Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Lakše je doći do posla bez škole nego s diplomom

Prije 13 godina 21.000 nezaposlenih nije imala završenu osnovnu školu, sada ih je 12.400

Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti. S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, oslanja se na turizam koji čini 20 posto BDP-a, piše Glas Slavonije

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage ovisno o stupnju obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez naobrazbe ili sa slabijom nazobrazbom gotovo je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je gotovo 21.000, a u 2017. je 12.400. Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000. Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom prije 13 godina bilo je 8400, sada ih je gotovo 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet tisuća više. Među potonjima je i magistrica agronomije Tina Pejić iz Đakova.

– U našoj sredini ponuđeno je premalo posla nama s diplomom, više je radnih prilika za niskoobrazovane i nižeobrazovane. Razočarana sam. Nakon fakulteta samo sam odradila SOR i volontirala u ovdašnjem LAG-u. Nadam se poslu, no na vidiku nema ništa - kaže Tina Pejić.

HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije skupine radnika prema obrazovanosti – za onima vrhunski obrazovanima, najstručnijima i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

- Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoliša itd. - kaže Vidović.

Potvrđuje to i “semafor” na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na našoj burzi rada, na kojoj su često i oni - njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja - konobari, prodavači, čistačice, kuhari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari, zaštitari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

- To je i zrcalo naše specifične gospodarske strukture, Hrvatska se deindustrijalizirala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike tvornice, poput, primjerice, Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje su stotine tisuća ljudi angažirane i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inžinjerskih zanimanja - kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izišao veći korupus ljudi bez naobrazbe, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, no gospodarstvo je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja utjecalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, no ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

– Potonje ne veže ništa da ostanu, nikakve mogućnosti, pa se lakše odlučuju na traženje posla vani, mobilniji su u tome - kaže Vidović.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspjeha.

– No ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista... ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija ja zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više umirovljenika, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti - govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru nama najunosnije djelatnosti, od koje ćemo u 2017. uprihoditi deset milijardi eura.

Za takve trendove među nezaposlenima Vidović kaže da su barometar onoga što naše gospodarstvo traži.

- Osim u javnom sektoru, zdravstvu i prosvjeti, gotovo da nema većih potreba za visokoobrazovanim kadrom, tu i tamo pojavi se pomanjkanje IT stručnjaka - kaže Vidović te dodaje kako nije realno očekivati da će se to i ubuduće promijeniti. Naprotiv, s obzirom na značenje turizma u punjenju našeg BDP-a, sektor usluga i dalje će grabiti krupnim koracima.


NE MOŽEMO ŽIVJETI SAMO od prihoda od TURIZMA

“Da smo imali drukčiju investicijsku klimu, investiranje u industriju, koncept za domaću proizvodnju, stvari bi drukčije izgledale. No 90-ih premijeri, ministri poput Valentića, Škegre... govorili su da se može živjeti od usluga i da industrija treba gubiti na značenju, pa se svjesno išlo u njezino uništavanje. Tako smo sada zemlja usluga. Nekome je odgovaralo da se u Hrvatsku što više uvozi. Nismo mi ni Luksemburg ni Monako da možemo živjeti samo od turizma, bankarstva, kocke... Mi čak pripadamo nekom srednjem redu zemalja, poput Finske, Danske, koje imaju vrlo znakovitu proizvodnju. Rezultat svega je da u ovih 25 godina imamo disbalans vanjske trgovinske razmjene od 150 milijardi dolara. To je više od tri hrvatska BDP-a. Dok sebi nova radna mjesta nismo stvarali, s ta tri BDP-a mi smo poticali, financirali otvaranje radnih mjesta u Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama. To govori o pogrešnoj koncepciji razvoja”, zaokružuje priču o anomalijama u našem svijetu rada Davorko Vidović.

Najtraženija jednostavna i uslužna zanimanja

Podaci HZZ-a o broju traženih radnika po rodu zanimanja u 2016. u usporedbi s 2006. govore da je najveća potražnja za jednostavnim te uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Lani, kada su se na burzi rada ukupno tražila 232.254 radnika, najviše je traženo onih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima – njih 52.197, slijede radnici u jednostavnim zanimanjima – gotovo 43.000, pa zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – 38.133. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja na četvrtom su mjestu – u 2016. traženo ih je oko 35.900, a stručnjaci i znanstvenici na petoj su poziciji – traženo ih je 33.600. Prije 11 godina, 2006., kada je ukupno bilo traženo 130.517 radnika, najtraženija su bila jednostavna zanimanja, a to su ona bez obrazovanja ili sa slabom naobrazbom. U HZZ-u ističu kako se promjenom obrasca prijave potrebe za radnikom i primjenom novih klasifikacija traženi radnici od 1. siječnja 2004. više ne prikazuju prema stručnoj spremi, nego prema rodu zanimanja.

hr Mon Sep 25 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80
Foto: Ilustracija

Bura otežava gašenje: Požar na Pelješcu došao do kuća

Turisti i mještani su evakuirani...

Požar na Pelješcu došao je do samog ulaza u Orebić.

- Bura puše direktno prema gradu. Vatrogasci su razasuti na sve strane jer je požarište ogromno. Brane od vatre benzinsku pumpu, kamp, industrijsku zonu i zgrade. Na terenu su svi vatrogasci s Pelješca i Korčule - rekao je mještanin Orebića.

Evakuirali sela i kampove: 'Gori sa svih strana'

Vlada opći kaos, gori sa svih strana. jaka bura puše i otežava gašenje vatre, rekao je u utorak ujutro za 24 sata Ante Vidulin, dozapovjednik DVD-a Orebić.

Vatra je došla u blizinu sela Mokalo pa je izdana zapovijed za evakuaciju stanovnika Mokala u vilu Antonija u Postupu. Evakuirano je još jedno selo - Jurjevići.

Turisti iz dva obližnja kampa su evakuirani na igralište Orebić.

Vatru trenutno gase vatrogasci Državne vatrogasne intervencijske postrojbe Dubrovnik s 10 vatrogasaca i 4 vozila, JVP-i Dubrovačko primorje, Mljet i Dubrovački vatrogasci te DVD-i Orebić, Kuna, Putnikovići, Viganj, Korčula i Trpanj, pišu 24 sata.

hr Tue Sep 25 2018 13:46:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba09c39cb557a4aa88b480e/80
Foto: PIXABAY

Regionalni dani EU fondova u Solinu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao nositelj politike ravnomjernog regionalnoga razvoja u Republici Hrvatskoj i ove godine organizira informativno-edukativna događanja pod nazivom „Regionalni dani EU fondova“.

Putem brojnih događaja, koji će biti organizirani u 30 gradova diljem Hrvatske, šira javnost i svi zainteresirani pojedinci, na razumljiv i pristupačan način, moći će dobiti informacije o svim mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije. Nakon uspješno odrađenih događaja u Ivancu, Biogradu na Moru, Bakru, Karlovcu, Požegi i Vinkovcima koji su privukli brojne zainteresirane građane, „Regionalni dani EU fondova“ održat će se ovog rujna u Solinu.

Događanje „Regionalni dani EU fondova“ održat će se 27. rujna 2018. godine u Teatrinu Gradske knjižnice Solin (Ul. kralja Zvonimira 117 D) s početkom u 10 sati. Edukativno-prezentacijski program započet će pozdravnim govorima predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te gradonačelnika Solina, Dalibora Ninčevića. Potom će se održati panel diskusija pod nazivom „Razvoj Splitsko-dalmatinske županije kroz EU fondove“ na kojoj će sudjelovati Jelena Pavičić, voditeljica Odjela za odabir projekata i financijsko upravljanje u Ministarstvu turizma, Jozo Sarač, v.d. Ravnatelj pri JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ, Ivica Rakušić, zamjenik gradonačelnika Solina te Marija Stupalo iz tvrtke Salona Var.

Nastavno na panel diskusiju uslijedit će stručna predavanja pod nazivom „EU fondovi kao mogućnost financiranja“ na kojima će Jelena Goričanec Mamić iz Ministarstva turizma predstaviti aktualne i buduće natječaje u području turizma, Ines Ličina iz HAMAG-BICRA nove financijske instrumente za ruralni razvoj, a Rade Dubreta iz HAMAG-BICRA ključne korake provedbe projekata te najčešće pogreške prilikom predaje projektne prijave. Po završetku predavanja, održat će se i interaktivna radionica „Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova?" na kojoj će se prolaziti uvjeti prijave na natječaj te pojasniti priprema potporne dokumentacije i procedura slanja konačne projektne prijave. Zaključno će se ostaviti mjesta za pitanja svih sudionika, a radionicu će voditi Boris Pekić, savjetnik za financije i EU fondove te direktor tvrtke „UHY Savjetovanje“.

Događanje „Regionalni dani EU fondova” namijenjeno je svim građanima zainteresiranima za mogućnosti korištenja fondova Europske unije. Putem interaktivnih radionica, panel diskusija i edukativnih sadržaja, polaznici će uz korisne savjete ujedno imati priliku razmijeniti iskustva i povezati se s predavačima i drugim sudionicima, sa svrhom jačanja suradnje na svim razinama i realizacije što većeg broja projekata.


Više informacija dostupno je na poveznicama: www.danifondova.eu i www.strukturnifondovi.hr ili na tel. 01/63 26 033.


hr Tue Sep 25 2018 13:06:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba9ce45cb557a947e8b556c/80
Foto: HGSS Makarska

Noćna akcija na Biokovu: HGSS kod Makarske spasio turistkinju

HGSS Makarska je u ponedjeljak navečer dobio poziv u pomoć. Na Biokovu je ostala iznemogla turistkinja. Njezin prijatelj spustio se do prvih kuća i pozvao u pomoć.

Na teren je izašao 21 spašavatelj i za nešto više od dva sata unesrećena je predana timu Hitne medicinske pomoći. HGSS Makarska je tijek akcije spašavanja opisao na svojem Facebooku.

"Na planinarskoj stazi Kotišina – Vošac brzom intervencijom spašena strana državljanka
Dana 24. rujna u 20,45 sati zatražena je pomoć od stranog državljanina čija je prijateljica zbog iznemoglosti, ostala u planini, a on se spustio do prvih kuća i zatražio pomoć.
U 21,00 sati na teren izlazi 21 spašavatelj HGSS stanice Makarska. Prikupljenim informacijama saznali da se radi o stranoj državljanki staroj 67 godina, koja navodno nije ozlijeđena i nalazi se oko pola sata hoda od asfaltne ceste.
U 21,43 sata prvi spašavatelji dolazi do unesrećene. Pregledom je utvrđeno da nije ozlijeđena već samo iznemogla, dehidrirana i promrzla od jake bure.
Unesrećena se nalazila na markiranoj planinarskoj stazi na oko 560 metara nadmorske visine.
Nakon utopljavanja i okrijepe s UT nosiljkom transportirana je u selo Kotišina gdje je u 23,00 sata preuzima tim Hitne medicinske pomoći.
Akcija je završena u 23,30 sati kada su se spašavatelji vratili u bazu", piše HGSS Stanica Makarska na svojem Facebooku, piše dnevnik.hr.

hr Tue Sep 25 2018 07:58:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e0fdd2af47f4c1f8b47a4/80
Foto: Pixabay

Danas većinom sunčano, ali relativno hladno i vjetrovito

Nakon svojevrsne mjestimične probe u subotu, ovog ponedjeljka "premijera" u cijeloj zemlji. Jesenskih uvjeta, naravno! Dugonajavljivana promjena vremena dogodila se uz većinom nagli pad temperature, ponegdje obilniju kišu, pa i olujno nevrijeme, te jak i olujni vjetar, mjestimice i s orkanskim udarima.
 Sljedećih će dana kiše biti rijetko gdje. Dapače, prevladavat će sunčano, ali znatno hladnije nego u prošlome tjednu, ujutro ponegdje i uz slab mraz pri tlu, a na Jadranu uz često jaku, gdjegod i olujnu buru, čak i s orkanskim udarima. U četvrtak i petak mirnije i toplije, na kopnu ujutro maglovitije, a za vikend opet...

S 1010 hPa na 1028 hPa, a i s 27 °C na 12 °C

O jačini i naglosti promjene vremena možda su najbolji dokaz podaci mjerenja i motrenja s meteoroloških postaja DHMZ-a. U Zagrebu je, primjerice, na postaji u Maksimiru, tlak zraka izračunat na morski nivo u noći bio 1010 hPa, a poslijepodne čak 1028 hPa. A u Splitu, na Marjanu, temperatura se zraka s 27 °C u 11 sati snizila na samo 12 °C u 13 sati, pri čemu je srednja brzina bure poslijepodne bila čak oko 72 km/h. A podjednako velikih promjena, pa i jačeg vjetra bilo je i drugdje po Hrvatskoj, piše HRT.

Utorak - većinom sunčano, ali relativno hladno i vjetrovito

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 pretežno sunčano uz povremeno umjerenu naoblaku te i dalje vjetrovito, uz umjeren, mjestimice i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutro zamjetno hladnije s temperaturom od 4 do 7 °C, a najviša dnevna između oko 15 °C.

U središnjoj Hrvatskoj danju podjednaka temperatura, a mnogima će se činiti svježije zbog umjerenog, u višim predjelima i jakog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra. Iako sunčana vremena neće nedostajati povremeno treba računati na prolazno umjerenu pa i povećanu naoblaku.

Vrlo vjetrovito bit će u gorju i na sjevernom Jadranu. Bura će biti jaka i vrlo jaka, na udare i olujna, podno Velebita i orkanska. Nakon svježeg jutra uz prevladavajuće sunčano vrijeme temperatura će danju porasti na vrijednosti od 11 do 14 °C u gorju, a duž obale i na otocima te u unutrašnjosti Istre između 17 i 19 °C.

Na srednjem i južnom Jadranu, te u unutrašnjosti Dalmacije također pretežno sunčano i vjetrovito, uz jaku i olujnu buru, s kojom će more biti umjereno valovito i valovito, na otvorenom i jače valovito, te hladnije nego prošlih dana. Jutarnja temperatura zraka od 7 °C u unutrašnjosti do 15 °C na otocima, a najviša dnevna između 17 i 22 °C.

Od srijede do petka pa vjerojatno opet...

Sredinom tjedna u kopnenom području
 prevladavajuće sunčano vrijeme, u srijedu uz umjeren do jak vjetar još uglavnom u gorju. Jutra će biti prohladna, ponegdje pri tlu i uz slab mraz, a od četvrtka, uz pritjecanje sve toplijeg zraka, i sve češću maglu. A za vikend se povećava vjerojatnost za ponovno svježije i oblačnije dane, s  mjestimičnom kišom.

Prvu polovinu tjedna na Jadranu će svakako obilježiti jaka i olujna bura. Pretežno sunčano bit će do petka, ponegdje i za vikend, a uz slabljenje bure od četvrtka će biti i toplije. Za vikend vjerojatno ponovno promjenljivije, mjestimice i uz malo kiše, uglavnom u nedjelju u Dalmaciji, a sve je izglednija i nova epizoda bure s kojom će se temperatura ponovno malo sniziti, i zraka i mora.
hr Tue Sep 25 2018 07:58:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .