Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Lakše je doći do posla bez škole nego s diplomom

Prije 13 godina 21.000 nezaposlenih nije imala završenu osnovnu školu, sada ih je 12.400

Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti. S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, oslanja se na turizam koji čini 20 posto BDP-a, piše Glas Slavonije

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage ovisno o stupnju obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez naobrazbe ili sa slabijom nazobrazbom gotovo je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je gotovo 21.000, a u 2017. je 12.400. Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000. Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom prije 13 godina bilo je 8400, sada ih je gotovo 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet tisuća više. Među potonjima je i magistrica agronomije Tina Pejić iz Đakova.

– U našoj sredini ponuđeno je premalo posla nama s diplomom, više je radnih prilika za niskoobrazovane i nižeobrazovane. Razočarana sam. Nakon fakulteta samo sam odradila SOR i volontirala u ovdašnjem LAG-u. Nadam se poslu, no na vidiku nema ništa - kaže Tina Pejić.

HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije skupine radnika prema obrazovanosti – za onima vrhunski obrazovanima, najstručnijima i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

- Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoliša itd. - kaže Vidović.

Potvrđuje to i “semafor” na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na našoj burzi rada, na kojoj su često i oni - njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja - konobari, prodavači, čistačice, kuhari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari, zaštitari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

- To je i zrcalo naše specifične gospodarske strukture, Hrvatska se deindustrijalizirala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike tvornice, poput, primjerice, Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje su stotine tisuća ljudi angažirane i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inžinjerskih zanimanja - kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izišao veći korupus ljudi bez naobrazbe, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, no gospodarstvo je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja utjecalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, no ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

– Potonje ne veže ništa da ostanu, nikakve mogućnosti, pa se lakše odlučuju na traženje posla vani, mobilniji su u tome - kaže Vidović.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspjeha.

– No ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista... ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija ja zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više umirovljenika, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti - govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru nama najunosnije djelatnosti, od koje ćemo u 2017. uprihoditi deset milijardi eura.

Za takve trendove među nezaposlenima Vidović kaže da su barometar onoga što naše gospodarstvo traži.

- Osim u javnom sektoru, zdravstvu i prosvjeti, gotovo da nema većih potreba za visokoobrazovanim kadrom, tu i tamo pojavi se pomanjkanje IT stručnjaka - kaže Vidović te dodaje kako nije realno očekivati da će se to i ubuduće promijeniti. Naprotiv, s obzirom na značenje turizma u punjenju našeg BDP-a, sektor usluga i dalje će grabiti krupnim koracima.


NE MOŽEMO ŽIVJETI SAMO od prihoda od TURIZMA

“Da smo imali drukčiju investicijsku klimu, investiranje u industriju, koncept za domaću proizvodnju, stvari bi drukčije izgledale. No 90-ih premijeri, ministri poput Valentića, Škegre... govorili su da se može živjeti od usluga i da industrija treba gubiti na značenju, pa se svjesno išlo u njezino uništavanje. Tako smo sada zemlja usluga. Nekome je odgovaralo da se u Hrvatsku što više uvozi. Nismo mi ni Luksemburg ni Monako da možemo živjeti samo od turizma, bankarstva, kocke... Mi čak pripadamo nekom srednjem redu zemalja, poput Finske, Danske, koje imaju vrlo znakovitu proizvodnju. Rezultat svega je da u ovih 25 godina imamo disbalans vanjske trgovinske razmjene od 150 milijardi dolara. To je više od tri hrvatska BDP-a. Dok sebi nova radna mjesta nismo stvarali, s ta tri BDP-a mi smo poticali, financirali otvaranje radnih mjesta u Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama. To govori o pogrešnoj koncepciji razvoja”, zaokružuje priču o anomalijama u našem svijetu rada Davorko Vidović.

Najtraženija jednostavna i uslužna zanimanja

Podaci HZZ-a o broju traženih radnika po rodu zanimanja u 2016. u usporedbi s 2006. govore da je najveća potražnja za jednostavnim te uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Lani, kada su se na burzi rada ukupno tražila 232.254 radnika, najviše je traženo onih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima – njih 52.197, slijede radnici u jednostavnim zanimanjima – gotovo 43.000, pa zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – 38.133. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja na četvrtom su mjestu – u 2016. traženo ih je oko 35.900, a stručnjaci i znanstvenici na petoj su poziciji – traženo ih je 33.600. Prije 11 godina, 2006., kada je ukupno bilo traženo 130.517 radnika, najtraženija su bila jednostavna zanimanja, a to su ona bez obrazovanja ili sa slabom naobrazbom. U HZZ-u ističu kako se promjenom obrasca prijave potrebe za radnikom i primjenom novih klasifikacija traženi radnici od 1. siječnja 2004. više ne prikazuju prema stručnoj spremi, nego prema rodu zanimanja.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a905c912af47f110a8b46d0/80

Tjedan psihologije u Splitu: Za djecu koja se bave sportom ključno je podizanje samopouzdanja i dobar trener

Tjedan psihologije u Hrvatskoj je manifestacija s ciljem prikaza širokih i različitih mogućnosti psihologa u poboljšanju kvalitete života pojedinca i zajednice

U punoj dvorani Gradske knjižnice Marko Marulić, u ponedjeljak je  održano predavanje „Samopouzdanje i sport“ u sklopu 11. tjedna psihologije u Hrvatskoj. Predavanje su održali dječja psihologinja Žana Pavlović, sportske psihologinje Nataša Stefanovski i Vedrana Radić Brajnov te profesor kineziologije Boško Rozga.

Na predavanju je bilo govora o razvoju samopouzdanja djece i mladih općenito, a osobito onih koji se bave sportom. Psihologinja Pavlović  istaknula je da značaj samopouzdanja na mentalno zdravlje. Samopouzdanje se odnosi na procjenu vlastitih sposobnosti za obavljanje različitih zadataka ili oblika ponašanja. 

„Nikad od tebe velikog sportaša! Kako si mogao promašiti onakvu priliku?”„Zašto ne možeš biti kao ...? Kad sam ja igrao nogomet...”; „Kad jednog dana postaneš Messi”„Sredit će tebe trener“ primjeri su negativnih i demotivirajućih  poruka koje roditelji upućuju djeci a koje treba izbjegavati.  Negativne poruke formiraju njegov kognitivni stil, povećavaju osjećaj bespomoćnosti i umanjuju samopoštovanje kod djece. 

Izbor sporta 

Psihologinja Pavlović govorila je o izboru sporta za pojedino dijete. Djeci s naglašenom „strašljivošću” nisu pogodni borilački, kontaktni sportovi već plivanje, većina atletskih disciplina, veslanje i slično. Za djecu s naglašenom „agresivnošću” pogodni su nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo i slični sportovima. 

Na ovom korisnom predavanju, bilo je prilike čuti kako djetetu biti roditelj, a ne trener. Roditelji bi trebali biti dovoljno informirani o događajima u klubu i natjecanjima, podrška treneru ne miješajući se u njegov posao. Također, ne trebaju očekivati da njihovo dijete igra svaku utakmicu ili osvoji medalju na svakom natjecanju. Osnovni cilj bavljenja sportom je zabava i opuštanje, upoznavanje novih prijatelja i usvajanje zdravih navika.

Treneri ključni u razvoju djeteta

Na predavanju je istaknuto da su treneri važni u razvoju samopouzdanja, osobito treneri mlađih dobnih kategorija koji moraju provoditi sistem"otvorenih vrata" i u skupnim sportovima biti dijelovi i preko 20-tak obitelji.Tu se ističe i važnost "roditeljskim sastanaka" i konstruktivnog odnosa s roditeljima. Pored kompetencija za pojedini sport i velike empatije, trener mora imati znanja iz psihologije, pedagogije i sposobnosti prenošenja znanja na djecu i mlade. Što dijete privlači u sportu, a što ga odbija? Dijete privlači zabava, igra, prijatelji, ali i dobar trener.  Pobjeda kao imperativ, pritisak  kluba i trenera, česte ozljede kod djeteta, nedostatan napredak, ali i ismijavanje mogu djelovati demotivirajuće na bavljenje sportom kod djece. 

Podizanje samopouzdanja

Sportske psihologinje Nataša Stefanovski i Vedrana Radić Brajnov ukazale su na važnost samopouzdanja u sportu koje snažno utječe na sportsku izvedbu. Ono djeluje kao zaštitni faktor natjecateljske anksioznosti, povećava motivaciju jer sportaš vjeruje u svoje sposobnosti te poboljšava koncentraciju, obzirom da je sportaš usmjeren na zadatak, a ne na svoje mane i pogreške. Upoznale su zainteresirane s različitim tipovima samopouzdanja sportaša, predstavile karakteristike sportaša koji imaju nisko, optimalno i prekomjerno samopuzdanje. Istakle su važnost uloge trenera i načina rada sa sportašima kako niskog tako i prekomjernog samopouzdanja ("lažno" i "napuhano" samopouzdanje). Zaključile su kako bi cilj svakog sportaša trebao biti postizanje optimalnog samopouzdanja.

Profesor kineziologije Rozga koji radi kao trener Judo kluba Kaštela, govorio je o svom dugogodišnjem iskustvu u radu s djecom i mladima. Trener Rozga je istaknuo je da je kvalitetan odnos s djecom, poznavanje njihovog razvoja i suradnja s roditeljima ključni za izgradnju mlade osobe-sportaša koji ostaje dugo u sportu. Na samom kraju ovog iznimno posjećenog predavanja, posjetitelji su dobili odgovore na mnoga pitanja.


Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović primila predstavnike srbijanskih udruga nestalih

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak u posjet predstavnike srbijanskih udruga nestalih, slijedom dogovora tijekom prošlotjednog posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, a glavna tema bilo je pitanje rješavanja sudbine osoba srpske narodnosti, nestalih na području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Uz predsjednicu Grabar-Kitarović na sastanku su bili predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja i predstavnici sigurnosno-obavještajnih agencija Republike Hrvatske, priopćeno je iz Ureda hrvatske predsjednice.

 Sastanku je nazočila i veleposlanica Republike Srbije u Republici Hrvatskoj, Mira Nikolić, priopćeno je iz Ureda Predsjednice Republike.

 Glavna tema ovog susreta bilo je pitanje rješavanja sudbine osoba srpske narodnosti, nestalih na području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Izaslanstvo je izvijestilo hrvatsku predsjednicu o svojim dosadašnjim aktivnostima i naporima u pronalasku i rasvjetljavanju sudbina nestalih, dodaje se u priopćenju.

 Polazeći ponajprije od prava obitelji da saznaju istinu o sudbini svojih najmilijih, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je snažnu potporu Republike Hrvatske i ustrajnu osobnu predanost u rješavanju ovog pitanja. Kazala je kako je to prvenstveno humanitarno pitanje te da vjeruje kako će dijalog omogućiti jedan pozitivan iskorak.

 U razgovoru je naglašena nužnost suradnje svih uključenih te izražena nada obje strane da će predstojeći mjeseci donijeti napredak kako bi se neizvjesnost obitelji privela svom kraju.
 Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić izvijestio je o dosad učinjenom te je naznačio spremnost kontinuirane suradnje o pitanjima koja su istaknuli predstavnici udruga nestalih, stoji u priopćenju.

Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a901dae2af47f110a8b4649/80

Gradski kotarevi i mjesni odbori upoznati s pripremama za moguće loše vremenske uvjete

Zamjenik gradonačelnika Nino Vela danas je okupio predsjednike i tajnike gradskih kotareva i mjesnih odbora Grada Splita kako bi provjerio i njihovu razinu pripravnosti uoči izvanrednih vremenskih uvjeta koji se od nedjelje očekuju na splitskom području
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je da je grad pripravan, obavljena je odlična provjera i priprema svih službi, poduzeti su svi koraci kao da prijeti ledeni udar do kojeg vjerojatno neće doći, ali upravo poučeni iskustvom, ništa se nije i neće prepustiti slučaju.

Dodao je i kako su, ako do nevremena i ne dođe na području samog grada, iznimka istočni dijelovi od Žrnovnice do Mosora, za koje su već pripremljeni strojevi i ralice kako bi se osigurala javna komunikacija prometa i ne ponovile se situacije od prijašnjih godina kada su ti dijelovi danima bili odsječeni.

Zamjenik gradonačelnika Nino Vela rekao je kako su sve komunalne tvrtke dobile svoje zadatke, a kako je zadaća Stožera civilne zaštite imati jasan pregled situacije i pravovremeno djelovati, koordinirati sve aktivnosti i osigurati međusobnu razmjenu informacija.

Predsjednici i tajnici gradskih kotareva i mjesnih odbora, s obzirom kako najbolje poznaju lokalnu situaciju, trebaju djelovati sinkronizirano s javnim službama, biti dostupni u nedjelju, po potrebi, odnosno nalogu Stožera, pozvati pripadnike civilne zaštite. Također bi se trebali pobrinuti i o svojim starim i nemoćnim susjedima.

Ponovljeno je kako je najvažniji prvi dan i visoka razina pripravnosti kako bi se izbjegle eventualne krizne situacije pa će se preventivno krenuti u posipanje cesta, nogostupa, trgova i pristupa javnim ustanovama već u nedjelju. Nije planirana odgoda ni škola ni vrtića jer će se sve učiniti kako bi grad normalno funkcionirao.

Također su ponovno pozvali i građane da preuzmu svoj dio odgovornosti i obaveza jer prema Odluci o komunalnom redu (VI. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA Članak 82. i Članak 83.) za uklanjanje snijega i leda s pločnika uz zgrade odgovorni su vlasnici zgrada, odnosno vlasnici i korisnici stanova te poslovnih prostorija, a za uklanjanje snijega i leda s krovova zgrada i objekata odgovorni su vlasnici, odnosno fizička i pravna osoba koja održava zgradu.



Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 14:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9010cc2af47f80088b46c0/80
Foto: Facebook

Tko može, nek uplati: Robert mora na operaciju u Tursku

Robert Matulin godinama se bori s karcinomom, no kometerapija mu više ne pomaže
Robert Matulin iz mjesta Prosinec kraj Dubravice godinama se bori s karcinomom, no njegovo stanje se sada zakompliciralo i potrebna mu je pomoć građana.

Matulinu, ocu maloljetnog dječaka, kemoterapija više ne pomaže pa mu je potrebna transplantacija koštane srži.

Njegova partnerica Doris Gregorina preko Facebooka stoga moli sve građane koji to mogu, da uplate svoje donacije.
Informiranjem i mišljenima koje su dobili, Robertu bi mogla pomoći haploidentična transplatacija koštane srži u Tuskoj. Troškovi liječenja mogu iznositi do 300.000 eura. Bez tog liječenja, Robertu prognoziraju do godinu dana života.

Svi koji žele pomoći, svoje donacije mogu uplatiti na broj računa:
(IBAN):HR4523600003117485664
SWIFT/BIC: ZABAHR2X
UZ NAPOMENU PRI UPLATI- DONACIJA ZA ROBERTA

Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 14:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .