Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58569a4b1eea8f96658b45ba/80
Foto: Pixabay

Pravobraniteljica za djecu: Djeca s posebnim potrebama u Hrvatskoj imaju najviše poteškoća

Pravobraniteljica za prava djece Ivana Milas Klarić gostujući u Točki na tjedan komentirala je izjavu državnog tajnika Matka Glunčića, ali i položaj djece s posebnim potrebama i djece pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskom obrazovnom sustavu

- Jedna izjava nije toliko važna, svakako nije primjerena, ali potiče nas da razgovaramo o sadržaju. Kada kažem ministarstvo, ne mislim na ministarstvo ove ili one vlade. Problem djece s poteškoćama u razvoju nije riješen u praksi godinama. Kada je riječ o djeci pripadnicima nacionalnih manjina, situacija u obrazovanju poprilično je dobro riješena. Imamo različite modele školovanja - kazala je prevobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić te ipak dodala kako postoje određene poteškoće s romskom djecom, prije svega, jezična barijera, a zatim i činjenica da su slabo integrirani u predškolski sustav obrazovanja, piše N1.

- Kada govorimo o sustavu predškolskog obrazovanja, Hrvatska je pretposljednja zemlja u Europskoj uniji po broju djece uključene u predškolski sustav. To utječe i dalje na obrazovanje - upozorila je.

- Kada je riječ o djeci s posebnim potrebama, ako moram odabrati jednu kategoriju, ako je primjereno kategorizirati, onda oni imaju najviše poteškoća. Postoji mnogo problema - od predškolskog preko osnovnoškolskog, gdje se stvari malo poprave jer je ova razina obrazovanja obavezna, u srednjoj školi opet su te obitelji prepuštene sebi - pojasnila je prevobraniteljica.

Na upit treba li država preuzeti odgovornost i postaviti jedinstven standard na razini cijele zemlje, Milas Klarić je odgovorila: - Standardi lokalnih samouprava su različiti. Smatram da bismo trebali doći do konsenzusa. Neke stvari trebale bi biti standarda u svijm djelovima RH. Nije dovoljno više samo govoriti o pomoćnicima u nastavi, nego i o njihovoj kvaliteti i obrazovanju. Nije dovoljno dati djetetu neku osobu i misliti da je to sve. Pitanje je i pristupačnosti škola. Mnoge škole nisu pristupačne, kada je riječ o djeci s fizičkim oštećenjima.
Prilikom upisivanja u srednje školi, tada isto nastaju problemi. Kada je riječ o srednjoj školi, takvu djecu se usmjerava prema nekim zanatima, što ne mora biti tako. Ministarstvo se mora ozbiljnije i sustavnije pozabaviti ovim. 

Upitana oko izjave Kolinde Grabar Kitarović, koja je prilikom posjeta Međimurju pozvala na veće ulaganje u djecu nacionalnih manjina, pritom misleći na romsku djecu, pravobraniteljica je komentirala: 

- Kada govorimo o djeci pripadnicima nacionalnih manjina, stanje je relativno zadovoljavajuće. Kada je riječ o romskoj djeci, ima nešto poteškoća. Najčešće je riječ o govornoj barijeri. Koliko god tražimo instant rješenja, takvih zapravo nema. Jedino edukacijom, u ovom smislu i roditelja da osvijeste da je užasno važno da im djeca idu u školu, dobivat ćemo djecu koja će zatim obrazovati i roditelje, onda ćemo napredovati. Svijest da je škola nužna i da je jedan temelj za uspjeh u životu i zapošljavanje.

Pravobraniteljica je istaknula kako formalnih pritužbi romskih roditelja na diskriminaciju njihove djece u sustavu obrazovanja gotovo i nema.

- Rijetke su formalne pritužbe. Možda samo u Zagrebu ili ukoliko su roditelji visoko obrazovani, ali to ne znači da nema diskriminacije. To najviše vidimo na terenu kada posjećujemo romska naselja i kada razgovaramo s ljudima. Ali ljudi se prije svega žale na nedostatak osnovnih životnih uvjete, poput nedostatka vode, a zatim na obrazovanje - kazala je Milas Klarić.

Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 17:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900ac61b47398a1538b45fe/80

Stiže promjena vremena: "Okrpit" će nas bura, a zalepršat će i pahulje

Protekli tjedan donio je osjetno zahlađenje, a kasni proljetni mraz načinio je velike štete na poljoprivrednim kulturama. U ovom tjednu, postupno je zatoplilo, ali će porast temperature zraka biti povezan uz južinu, potom i kišu. Promjenu vremena donosi nam ciklona koja će nam stići sa zapada. Stabilnije, uz buru, i ponovno malo hladnije bit će u dane vikenda.

JADRAN:

Srijeda će biti promjenjiva s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja. U Dalmaciji više sunčanih razdoblja i uglavnom suho, a više oblaka na sjevernom Jadranu, osobito navečer kada će sa zapada stići kiše, pljuskovi i grmljavina. Puhat će umjereno do jako jugo koje će na moru ponegdje doseći olujni prosjek s udarima oko 100 km/h. Jutro toplije, najviše dnevne temperature većinom od 13°C ponegdje u zaobalju do 18°C u Dalmaciji.

Četvrtak će posvuda biti umjereno do znatno oblačan, povremeno uz kišu, pljuskove i grmljavinu. Lokalno su mogući obilniji grmljavinski pljuskovi, a lokalno će tijekom dana pasti preko 70 mm oborine. Najmanje oborina na jugu Dalmacije. Puhat će umjereno do jako jugo s olujnim udarima, slabit će krajem dana i prvo na sjevernom Jadranu okrenuti na umjeren zapadnjak i jugozapadnjak. Temperature će tijekom dana biti ujednačene i bit će većinom od 13 do 18°C.

Petak će biti promjenjiv s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja. Promjenjivije u prvom dijelu dana kada će i dalje biti kiše, pljuskova i grmljavine, a u planinama zaleđa Kvarnera može biti i snijega. U Dalmaciji su ponegdje mogući obilniji grmljavinski pljuskovi. Popodne postupan prestanak oborina i djelomično razvedravanje sa zapada, prvo na sjevernom Jadranu. Puhat će umjeren vjetar zapadnih smjerova, a već će tijekom jutra na sjevernom Jadranu zapuhati umjerena do jaka bura. Bura će se do večeri proširiti i na Dalmaciji, ali kao slaba do umjerena. Bit će malo hladnije, najviše dnevne temperature od 8°C u zaleđu Rijeke do 16°C u Dalmaciji.

Subota će biti znatno stabilnija u odnosu na prethodne dane. U većini krajeva će biti pretežno sunčano i suho. U Dalmaciji se ponegdje očekuju slabi i prolazni popodnevni pljuskovi, osobito na jugu. Puhat će umjerena bura i tramontana. Jutarnje i večernje temperature u padu u odnosu na prethodne dane. Najviše dnevne temperature od 14 do 20°C.

Pretežno sunčano će biti u nedjelju. Puhat će slaba do umjerena bura. Jutro još malo hladnije, a danju većinom od 17 do 22°C.


UNUTRAŠNJOST:

I u srijedu vjetrovito i toplo uz umjeren i jak jugozapadni vjetar. Bit ć djelomično sunčano, u Gorskom kotaru i Lici uz povećanu naoblaku možda bude malo kiše. Krajem dana ponegdje je malo kiše moguće i drugdje. Jutarnja temperatura od 8 do 13, a najviša dnevna između 18 i 23 Celzijeva stupnja.

Četvrtak nam donosi pogoršanje vremena. Čini se da nam dolazi hladna fronta s oblacima, kišom i padom temperature. Zapuhat će umjeren i jak vjetar sjevernih smjerova pa je moguće da temperatura zraka tijekom dana uopće neće rasti nego da će jutro biti toplije od popodneva. Sve ovisi o tome kad će zapuhati sjeverac, da li već ujutro ili tek poslijepodne. Dakle, oblačnije i hladnije uz povremenu kišu.

Nepovoljne vremenske prilike bi se mogle zadržati i u petak. Dosta oblaka uz moguću kišu i pljuskove, a i dalje će biti dosta sjevernog vjetra. Zato bi i tijekom petka temperatura mogla ostati između 5 i 10 Celzijevih stupnjeva. U višem gorju može biti susnježice i snijega.

U subotu bi trebalo biti djelomično sunčano i većinom suho. Jutro će opet biti malo hladnije, ali vjerojatno neće biti mraza ili možda sasvim malo pri tlu pa ipak budimo oprezni, osobito u gorskim kotlinama. Najviša dnevna temperatura bi mogla narasti samo do 14 ili 15 Celzijevih stupnjeva. Biometeorološka situacija će biti povoljnija pa će se tegobe kod meteoropata smiriti uz dobro raspoloženje i primjerenu radnu koncentraciju.

Za nedjelju se vidi ljepše vrijeme uz malo višu temperaturu, a prve naznake su dobre i za Praznik rada, prenosi portal crometeo.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 17:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56ce2af70890d20a008b46d3/80
Foto: Ilustracija

Opet salmonela: Ovaj put u pilećim prsima LeVida

Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je u srijedu potrošače o povlačenju i opozivu zamrznutih pilećih prsa LeVida, težine dva kilograma, polovice bez kosti i kože, datuma proizvodnje 8. prosinca. 2016., zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella spp

Inspekcijskim nadzorom veterinarske inspekcije utvrđeno je da se proizvod nalazi na tržištu Hrvatske, a distribuiralo ga je prehrambeno trgovačko društavo Euro Alfa, Radnička cesta 202, kaže se u priopćenju.

Ministarstvo poljoprivrede obaviješteno je 24. travnja da je tijekom službene kontrole u Češkoj u tom proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Salmonella spp. Detalji o povratu proizvoda dostupni su na službenim stranicama distributera.

Proizvođač zamrznutih pilećih prsa je LeVida Coasul Cooperativa Agroindustrial, Rua General Osório, Paraná u Brazilu.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 17:13:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900b413b47398a1538b4612/80
Foto: Ilustracija

Čovjek koji već 25 godina brine o Malenoj državniku uputio dramatičan apel: "Ubit će Klepetana, molim vas da to spriječite"

Nakon što se nedavno podigla velika prašina oko rodana Tesle, ubijenog iznad sjevernog Libanona, jer je bila riječ o GPS-om praćenoj ptici u sklopu znanstvenog projekta, brojni su se ljubitelji životinja oglasili o problemu krivolova u zemljama koje služe kao tranzitni prostor pticama selicama. Na tu temu na redakcijski mail Jutarnjeg lista pristiglo je pismo koje je libanonskom predsjedniku uputio Stjepan Vokić, koji brine o najpoznatijim hrvatskim rodama - Malenoj i Klepetanu.
Gospodin Stjepan Vokić koji već 25 godina brine o Malenoj, rodi slomljenog krila, a zadnjih 15 godina zajedno iščekuju i njezinog Klepetana iz Afrike, poslao je otvoreno pismo predsjedniku Libanona Michelu Aounu tražeći pomoć oko sprječavanja ubijanja ptica selica nad Libanonom.

U pismu ga upozorava na činjenicu da na nebu iznad Libanona svake godine bude ubijeno preko 2 milijuna ptica selica, nešto zbog zabave, nešto zbog preprodaje. Tamo je ove godine poginuo i hrvatski rodan Tesla, koji je zbog znastvenog promatranja migracija ptica selica bio označen GPS uređajem. Klepetan na svome putu iz južne Afrike također prelazi preko Libanona i tih 200 kilometara su najveća prijetnja njegovom sigurnom povratku u Brodski Varoš.

Osim pisma, Vokić je predsjedniku poslao i Klepetanovo pero te ga traži da njime, prije nego Klepetan ove godine krene na put preko Libanona, potpiše izmjenu zakona kojim se lov dozvoljava tek od listopada kada ptice selice prelete Libanon.

Na internetu je paralelno pokrenuta i peticija kojom se od Libanona traži isto, da se postroži i aktivnije počne provoditi zakon o odstrelu ptica i tako spase stotine tisuća roda, ždralova i ostalih ptica selica koje svake godine nastradaju nad tom državom. I vi se možete uključiti i doprinijeti promjeni zakona u Libanonu potpisivanjem ove peticije.

Pismo g. Vokića pročitajte OVDJE.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 16:55:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900ad67b47398a1538b4606/80

Tragedija: Majka kuharica i sin konobar bili su zajedno na kobnoj vožnji sa Šipana

U pomorskoj nesreći koja se dogodila u utorak navečer u Koločepskom kanalu, u sudaru broda Lučke kapetanije Dubrovnik i gumenjaka na kojem je bilo devet osoba, poginuli su majka i sin
Daniel i Jela Kobaš (58) iz Velike Gorice su među poginulima u stravičnoj pomorskoj nesreći kod Dubrovnika, javlja Cityportal.hr.

- Neće mi nitko ništa reći. Pet puta sam zvao policiju u Dubrovnik i nitko ni nije htio ništa reći, odbijali su mi poziv. Kada sam nazvao šesti put su mi rekli da su mi majku pronašli, ali da još nije identificirana. Sad sam čuo preko nekih ljudi u Dubrovniku da mi je i brat nađen. Ali mene još nitko nije nazvao. Ova država je katastrofa. U šoku sam - rekao je Nikola Kobaš.

- Drugi brod je kriv. Ja sam se s tim brodom vozio prošle godine i znam da ima svjetla i GPS navigaciju. Kako je moguće da devet ljudi na brodu nisu vidjeli veliki brod, recite vi meni. To je nemoguće - ispričao je Nikola za Cityportal.hr.

Iza Daniela Kobaša ostala je maloljetna kći, a otac mu je umro 2007. godine.

Podsjetimo, do nesreće je došlo sinoć u 21,20 sati kada se brod Lučke kapetanije Dubrovnik sudario sa gumenjakom na kojem je bilo devet osoba. Zasad je pronađeno petero ljudi, od kojih je dvoje u nesreći ozlijeđeno, troje je poginulih, a za četvero se još traga.

Osim Jele Kobaš, sinoć je identificirano još jedno tijelo, Alena Perišića, voditelja restorana Bowa.

U tijeku je intenzivna akcija traganja i spašavanja, kao i očevid koji će trajati nekoliko dana.

Inače, pomorska nesreća dogodila se u trenutku dok je službeni brod Lučke kapetanije Dubrovnik bio angažiran u akciji hitnog medicinskog transporta prema otoku Mljetu, a devetero ljudi u gumenjaku vraćalo se s otoka Šipana gdje su pripremali restoran Bowa za novu sezonu.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 16:27:31 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .