od 100.000 spašenih ljudskih života i više od milijun lako i teško ozlijeđenih manje, ne može se niti procijeniti. Takvom bismo strategijom znatno lakše vraćali prevelike kredite, za trećinu napuhane korupcijom i kriminalom. A koliko bismo uštedjeli samo u protekla dva dana, da je barem po jedno vozilo iz svake tragične nesreće, umjesto državnom cestom D1 vozilo autocestom A1?!

Ali Njemačka je imala vizionarskog Hansa-Christopha Seebohma, saveznog ministra prometa od 1949. do 1966., kratkotrajno i vicekancelara, koji je početkom mandata brzo uvjerio kancelara Konrada Adenauera, da je besplatno korištenje njemačkih autocesta od prvorazrednog nacionalnog interesa. Nakon njegovog sustavnog izlaganja u Bundestagu, mjera je donesena aklamacijom.

Zbog toga ga smatraju jednom od, ne samo, najzaslužnijih osoba za njemačko gospodarsko čudo, nego jednim od, za nacionalne interese, najzaslužnijih Nijemaca u povijesti. No, Njemačka je, velikom srećom, imala Adenauera i, posebice, Seebohma, a Hrvatska je imala i ima to što ima.

Nijemci planiraju uvesti vinjete (nije potpuno izvjesno), jer je mreža Autobahnova postala toliko preopterećena da je ta mjera sve više kontraproduktivna. Budući da bi vinjete za njemačke građane zamijenile paušalnu godišnju cestarinu, služile bi optimiziranju i prigušivanju tranzitnog prometa. No, velik broj njemačkih stručnjaka tvrdi da je za osobna vozila besplatni Autobahn i dalje njemački nacionalni interes.

A mi smo poskupjeli autoceste i u zimskom periodu, kad zjape prazne. Uh...

Troje poginulih u 4:50 sati, na DC60 u Košutama kod Trilja, u srazu dva motocikla s teretnim vozilom, ponovno je aktualizirao poznati problem, da je vožnja motociklom, ne 10 do 20 posto, nego 10 do 20 puta (!) opasnija od vožnje automobilom, ovisno o situaciji. Još je poznatije da su oni koji voze brze motocikle, svakodnevno i gotovo stalno, u velikom brzinskom prekoračenju i da to policija gotovo ne sankcionira ili pasivno promatra.

Prosječni građani to itekako znaju, ali teško mogu kvantificirati, pa evo da shvate koliko brzo voze: sportski motocikli, omiljeni onima koji se žele praviti "frajeri" na asfaltu, u prvom stupnju prijenosa potegnu brže od 100 km/h, a oni snažniji u drugom jure više od 200 km/h! Vrijeme je, dakle, za akciju. Ne se opasno policijsko utrkivanje s njima (ako treba i to!), struka može ponuditi učinkovite sustavne mjere za njihovo obuzdavanje, privođenje pravdi i motiviranje za vožnju po propisima., zaključio je Željko Marušić

Facebook komentari

hr Sat Jul 08 2017 13:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a367dfcb9e03e062b8b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Oblačno s kišom, poslijepodne zahladnjenje

Na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva

Bit će umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, posebice u drugome dijelu dana, a na kopnu poslijepodne slijedi i postupno zahladnjenje, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za petak.

Ponegdje na sjevernom Jadranu i u gorju moguća obilnija kiša.

Poslijepodne i osobito navečer u gorju snijeg, a malo snijega može pasti i u nizinama središnje Hrvatske te u Posavini.

Vjetar slab i umjeren jugozapadni i zapadni, u gorju na udare i jak, u drugome dijelu dana sjeverni.

Na srednjem i južnom Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom i jugozapadnjak pa prema kraju dana sjeverozapadnjak i bura.

Najviša dnevna temperatura između 6 i 11, a na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Predstavljena prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj"

Prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj", koja je nedavno izišla u nakladi Udruga Dugine obitelji, predstavljena je u četvrtak navečer u Francuskom institutu u Zagrebu.

Slikovnica čiji je autor teksta Ivo Šegota, a ilustracija Borna Nikola Žeželj, tiskana je uz financijsku podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu u nakladi od 500 primjeraka, koji su, kako je rečeno, već razgrabljeni.

Novinarima je podijeljena izjava savjetnika iz Veleposlanstva Francuske u Zagrebu Guillaume Colin koji je kazao: Uvjereni smo da se vrijedi boriti za toleranciju i poštivanje različitosti, koja je u središtu naših zajedničkih europskih vrijednosti. Borba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta jedan je od ključnih prioriteta francuske politike zaštite ljudskih prava. Zato je francusko Veleposlanstvo u Zagrebu s ponosom podržalo objavljivanje slikovnice "Moja dugina obitelj".

Iznenadio nas je interes javnosti, pa planiramo i nova izdanja, izjavio je koordinator udruge Daniel Martinović.

Autor Ivo Šegota kazao je da su napravili malu analizu o tome koje dječje slikovnice u Hrvatskoj prikazuju dugine obitelji, te kako su zapazili da nema ni jedne slikovnice koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Namjera je slikovnicom približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele te olakšati roditeljima razgovor s djecom o duginim obiteljima, dodao je.

Prema tumačenju psihologinje Marine Štambuk istraživanja ne podržavaju stereotipe o štetnosti odrastanja djeteta s LGBT roditeljima. Također je ustvrdila da prema znanstvenoj literaturi nema razlike u različitim aspektima mentalnog zdravlja djece koju su odgajale majke lezbijke, gej očevi, biseksualni i heteroseksualni roditelji.

U deskriptivnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2016., pokazalo se da za optimalan razvoj djeteta veću važnost ima kvaliteta obiteljskih odnosa i procesa, nego sam oblik obitelji, rečeno je na prestavljanju. Kako je dodano, stresori koju djeca iz LGBT obitelji doživljavaju povezani su s razvodom roditelja, kao i kod druge djece razvedenih roditelja, te s nepovoljnom reakcijom, ili očekivanom nepovoljnom reakcijom okoline na njihovu obitelj.

Rečeno je i da obitelj i obiteljske zajednice imaju različite pojavne oblike. Nekad su to mama i tata s djecom, što je najčešći tip obitelji, no postoje i drugačiji tipovi obitelji, npr. jednoroditeljske, kojih je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. bilo više od 15 posto. Također, postoje udomiteljske obitelji, obitelji u kojima djed i baka odgajaju dijete, zatim prakse da dijete jedan tjedan živi kod mame a drugi kod tate, te dugine obitelji, rečeno je.

Koordinator udruge Martinović kazao je i da se broj poznatih duginih obitelji širi. Danas je u Zagrebu poznato oko 80 osoba, dok je prije četiri godine, kad je izglasan Zakon o životnom partnerstvu, bilo poznato svega 12 takvih osoba, dodao je.

 Često se radi o jednoroditeljskoj obitelji, većinom s djecom, koje su bile u heteroseksualnom braku. Javljaju se također slične osobe iz Rijeke, Splita, Pule, najčešće kao bi dobili informaciju o svojim pravima i savjet da riješe neke probleme, kazao je Martinović.

Prema različitim istraživanjima, broj osoba LGBT populacije unutar stanovništva kreće se između dva i 10 posto, što bi prema najrestriktivnijim procjenama značilo da u Hrvatskoj ima oko 12 tisuća LGBT osoba. Jedno istraživanju Zagreb Pridea, izvršeno metodom neposrednih razgovora, utvrdilo je u Zagrebu brojku od oko 700 osoba koja pripadaju toj populaciji, kazao je Martinović. Preme njegovom tumačenju to potvrduje da se ljudi boje kazati tko su.

Prema zadnjem popisu stanovništva, samo desetak osoba se izjasnilo da živi u istospolnom partnerstvu, kazao je Martinović.

 Na predstavljanju je također rečeno da je slikovnica Moja dugina obitelj drugačija po tome što ne pothranjuje stereotipe. Iz nje dijete može naučiti kako živi jedna drugačija obitelj, napomenuto je na predstavljanju prve hrvatske slikovnice o istospolnim obiteljima.

Na ulazu u Medijateku Francuskog instituta u Zagrebu postavljeni su zaštitari koji su puštali samo najavljene posjetitelje, pa neki novinari nisu mogli pratiti predstavljanje slikovnice, za što su se iz udruge potom ispričali.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 21:47:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32951ab9e03e8a268b457c/80
Foto: totalinfo

Brodosplit odbacuje tvrdnje Bulja i Bunjca: U knjizi narudžbi 17 brodova, zaposlenost sljedeće dvije godine...

Brodosplit d.d. odbio je tvrdnje koje su o njemu u četvrtak u Saboru izrekli zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac, ističući da je po svim pokazateljima već restrukturiran te da u knjizi narudžaba ima 17 brodova novogradnji i mnoge izvanbrodograđevne projekte, što osigurava zaposlenost ove i sljedeće dvije godine

- Nakon nepromišljenih i potpuno netočnih i neistinitih informacija koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac na današnjoj sjednici Sabora, Brodosplit je utvrdio da je sve svoje obveze koje proizlaze iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali", ističe se u popodnevnom priopćenju Brodosplita.

 U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima, i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se "nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, DIV grupa, na početku uopće nije tražio".

Za razliku od Brodosplit grupe, '3. maj' je, iako je bio likvidno u gotovo dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD.  Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija. Sva financijska sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države.

Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od, na primjer, '3. maja'), što je vjerojatno jedinstven rezultat u povijesti Brodosplita, ističe se u priopćenju i dodaje da je u Društvu zaposleno više od 2000 ljudi, a kod podizvoditelja i partnera 2500.

 Brodosplit je imao neravnopravan položaj u odnosu prema drugima, što se, među ostalim, vidi u činjenici da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti, stoji u priopćenju.

 U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po četiri-pet puta manju naknadu za koncesiju. Uz to, još je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijun kuna, ističe se u priopćenju Brodosplita.

 Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida pozvali su u četvrtak u Saboru da se razradi koncept opstanka Brodosplita, a pozivu za spas domaćih brodogradilišta pridružio se i HDZ.  S obzirom na "teško stanje i očitu propast koja slijedi Brodosplitu, ako se nastavi ovakvo upravljanje tvrtkom", Živi zid predlaže da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini od 50 milijuna kuna, da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita te da se razradi koncept opstanka Brodosplita u suradnji s drugim brodogradilištima u Hrvatskoj.


Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e4cd5cb9e03e14838b4600/80

SDP za referendum o gradnji crkve u četvrti Split 3

SDP gradskog kotara Split 3 u četvrtak je predložio referendum o gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušić i Poljičke ceste, kao najbolje rješenje na dobrobit svih stanovnika.

"Referendum, uz kvalitetnu javnu raspravu, a bez neprihvatljivog etiketiranja sudionika rasprave zbog izrečenih stavova, bio bi najbolje rješenje za raspravu oko Detaljnog plana uređenja (DPU) na lokaciji sjeveroistočno od raskrižja Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste", istaknula je koordinatorica SDP-a za kotar Split 3 Sara Paligorić.

Naglasila je kako bi o razvoju kotara Split 3 trebali odlučivati svi njegovi stanovnici, a ne donositi odluke "na zboru političara" i kasnije ih prezentirati kao stajalište građana.

Paligorić osobno smatra da na lokaciji uz raskrižje Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste ne treba graditi crkvu, već da ondje treba smjestiti tržnicu i povećati obuhvat zelenih površina i garažno-parkirališnih mjesta.

"Želim da Split 3 ostane primjer kvarta koji je urbanistički uspješno uređen, što je poznato širom Europe i svijeta, na dobrobit njegovih stanovnika," istaknula je Paligorić te dodala kako je upravo na tom primjeru "legitimna i potrebna" kritika nekvalitetnog sustava planiranja prostora i razvoja Splita, o čemu svjedoče brojne devastacije.

Rekla je i da su mediji prenijeli da se većina prisutnih na zboru građana u prostorijama Gradskog kotara Split 3, u srijedu izjasnila da podržava izgradnju crkve, a mnogobrojni građani uopće nisu ni mogli ući na skup pa ni izreći svoje mišljenje.

"Građani kotara Splita 3 teško su mogli doći do izražaja od političara i njihovih pratitelja koji su govorili na zboru, a žive u drugim gradskim kotarima poput Žnjana, Ravnih njiva, Gripa, Visoke, Mertojaka...Zbog neadekvatnosti prostora mnogobrojni građani našeg kotara, uključujući i moju malenkost, nisu uopće došli u mogućnost ući u prostorije Gradskog kotara Split 3, a kamoli sudjelovati u raspravi. Žalosno je da je u raspravi puno važnija bila snaga decibela nego snaga argumenata," ustvrdila je Paligorić komentirajući zbor građana u srijedu na večer u prostorijama Gradskog kotara Split 3.

Na tom zboru građana, kojeg je organizirala stranka Pametno, vodila se žučna polemika između pristaša i protivnika planirane gradnje crkve u toj splitskoj četvrti, u župi Blatine- Škrape.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 16:03:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .