Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Ovaj vitamin fali svakom petom čovjeku!

Od ponavljajućih prehlada do bolova, simptomi sve češćeg manjka vitamina D često su zbunjujući.
Posljednjih desetljeća u svijetu vlada prava epidemija autoimunih bolesti - od dijabetesa, reumatoidnog artritisa i poremećaja štitnjače, do multiple skleroze, celijakije i astme. Bile teže ili lakše , takve bolesti su poremećaji imuniteta u kojima on ili preslabo ili prejako reagira, uništavajući pritom vlastito tkivo. Sve je više dokaza koji upućuju da je manjak vitamina D snažna poveznica s nastankom i pogoršanjem autoimunih bolesti, ali i općeg stanja imuniteta i kod zdravih ljudi.

Od manjka vitamina D pati svaki peti
No, ono što je problematično je teškoća dijagnosticiranja tog tzv. sunčanog vitamina su simptomi koji često zbunjuju i same liječnike, pa ih previde. Procjenjuje se kako manjak vitamina D pogađa svakog petog čovjeka, te svako šesto dijete, a sve to je posljedica promjene stila života i provođenja previše vremena u zatvorenim prostorijama.

Za razliku od drugih vitamina, D se ne može pronaći u hrani već se isključivo proizvodi u koži kad je ona izložena suncu. Oni koji su pod najvećim rizikom su ljudi tamnije puti, jer što je tamnija nečija koža, to on teže sintetizira D vitamin. Drugi koji su pod većim rizikom su trudnice, dojilje i ljudi koji najčešće hodaju prekriveni s puno odjeće.  U prosjeku, na svakih 20 ljudi koje testiram na manjak vitamina D, kod njih šest je manjak ozbiljan, kod još šest snižen, a tek kod osam njih su razine tog vitamina optimalne - objašnjava britanski liječnik dr. Pearson za Daily Mail. 

Ovo su ključni znakovi njegova nedostatka:

1. Česte infekcije
Budući da je vitamin D ključan za zdrav imunitet, bez dovoljnih razine obrambene stanice ne reagiraju pravovremeno i efikasno. Adaptivni imunitet u kojem organizam pamti viruse koje je prebolio, poput ospica, te onemogućava da se ponovno razbolimo od njih.  Unutarnje jedinice imuniteta nalaze se u pojedinim tkivima, poput sluznice nosa te osiguravaju svakodnevnu obranu od infekcija. Obje vrste imuniteta nužne su za pravilno funkcioniranje obrane tijela, a obje trebaju vitamin D. Ako vam se čini da olako i prečesto "ulovite" infekcije te da njihovo liječenje traje predugo, testirajte razine vitamina D, savjetuju stručnjaci.

2. Depresivni ste - osobito zimi
Vitamin D nužan je za održavanje adekvatnih razina serotonina u mozgu, objašnjava Pearson. Ti neurotransmiteri u mozgu su ključni za dobro raspoloženje te se njihov nedostatak povezuje s depresijom. To objašnjava zašto je većina ljudi bolje raspoložena ljeti, i općenito za vrijeme sunčanog vremena.

3. Stalan umor
Vitamin D nam je nužan i za proces pretvaranja hrane u energiju. Kod onih koji su stalno umorni i bezvoljni, nedostatak ovog vitamina može značiti da ne asimiliraju dovoljno nutrijenata iz hrane te je sposobnost tijela da iz namirnica stvara energiju ugrožena zbog nedostatka vitamina D. 

4. Bol u zglobovima i slabe kosti
Bez vitamina D ne može biti dobre regulacije kalcija i fosfata u tijelu, koji su ključni za zdrave zglobove, mišiće i zube, ali su i prevencija osteoporoze. Ljudi griješe kad misle da je za zdrave kosti jedino potreban kalcij.

5. Bol u mišićima
Vitamin D pruža podršku mišićnim funkcijama jer se receptori za njega nalaze diljem cijelog tijela. Ljudi koji imaju puno mišićnih bolova trebali bi se ići testirati, jer su ti simptomi najčešće prvi znak manjka vitamina D. Kad taj vitamin ulazi u stanice mišića u metaboliziranom obliku, on olakšava njegove kontrakcije, što doprinosi jačanju mišića. Kod manja vitamina D, često je prisutna kronična bol, javlja express.hr


Facebook komentari

hr Wed Oct 25 2017 11:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e0dfbb9e03e4a4e8b45db/80
Foto: Marko Grubišić

Glamurozni svijet glazbe, mode i filma objedinjeni u novom Tonkinom spotu za singl „Pozitivizam“

Produkciju spota potpisuje Marija Cvitanović, režiju Dalibor Matanić, a fotografije Marko Grubišić.

Glazba, moda i film savršen su spoj za novi Tonkin spot za singl „Pozitivizam“ kojeg premijerno predstavlja na nadolazećem 65. Zagrebačkom festivalu! Scenarij spota nastao je kroz stilističku suradnju Tonke i dizajnerice Marije Cvitanović čija Marka.hr snima novu kampanju za svoju senzualnu modnu priču koju fotografira Marko Grubišić, upravo  uz podlogu pjesme „Pozitivizam“.

Ideja modnog snimanja pretvara se u životni „film“ modela kojeg je zaokružila priča cijenjenog i nagrađivanog redatelja Dalibora Matanića. Ženstvena, zavodljiva i glamurozna u svili i čipki, a istovremeno  buntovna i svojeglava u privatnom životu, Tonka u spotu utjelovljuje upravo ono što predstavlja i nova kampanja Marije Cvitanović – bezvremensku eleganciju, klasičnu ljepotu i ženstvenost kao zajedničku ideju i nit koju je Marija prepoznala upravo u Tonki, a ona je pak provlači u svojem novom zvuku - profinjenom alt popu moderne produkcije.

Pozitivizam je pjesma s pogledom na svijet koji nas okružuje, odnosi se na dvojbe, stavove i užurbanost koju živimo u svijetu koji ne ostavlja prostor jednostavnosti, opuštenosti i pozitivnom stavu.

„Svaki put kad ju slušam asocira me na njujoršku hektičnost koju i sama ponekad proživim u ovom gradu, buku zbivanja danju i noću, sve dok ne uđem u neki imaginarni underground jazz klub u kojem svira solo saxofon, i odjednom je sve dobro. Aljoša je umjesto mene napisao sve što želim reći, samo on to bolje uglazbi i formira u stih.“ ,kaže Tonka.

Glazbu i tekst potpisuje Aljoša Šerić, dok je uz njega za aranžman i produkciju zaslužan Srđan Sekulović Skansi. Urbani beat moderne pop produkcije ukomponiran sa sjajnom solo dionicom na saksofonu zaokružuje još jedno glazbeno ostvarenje kojim Tonka najavljuje svoj prvi samostalni album koji će izaći u 2018. godini u izdanju Mast Produkcije i Dallas recordsa.

Produkciju spota potpisuje Marija Cvitanović, režiju Dalibor Matanić, a fotografije Marko Grubišić. Za frizuru je zaslužna Renata Pokupec; frizerski salon „Keune Colette“, za make up Petra Sever, a za styling Marka by Marija Cvitanović.


Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 15:38:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e06eeb9e03e784e8b4597/80

S prijateljima dijelimo više genetskih sličnosti nego sa strancima

Istraživanje grupe znanstvenika s triju sveučilišta, Stanford, Duke i Wisconsin provedeno na 5500 američkih adolescenata pokazalo je da su prijatelji koje odaberemo genetski sličniji od stranaca, što znači da stvaran test snažnog prijateljstva vjerojatno leži u genetici.

Nakon provedenih genetskih usporedbi između dvoje prijatelja znanstvenici su otkrili niz genetskih sličnosti, puno više nego među parovima koji se nisu međusobno poznavali. 

Ustanovili su i da prijatelji dijele prosječno dvije trećine genetskih sličnosti kao bračni parovi, a razlog tomu može biti privlačnost prema onima s kojima dijelimo zajedničke karakteristike, poput izgleda, stupnja obrazovanja, porijekla ili iskustava. Ovaj proces znanstvenici nazivaju društvenom homofilijom.

Njihovo drugo objašnjenje je da ljudi sklapaju prijateljstva unutar istih društvenih sredina, primjerice iste škole ili posla. Taj fenomen nazivaju društvenim strukturiranjem.

Društena homofilija i društveno strukturiranje međusobno se nužno ne isključuju.

Glavni autor studije, profesor sa Stanforda Benjamin Domingue smatra da zapravo nesvjesno biramo one koji su nam slični pod utjecajem spomenutih struktura i društava.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 15:10:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5df03db9e03eb64e8b4582/80
Foto: Pixabay

Tračanje može biti i dobro za vas

Znanstvenici su sada otkrili i neke iznenađujuće prednosti ogovaranja drugih

Šuška se, šuška da tračanje baš i nije toliko loša navika.

Iako vi to, naravno, ne radite, znanstvenici su sada otkrili i neke iznenađujuće prednosti ogovaranja drugih, zbog kojih biste možda mogli i početi to prakticirati. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Groningen u Nizozemskoj pokazalo je da tračanje olakšava ljudima uklapanje u nove društvene sredine te čak pomaže u podizanju samopouzdanja.

Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju opisivali su situacije u kojima su čuli pozitivan i negativan trač o nekome te ocjenjivali kako je to utjecalo na njihovo samopouzdanje. Rezultati istraživanja otkrili su da pozitivni tračevi često imaju i pozitivan utjecaj na ljude, čak i kad se ne tiču njih. Kada čujemo da se nekome drugome dogodilo nešto dobro počnemo razmišljati o tome kako i nama može biti bolje te učimo iz njihovog primjera.

S druge strane, negativni tračevi najčešće izazivaju dvije reakcije: osjećamo se dobro jer nam ide bolje od drugih ljudi, ali istovremeno i zabrinuto da nam osoba koju ogovaramo ne bi vratila istom mjerom pa tako i sami postanemo žrtva tračeva. - piše Index.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 13:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58de47b7b4739824088b45c9/80

Najavljena premijera komedije "Čovik, zvir i kripost"

Drama Hrvatskoga narodnog kazališta Split premijerno će u petak, 19. siječnja izvesti komediju Luigija Pirandella "Čovik, zvir i kripost" u lokalizaciji Vanče Kljakovića te u režiji Nenni Delmestre, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Intendant Goran Golovko naglasio je da su vrlo svjesno ušli u rad na predstavi, koja je igrana prije više od 40 godina na Splitskom ljetu, znajući koje naslijeđe u svijesti publike ona nosi. Dodao je da misli kako imaju dovoljno hrabru autorsku ekipu, te kvalitetne glumice i glumce mlađe generacije koji ne samo da zaslužuju šansu okušati se u jednoj takvoj strukturi nego i posjeduju sve glumačke kvalitete kojima mogu napraviti predstavu "Čovik, zvir i kripost", a da bude relevantna našem vremenu.

"Mnogi su zaslužni za uprizorenje ove predstave. Polažemo velike nade u premijeru koja će se odigrati u petak i naravno u dug i zdrav život predstave na našoj pozornici, ali i izvan nje", poručio je Golovko.

Ravnatelj drame Trpimir Jurkić rekao je da drama budi sjećanja jer je odigrana prije više od 40 godina na Splitskom ljetu i 1982. godine u kazalištu, istaknuvši da je Vanča Kljaković ostavio neizbrisiv trag u splitskom kazalištu, dok je redateljica Nenni Delmestre priznala kako ju je počela "hvatati trema koju do sada nije imala" te je istaknula da ju je ponovno oduševilo ono što je Kljaković napravio jer, kako je rekla, nije samo pogodio jezik.

Napomenuvši kako u ovoj predstavi "čistoća jezika" ne postoji, "postoji živi jezik, jezik koji je jako inspirativan jer mi na njemu možemo izraziti ono što jesmo", Delmestre je istaknula da predstava govori o ljubavnom trokutu. "To je klasična priča o tome kako varalica biva prevaren", kazala je Delmestre.

Goran Marković, koji u komediji glumi profesora Prošpera koji je u ljubavnoj vezi s gospođom Oradom čije dijete poučava, rekao je kako je glumcu najljepše kada dobije igrati ovako slojevitu ulogu. "Igrajući ovaj komad dosta sam razmišljao o licemjerstvu kao jednoj ljudskoj mani, a ne kao o nečem negativnom. Mislim da svatko tko upire prstom u drugog i govori da je licemjeran laže. Trebamo prihvatiti to licemjerstvo kao dio života isto kao i sve ostale ljudske mane jer samo tako možemo biti bolji. Igram ludog čovjeka u nekom trenutku koji pobjesni", istaknuo je Marković.

U glavnim ulogama nastupaju Goran Marković, Marjan Nejašmić Banić, Andrea Mladinić i Pere Eranović, a ostale uloge tumače Vicko Bilandžić, Zorana Kačić Čatipović, Donat Zeko, Mia Čotić, Đana Kuzmanić, Andrijana Vicković i Stipe Radoja. U autorskom timu su uz redateljicu Nenni Delmestre još i scenografkinja i asistentica režije Lina Vengoechea, kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, skladatelj Nenad Šiškov, te oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Osim u petak predstava će biti prikazana još 20., 22., 24., 26. i 31. siječnja.

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 16:23:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .