Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Lakše je doći do posla bez škole nego s diplomom

Prije 13 godina 21.000 nezaposlenih nije imala završenu osnovnu školu, sada ih je 12.400

Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti. S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, oslanja se na turizam koji čini 20 posto BDP-a, piše Glas Slavonije

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage ovisno o stupnju obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez naobrazbe ili sa slabijom nazobrazbom gotovo je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je gotovo 21.000, a u 2017. je 12.400. Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000. Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom prije 13 godina bilo je 8400, sada ih je gotovo 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet tisuća više. Među potonjima je i magistrica agronomije Tina Pejić iz Đakova.

– U našoj sredini ponuđeno je premalo posla nama s diplomom, više je radnih prilika za niskoobrazovane i nižeobrazovane. Razočarana sam. Nakon fakulteta samo sam odradila SOR i volontirala u ovdašnjem LAG-u. Nadam se poslu, no na vidiku nema ništa - kaže Tina Pejić.

HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije skupine radnika prema obrazovanosti – za onima vrhunski obrazovanima, najstručnijima i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

- Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoliša itd. - kaže Vidović.

Potvrđuje to i “semafor” na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na našoj burzi rada, na kojoj su često i oni - njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja - konobari, prodavači, čistačice, kuhari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari, zaštitari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

- To je i zrcalo naše specifične gospodarske strukture, Hrvatska se deindustrijalizirala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike tvornice, poput, primjerice, Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje su stotine tisuća ljudi angažirane i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inžinjerskih zanimanja - kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izišao veći korupus ljudi bez naobrazbe, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, no gospodarstvo je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja utjecalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, no ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

– Potonje ne veže ništa da ostanu, nikakve mogućnosti, pa se lakše odlučuju na traženje posla vani, mobilniji su u tome - kaže Vidović.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspjeha.

– No ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista... ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija ja zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više umirovljenika, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti - govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru nama najunosnije djelatnosti, od koje ćemo u 2017. uprihoditi deset milijardi eura.

Za takve trendove među nezaposlenima Vidović kaže da su barometar onoga što naše gospodarstvo traži.

- Osim u javnom sektoru, zdravstvu i prosvjeti, gotovo da nema većih potreba za visokoobrazovanim kadrom, tu i tamo pojavi se pomanjkanje IT stručnjaka - kaže Vidović te dodaje kako nije realno očekivati da će se to i ubuduće promijeniti. Naprotiv, s obzirom na značenje turizma u punjenju našeg BDP-a, sektor usluga i dalje će grabiti krupnim koracima.


NE MOŽEMO ŽIVJETI SAMO od prihoda od TURIZMA

“Da smo imali drukčiju investicijsku klimu, investiranje u industriju, koncept za domaću proizvodnju, stvari bi drukčije izgledale. No 90-ih premijeri, ministri poput Valentića, Škegre... govorili su da se može živjeti od usluga i da industrija treba gubiti na značenju, pa se svjesno išlo u njezino uništavanje. Tako smo sada zemlja usluga. Nekome je odgovaralo da se u Hrvatsku što više uvozi. Nismo mi ni Luksemburg ni Monako da možemo živjeti samo od turizma, bankarstva, kocke... Mi čak pripadamo nekom srednjem redu zemalja, poput Finske, Danske, koje imaju vrlo znakovitu proizvodnju. Rezultat svega je da u ovih 25 godina imamo disbalans vanjske trgovinske razmjene od 150 milijardi dolara. To je više od tri hrvatska BDP-a. Dok sebi nova radna mjesta nismo stvarali, s ta tri BDP-a mi smo poticali, financirali otvaranje radnih mjesta u Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama. To govori o pogrešnoj koncepciji razvoja”, zaokružuje priču o anomalijama u našem svijetu rada Davorko Vidović.

Najtraženija jednostavna i uslužna zanimanja

Podaci HZZ-a o broju traženih radnika po rodu zanimanja u 2016. u usporedbi s 2006. govore da je najveća potražnja za jednostavnim te uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Lani, kada su se na burzi rada ukupno tražila 232.254 radnika, najviše je traženo onih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima – njih 52.197, slijede radnici u jednostavnim zanimanjima – gotovo 43.000, pa zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – 38.133. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja na četvrtom su mjestu – u 2016. traženo ih je oko 35.900, a stručnjaci i znanstvenici na petoj su poziciji – traženo ih je 33.600. Prije 11 godina, 2006., kada je ukupno bilo traženo 130.517 radnika, najtraženija su bila jednostavna zanimanja, a to su ona bez obrazovanja ili sa slabom naobrazbom. U HZZ-u ističu kako se promjenom obrasca prijave potrebe za radnikom i primjenom novih klasifikacija traženi radnici od 1. siječnja 2004. više ne prikazuju prema stručnoj spremi, nego prema rodu zanimanja.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Sabor: Zastupnici nezainteresirani za strateške investicijske projekte

Novi Zakon o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebala popraviti investicijska klima u Hrvatskoj, u utorak gotovo da nije izazvao pozornost saborskih zastupnika

Bilo je prijavljeno tek pet rasprava, a odvijale su se u gotovo praznoj sabornici

- Žao mi je što se u tu raspravu ne uključuju kritičari, ali kad dođu čudne teme ova će dvorana biti dupkom puna, a retorika oštra. - zamjerao je HDZ-ov Darko Horvat.

Ustvrdio je kako se predloženi zakon "sretno i spretno" nadovezuje na Zakon o poticanju investicija sa ciljem da investicijsko okružje donese novi, svježi kapital uz iste uvjete za strane i domaće investitore.

Ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako se novim zakonom propisuje žurnija procedura i podrška državnih tijela investitorima tijekom pripreme investicijskog projekta.

Smanjuje se, kako je najavila, vrijednost projekata koji se mogu kandidirati, kako za listu strateških projekata tako i za samo proglašenje strateških projekata.

- Vrijednost se smanjuje sa dosadašnjih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, odnosno na području otoka sa 20 na 10 milijuna kuna. - pojasnila je.

Zakonom se, ističe, redefinira iznos i način na koji investitor podnosi dokaze da ima osigurane izvore financiranja.

Zabrinutost zbog projekata od zajedničkog interesa u području energetike

Odredba po kojoj se na listu strateških projekata automatizmom uvrštavaju projekti uvršteni na europsku listu projekata od zajedničkog interesa u području energetike posebno je zabrinula Branimira Bunjca (Živi zid).

- Doista mi nije jasno kako nešto što dolazi izvana može biti automatizmom proglašenom hrvatskim nacionalnim interesom? Na taj se način krše ne samo svi hrvatski zakoni nego i Ustav, ugrožava se nacionalna sigurnost. - tvrdi Bunjac.

- To je moguće zato što je Hrvatska nakon dugih pregovora i vlastitom odlukom postala članica EU-a. Da bi neki projekt mogao biti uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa, on mora biti predložen od države članice i mora imati podršku još jedne države članice. - odgovorila je Dalić.

Dodala je kako su za sada dva hrvatska projekta uvrštena na tu listu, to je LNG terminal i nedavno, u posljednjem ažuriranju iz studenoga, plinovodna mreža koja taj LNG terminal povezuje s ostatkom Europe.

- Treba napustiti iluziju da su strane investicije čarobna rješenja za našu situaciju. - poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Mostovac Slaven Dobrović pozvao je Vladu da se snažnije pozabavi kriterijima prilikom definiranja strateških projekata u Hrvatskoj.

- Investitori koji u svojim zemljama apsolutno poštuju svu proceduru, kada prođu granicu, bez obzira što smo u EU, odmah počinju neka druga pravila igre. I za to nisu krivi oni, nego smo krivi mi jer nitko sa sigurnošću ne može reći da će jedan zakon koji vrijedi ove godine vrijediti i druge godine. - ističe Anka Mrak Taritaš (GLAS).

Važno je odgovoriti na pitanje kakve strateške projekte želimo. Za neku općinu je strateški projekt izgradnja vodovodne mreže, a za grad izgradnja proizvodne zone. Koja su to ključna područja za koja je država odlučila da su bitna, i će u njih ulagati, rekla je Mrak Taritaš.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 14:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5891e5ffb473984e008b4594/80
Foto: Mup.hr

Most napustili Vlaho Orepić i splitski vijećnik Martin Pauk

Orepić smatra da se društvo u cjelini nalazi u iznimno složenim i zahtjevnim okolnostima i da za konfliktnu politiku jednostavno nema prostora ni vremena, pa bi je trebala zamijeniti "jasna, korisna, životna politika"

 Saborski zastupnik Vlaho Orepić, bivši Mostov ministar unutarnjih poslova, objavio je u utorak da je odlučio istupiti iz Kluba zastupnika Mosta ocijenivši da konfliktna politika koju vodi ta stranka "sužava prostor za realizaciju same ideje Mosta".

- Ovakav Most koji u svom djelovanju inzistira na konfliktnoj politici kad je riječ o djelovanju prema van, a unutar sebe ne rješava probleme, sužava prostor i mehanizme za realizaciju same ideje Mosta. Zbog toga sam odlučio istupiti iz Kluba zastupnika Mosta. - izjavio je Orepić u Saboru. 

- Već duže vrijeme nastojim iskomunicirati, nastojim potaknuti rješavanje problema koji se uglavnom odnose na jasno profiliranje političkih ciljeva, unutarnje organizacije, pa i djelovanje na terenu. Međutim, iscrpio sam sve formalne mogućnosti za to. - dodao je Orepić.

Smatra da se društvo u cjelini nalazi u iznimno složenim i zahtjevnim okolnostima i da za konfliktnu politiku jednostavno nema prostora ni vremena, pa bi je trebala zamijeniti "jasna, korisna, životna politika".

- Istupio sam zato što ideju Mosta želim oplemeniti jasnim i konkretnim političkim ciljevima koji će biti prihvatljivi, koji će biti bitni cijelom društvu, a ne samo dijelu njega. - naglasio je Orepić, dodavši da to podrazumijeva okupljanje stručnih ljudi koji će moći realizirati političke ciljeve.

- Nastojat ću u Saboru biti glas upravo takvih samoostvarenih ljudi koji nisu ideološki opterećeni, kako onih u Mostu i tako i onih izvan njega. Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti ih iz lokalnih okvira. Moje političko djelovanje bit će u potpunosti usmjereno postizanju pristojne, uljuđene, uređene građanske Hrvatske. - poručio je Orepić.

Na pitanje novinara je li i dalje u oporbi ili na vlasti Orepić nije želio odgovoriti izjurivši iz zgrade Sabora.

Iz Mosta izašao i Martin Pauk

Iz Mosta je izašao i splitski gradski vijećnik Martin Pauk koji će odsad djelovati kao nezavisni vijećnik. Tijekom prošlih izbora bio je Mostov povjerenik za Split.

Pauk kaže da se njega ne može držati unutar nekih okvira, da je uvijek bio kao divlje dijete i od svojih stavova ne odstupa. Vizija političkog djelovanja Mosta u gradskom vijeću i njegova osobna razilaze se. - piše N1

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 13:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a28ff79b9e03e551c8b4583/80
Foto: Dnevnik.hr

Prihvaćena Strategija razvoja urbane aglomeracije Split: Na raspolaganju 63 milijuna eura iz EU fondova

Ova je Strategija, koju je besplatno izradilo splitsko Sveučilište angažirajući oko 850 stručnjaka, prihvaćena jednoglasno, za nju je glasovalo svih 28 nazočnih vijećnika

Splitsko Gradsko vijeće prihvatilo je u utorak Strategiju razvoja urbane aglomeracije Split za razdoblje do kraja 2020. godine, a kojom će se omogućiti realizacija projekata korištenjem gotovo 63 milijuna eura iz fondova Europske unije.

Ova je Strategija, koju je besplatno izradilo splitsko Sveučilište angažirajući oko 850 stručnjaka, prihvaćena jednoglasno, za nju je glasovalo svih 28 nazočnih vijećnika.

Urbana aglomeracija Split predlaže projekte koji obuhvaćaju dvije trećine područja Splitsko-dalmatinske županije. Osim Splita kao nositelja, ta aglomeracija obuhvaća još 12 gradova i općina: Solin, Kaštela, Trogir, Omiš, Sinj, Dicmo, Podstranu, Dugi Rat, Dugopolje, Muć, Klis i Lećevicu.

 Urbana aglomeracija Split odnosi se na projekte za čisti urbani prijevoz, razvoj integriranih turističkih programa temeljenih na kulturnoj baštini, korištenje brownfield lokacija (zapuštena zemljišta , napušteni industrijski i trgovački objekti ili infrastruktura) kako bi se na njima pokrenule nove aktivnosti.

Urbana aglomeracija Split također se, kako je obrazloženo,  odnosi na unaprjeđenje javnog sustava toplinarstva i razvoj sustava poduzetničke infrastrukture, ali i na unaprjeđenje kvalitete ponude obrazovnih programa cjeloživotnog učenja, održivu integraciju nezaposlenih osoba, razvoj strukovnog obrazovanja i razvoj deinsitucionaliziranih usluga socijalne skrbi te na jačanje socijalne uključenosti.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 11:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2fa3ffb9e03ead248b4579/80
Foto: Ferata

Protivnici izgradnje TE Peruća uputili se u Zagreb, održat će prosvjed unatoč zabrani policije

Put Zagreba noćas je krenulo stotinjak prosvjednika s područja Cetinske krajine i Splita, a očekuje se kako će se pred Ministarstvom pridružiti brojni Sinjani i Cetinjani sa zagrebačkom adresom

Prosvjed organizira građanska inicijativa "Ne daj se, Cetino" povodom najavljene sjednice Savjetodavnog stručnog povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš.

Iz građanske inicijative poručuju kako će se prosvjed održati unatoč zabrani policije.

- Budući da nas je Ministarstvo o vremenu i mjestu sjednice obavijestilo tek u petak 8. prosinca u 13:53, nadležna VIII. policijska postaja jučer je, 11. prosinca odbila odobriti mirno okupljanje jer prijavu nismo predali u zakonskom roku, koji je bio u petak do 11 sati. 

Štoviše, u VIII. policijskoj postaji najavljena je prekršajna prijava voditelju prosvjeda i moguće privođenje u policijsku postaju. Prosvjed u utorak bit će i prosvjed protiv ovakvog ophođenja Ministarstva s građanima, koje je protivno svim demokratskim načelima. - ističu iz građanske inicijative. - piše Ferata

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 10:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .