Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58569a4b1eea8f96658b45ba/80
Foto: Pixabay

Pravobraniteljica za djecu: Djeca s posebnim potrebama u Hrvatskoj imaju najviše poteškoća

Pravobraniteljica za prava djece Ivana Milas Klarić gostujući u Točki na tjedan komentirala je izjavu državnog tajnika Matka Glunčića, ali i položaj djece s posebnim potrebama i djece pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskom obrazovnom sustavu

- Jedna izjava nije toliko važna, svakako nije primjerena, ali potiče nas da razgovaramo o sadržaju. Kada kažem ministarstvo, ne mislim na ministarstvo ove ili one vlade. Problem djece s poteškoćama u razvoju nije riješen u praksi godinama. Kada je riječ o djeci pripadnicima nacionalnih manjina, situacija u obrazovanju poprilično je dobro riješena. Imamo različite modele školovanja - kazala je prevobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić te ipak dodala kako postoje određene poteškoće s romskom djecom, prije svega, jezična barijera, a zatim i činjenica da su slabo integrirani u predškolski sustav obrazovanja, piše N1.

- Kada govorimo o sustavu predškolskog obrazovanja, Hrvatska je pretposljednja zemlja u Europskoj uniji po broju djece uključene u predškolski sustav. To utječe i dalje na obrazovanje - upozorila je.

- Kada je riječ o djeci s posebnim potrebama, ako moram odabrati jednu kategoriju, ako je primjereno kategorizirati, onda oni imaju najviše poteškoća. Postoji mnogo problema - od predškolskog preko osnovnoškolskog, gdje se stvari malo poprave jer je ova razina obrazovanja obavezna, u srednjoj školi opet su te obitelji prepuštene sebi - pojasnila je prevobraniteljica.

Na upit treba li država preuzeti odgovornost i postaviti jedinstven standard na razini cijele zemlje, Milas Klarić je odgovorila: - Standardi lokalnih samouprava su različiti. Smatram da bismo trebali doći do konsenzusa. Neke stvari trebale bi biti standarda u svijm djelovima RH. Nije dovoljno više samo govoriti o pomoćnicima u nastavi, nego i o njihovoj kvaliteti i obrazovanju. Nije dovoljno dati djetetu neku osobu i misliti da je to sve. Pitanje je i pristupačnosti škola. Mnoge škole nisu pristupačne, kada je riječ o djeci s fizičkim oštećenjima.
Prilikom upisivanja u srednje školi, tada isto nastaju problemi. Kada je riječ o srednjoj školi, takvu djecu se usmjerava prema nekim zanatima, što ne mora biti tako. Ministarstvo se mora ozbiljnije i sustavnije pozabaviti ovim. 

Upitana oko izjave Kolinde Grabar Kitarović, koja je prilikom posjeta Međimurju pozvala na veće ulaganje u djecu nacionalnih manjina, pritom misleći na romsku djecu, pravobraniteljica je komentirala: 

- Kada govorimo o djeci pripadnicima nacionalnih manjina, stanje je relativno zadovoljavajuće. Kada je riječ o romskoj djeci, ima nešto poteškoća. Najčešće je riječ o govornoj barijeri. Koliko god tražimo instant rješenja, takvih zapravo nema. Jedino edukacijom, u ovom smislu i roditelja da osvijeste da je užasno važno da im djeca idu u školu, dobivat ćemo djecu koja će zatim obrazovati i roditelje, onda ćemo napredovati. Svijest da je škola nužna i da je jedan temelj za uspjeh u životu i zapošljavanje.

Pravobraniteljica je istaknula kako formalnih pritužbi romskih roditelja na diskriminaciju njihove djece u sustavu obrazovanja gotovo i nema.

- Rijetke su formalne pritužbe. Možda samo u Zagrebu ili ukoliko su roditelji visoko obrazovani, ali to ne znači da nema diskriminacije. To najviše vidimo na terenu kada posjećujemo romska naselja i kada razgovaramo s ljudima. Ali ljudi se prije svega žale na nedostatak osnovnih životnih uvjete, poput nedostatka vode, a zatim na obrazovanje - kazala je Milas Klarić.

Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 17:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ca49c1eea8f10fd8b4617/80
Foto: Rade Popadić

Snijeg zabijelio dijelove Korčule, Brača i Pelješca, pahulje ponegdje i uz obalu

Pravo zimsko vrijeme nastavilo se i novom tjednu. Iako je izostala izraženija hladnoća, snijeg je jutros padao na većini srednjodalmatinskih otoka
Sredozemna ciklona od jutra djeluje na vrijeme u Dalmaciji. Iako joj se centar nalazi nad južnom Italijom, već je u prvom dijelu dana donijela mjestimične oborine.

Zasad se oborine većinom drže otvorenog mora, a južnije od Lastova ima i grmljavine. Na otocima povremeno padao i kiša i snijeg. Jutros gotovo da nema otoka na kojem nije bilo snježnih pahulja, uključujući Brač, Hvar, Vis i Korčulu. Snijeg većinom ne stvara snježni pokrivač, no zabijelili su se diijelovi Korčule, Pelješca, Hvara i Brača.

Slabog snijega bilo je i na obalnom području između Šibenika i Zadra, a novi snježni pokrivač stvorio se s južne strane tunela Sv. Rok. Na Mosoru snijeg pada do podnožja planine i zadržava se tek u višim predjelima. Tako je slabog snijega bilo u Dubravi, Gornje i Donjem Sitnom, a u kasno jutro pahulja je bilo u višim predjelima Žrnovnice.

Snijeg mjestimice pada i u Dalmatinskoj zagori.

Sredinom dana temperature zraka u Dalmaciji su od 0°C na širem imotskom području do 8°C u Makarskoj i na krajnjem jugu Dalmacije. Sveti Jure na Biokovu najhladnija je planinaska postaja u Dalmaciji, a temperatura zraka sredinom dana pala je na -9°C.

Najjača bura jutros je puhala na sjevernom Jadranu i podno Velebita. Na masleničkom području bura ima udare preko 140 km/h. U Splitu još nema olujnih udara, najjači udar do 12 sati iznosio je 58 km/h, no bura će sljedeća dva dana biti u značajnom jačanju.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 11:47:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c7a6a1eea8f12fd8b462f/80
Foto: Rade Popadić

Povratak u školu: Kako zaštititi djecu od gripe

Epidemija gripe sve je jača, oboljelih je na tisuće, a pravo stanje, upozoravaju stručnjaci, vidjet će se kada 495.000 učenika osnovnih i srednjih škola u ponedjeljak sjedne u klupe

Smanjenje broja oboljelih očekuje se tek krajem veljače.

Iako se svi stručnjaci slažu kako prave zaštite od oboljenja osim cijepljenja nema, postoje savjeti kojih se treba pridržavati kako bi se rizik od obolijevanja ipak malo smanjio, posebno za djecu, roditelje i profesore koji se u ponedjeljak vraćaju u školu.

Provjetravajte prostorije

Istina, hladno je i živa u toplomjeru podosta je ispod nule, ali unatoč tome trebalo bi više puta dnevno provjetriti prostoriju u kojoj boravimo. U kućanstvu se može provjetravati soba po soba, a u školama bi bilo poželjno za vrijeme malog i velikog odmora malo otvoriti prozore, javlja N1.

Higijena i pranje ruku

Gripa se prenosi i fizičkim kontaktom preko ruku, stoga je pranje ruku iznimno važno pranje. Roditelji, učitelji i odgajatelji trebali bi često podsjećati djecu da peru ruke.

Držite razmak

Budite na distanci barem jedan metar od osoba koje kašlju ili kišu te izbjegavajte rukovanje i ljubljenje.

Odjenite se toplo

Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih promjena temperature.

Izbjegnite zaraze

Prekrijte lice dok kašljete ili kišete po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga obavezno operite ruke.

Jedite zdravije

Iako nas ne mogu zaštititi od oboljenja, pravilna prehrana i tjelovježba pomažu boljem stanju imuniteta. Stoga se trudite da prehrana bude zdrava i bogata vitaminima.

Kada se javiti liječniku

Ako se ipak razbolite, a pripadate u kategoriju osoba narušenog zdravlja, obratite se liječniku koji će vam možda preporučiti antivirusnu terapiju, koja se mora uzeti unutar 48 sati od oboljenja.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:47:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c719b1eea8f10fd8b45e4/80
Foto: Rade Popadić

Vozači, oprez: Zbog vjetra ograničenja u cestovnom i prometu morem

Najjača bur puše na sjevernom Jadranu i sjevernoj Dalmaciji
Zbog jakoga vjetra ima ograničenja u cestovnom i brodskom prometu; u veće dijelu zemlje ceste su mokre i skliske, mjestimice snijeg, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica; Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene i državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački.

Na Krčkom mostu, autocesti A7 između čvorova Draga i Šmrika i Jadranskoj magistrali (DC8) od Bakra do Novog Vinodolskog zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila), a od Novog Vinodolskog do Karlobaga dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar usporava promet i na riječkoj obilaznici na mostu Rječina i na autocesti A7 između GP Rupa i NP Rupa.

Kolnici su mokri i skliski u većem dijelu zemlje, slab snijeg mjestimice pada u Gorskom kotaru, a moguća je i poledica. Vozače HAK upozorava da na put ne kreću bez zimske opreme.

Magla mjestimice usporava promet u unutrašnjosti, a ima je i na autocesti A1 između Zagreba i Bosiljeva.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

U prekidu su: trajekti na linijama: Stinica-Mišnjak i Prizna-Žigljen, katamaranI na linijama: Novalja-Rab-Rijeka, Silba-Olib-Premuda i brodska linija: Mali Lošinj-Unije-Susak.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:09:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c6f881eea8fcfff8b4572/80
Foto: Miroslav Lelas

Kafići na Žnjanu rade i bez koncesija, što će biti s marjanskim plažama?

Banovina ne izdaje koncesijska odobrenja u 2017. godini za lokale na žnjanskom platou pa ih ugostitelji i ne plaćaju. Poreznu trivijalnosti poput legalnosti previše ne zanimaju, dok novac dolazi. Mudro, mudro...

Zanimljivi su ti kafići, "ugostiteljski sadržaji" općenito, uz najatraktivnije splitske plaže. I dok se situacija s Marjanom (dakle Obojena, Kašjuni, Institut, Bene pa čak i famozna Prva voda) izgledno neće mijenjati još koju godinu, na žnjanskom platou bi moglo biti turbulentno...

Što se tiče lokacija uz more na Marjanu, stvar je prilično jasna: od 1. siječnja 2014. godine donesene su izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju u kojem je ukinuta obaveza izrade Posebnog plana područja posebnih obilježja. Aktualni županijski Prostorni plan nije usklađen s tim zakonom (a sadrži obavezu izrade PPPPO), no izmjene i dopune županijskog PP (koje su u fazi izrade) neće se naći pred Županijskom skupštinom prije kraja 2017. godine. Najmanje do tada smo dakle "mirni" što se tiče moguće gradnje kafića oko Marjana, ali kad se to i donese jednog dana, trebat će vidjeti u kojoj je fazi izrada de facto novog splitskog GUP-a.

- Po Zakonu o zaštiti prirode nema puno prostora za građenje oko Marjana. Međutim, sve treba dobrim dijelom regulirati kroz PP i GUP jer je trenutna situacija u kojoj se recimo u jednom nacionalnom parku ili parku prirode može graditi hotel, planinarski dom, žičara,..., dok se u park-šumi ne može graditi ništa?! Pitanje Marjana je planski nepokriveno, a tamo bi morali imati najmanje tri lokacije, recimo Bene, Kašjune i Obojenu, na kojima su dozvoljeni neki sadržaji. Naravno, to bi trebali biti "pravi" sadržaji, i izgledom i funkcionalnošću, nitko ne govori o objektu s nekoliko katova. Potom dobar dio novaca tako uprihođenog novca namjenski trošiti na otkup parcela od privatnih vlasnika po Marjanu, a dio u plansku obnovu šume. To bi sigurno potrajalo dulji period, najmanje 20 godina, ali bi u konačnici imali riješenu vlasničku situaciju i mogli bi krenuti u realizaciju nečeg konkretnog, na nivou "projektiranog parka", poput onog u Versaillesu, zašto ne... Ovako uvijek ostajemo između želja i mogućnosti. - smatra Niko Mrčić, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno planiranje. Stvar je vizije, slažu se i neki drugi gradski arhitekti, no što se tiče Marjana (relativno) je sigurno da širenja građevinskih područja neće biti!

 Lani se od koncesija slilo 3,5 milijuna kuna

Žnjanski plato je zapravo u sličnoj poziciji – veliko gradsko blago, nerealizirano već gotovo 20 godina. Prvi je taj prostor iskoristio "poduzetnik" u kontejneru (što se tiče ugostiteljstva, sajmovi su pak druga stvar), a struja je dolazila iz agregata. Do prije desetak godina na Žnjanu nije bilo više od nekoliko montažnih (doslovno) lokala, a koncesije nisu postojale. U tih posljednjih desetak godina se dogodilo nekoliko stvari: kafići su nicali jedan za drugim (u Udruzi koncesionara žnjanski plato je danas 26 ugostitelja) i postali omiljena destinacija Splićana. Zimi, za sunčana dana gotovo da ima više naroda nego na Rivi, a za ljetnih žega je gužva gotovo 24 sata na dan, svih sedam dana u tjednu. Prošle godine se u gradsku blagajnu slilo cca 3,5 milijuna kuna samo od koncesija sa Žnjana, plus prihodi državi kroz razne poreze. Vlasnici lokala su tijekom godina najvećim dijelom uredili plaže, a posljednje vrijeme dozvolili korištenje svojih sanitarnih čvorova svim kupačima, suncobrane i ležaljke također... U svakom slučaju, veliki je to napredak u odnosu na raniju žnjansku prašinu. Tvrde svi kako su spremni napustiti položaje u trenutku kada se donese novi DPU, kažu kako je alternativa pustara kakva vlada na istočnom dijelu platoa. Daleko od toga da je sve idealno, dapače.

Svi objekti su tamo ilegalno, a to što su "montažni", Zakon o gradnji ne poznaje. Pa je stoga sredinom prošle godine na žnjanski plato stigla inspekcija Ministarstva graditeljstva, podnijela kaznene prijave (nedavno su podignute i prve optužnice protiv graditelja, odnosno vlasnika lokala), dok je Grad Split prestao izdavati koncesije.

"Nije lako upaliti bagere"

Od pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo u Banovini Špira Cokarića doznajemo kako su sva koncesijka odobrenja, koja se izdaju za kalendarsku godinu, istekla 31. prosinca 2016. godine i svi koncesionari to znaju. "Koncesijska odobrenja na prostoru žnjanskog platou neće se izdavati za 2017. godinu dok se ne izmjeni važeći DPU Trstenik Radoševac za područje platoa. Gradske službe nemaju zakonske osnove za kontroliranje i sankcioniranje obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru." - kazao je Cokarić, a isto nam je potvrdio i gradonačelnik Ivo Baldasar.

- Mi više nemamo ingerencije, više nije naša nadležnost. Nećemo obnavljati koncesije, upozorio sam ih na to, jer se radi o objektima koji su dobili nalog za uklanjanje od građevinske inspekcije. Druga je stvar što smo mi pozvali Arhitektonski fakultet u Zagrebu koji će početi izradu novog DPU-a Žnjana po kojemu će se to sve ukloniti. To uopće nije sporno, ali ćemo to obaviti u skladu sa zakonom i DPU-om da bi znali što će tamo biti. Trenutno je sve u rukama državnih institucija. Ali nije to lako ukloniti, ljudi govore upali bagere – nije to tako, postoji određena procedura, ako se Ministarstvo graditeljstva odluči za uklanjanje mora provesti postupak, javni natječaj, pravo na žalbe. Moram naglasiti i da se stvorila vrsta histerije, lova na vještice. Mi sada izrađujemo DPU no to neće izglasati ovo Gradsko vijeće. Sve i da je normalna situacija, ne bi stigli jer se GV raspušta 15. travnja. - kaže Baldasar, u predstojećim lokalnim izborima nezavisni kandidat za poteštata, koji je "sve pokušao riješiti na lipši, ne bezbolni, ali svakako prihvatljiviji način".

Tijekom njegovog mandata glavni politički oponent mu je bila Marijana Puljak, pogotovo oko ovog problema pa je bilo zanimljivo čuti što u stranci Pametno misle o žnjanskom platou. Za početak, Puljak nam je naglasila kako je "zabluda da za područje žnjanskog platoa trenutno nema prostornog plana, jer postoji DPU Trstenik Radoševac koji je važeći još od 2010. uz zadnje izmjene 2016. godine i po kojem je definirano gdje se što može graditi na tom području".

Pametno: "Nered nikome ne odgovara"

- Treba se jednostavno držati zakona i važećeg plana. Ako grad nije zadovoljan planom, treba ga staviti izvan snage i raditi novi. Vijeće za koncesijska odobrenja davalo je koncesije za montažne objekte, module po 12 metara četvornih, a vidimo svi da su objekti i po desetke puta prešli koncesije koje su dobili. Građevinska inspekcija već je izdala naloge za rušenje i treba ih provesti. Konačno se u gradu Splitu treba provoditi zakon, a komunalne službe trebaju vršiti nadzor nad dozvolama koje izdaju. Kako na Žnjanu tako i na svim ostalim plažama. Pravna sigurnost je važna i za građane, ali i za same investitore i poduzetnike koji će biti sigurni što gdje mogu graditi, pod kojim uvjetima i bit će sigurni da njihove investicije neće propasti. Ugostiteljski objekti su svakako dobrodošli uz plaže i rekreacijske površine no treba se držati plana i zakona jer nered nikome ne odgovara. - komentirala nam je predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, ujedno i kandidatkinja za gradonačelnicu Splita.

Nulta tolerancija na nepravilnosti je krasila Puljak u dosadašnjoj političkoj karijeri pa je njen odgovor očekivan. Međutim, situacija (dobrim dijelom naslijeđena) možda zahtijeva i određenu dozu pragmatičnosti u rješavanju do udovoljavanja zakonskih normativa. Trenutno vlasnici kafića ne plaćaju koncesiju (a to je cifra od cca četiri posto gradskog proračuna na prihodovnoj strani), dok istovremeno Poreznu trivijalnosti poput legalnosti ne zanimaju – računi su fiskalizirani, novac puni državnu blagajnu. Možda bi bilo bolje da se odredila neka novčana kazna zbog nepoštivanja zakona, u vidu određenog, nemalog, postotka prihoda svakog pojedinog ugostitelja (jer su razlike značajne, ima na Žnjanu obiteljski vođenih kafića, a i pravih "tvornica novca") pa tko dočeka izmjene DPU-a.




Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:01:03 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .