Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e12257029111c1f538b45ea/80

Stigli prvi službeni rezultati: Milanovićeva razlika sve veća, a pobjeda sve očiglednija!

Drugi krug izbora obilježio je veliki odaziv, pokazali su podaci DIP-a po kojima je na izbore izašlo više od 1,5 milijuna birača
Državno izborno povjerenstvo nešto prije 20 sati počelo je objavljivati rezultate s obrađenih biračkih mjesta. Nakon više od pola obrađenih biračkih mjesta razlika između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović je, blago rečeno, nedostižna.

Milanović ima 54,01 posto glasova dok je, sada već sigurno, bivša predsjednica s tek 45,99 posto glasova birača.

Očekivala se neizvjesna izborna utrka, ali neizvjesnost je splasla nakon objave prvih anketa u kojima je Zoran Milanović pred Kolindom Grabar-Kitarović bio gotovo šest postotnih poena u prednosti.

U odnosu na prvi izborni krug ove je nedjelje do 16,30 sati glasovalo 190 tisuća birača više, ali i 170 tisuća manje u odnosu na 2. krug prije pet godina.

Drugi krug izbora obilježio je veliki odaziv, pokazali su podaci DIP-a po kojima je na izbore izašlo više od 1,5 milijuna birača, do 16:30 sati, 43,52 posto birača, a ogroman je interes za izbore bio i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Milanović je u prvoj anketi do 16:30 sati osvojio 53,25 posto glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 46,75 posto dok je u anketi do 19 sati razlika bila gotovo neznatno promijenjena. Zoran Milanović imao je 53,22 posto glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 46,78 posto glasova birača.

Očekuje se da bi se situacija mogla iskristalizirati do 22 sata.
hr Sun Jan 05 2020 19:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f1ff1dedaf72d6d488b4568/80

ZADARSKA ŽUPANIJA Dva su nova slučaja zaraze koronavirusom

S jučerašnjim danom izliječene su još dvije osobe.
Dvije su osobe pozitivne na koronavirus na području Zadarske županije. Riječ je o mlađim muškim osobama s područja Grada Zadra i Grada Benkovca. 

S jučerašnjim danom izliječene su još dvije osobe. Na COVID 1 odjelu hospitalizirane su 3 osobe.  Aktivni nadzor provodi se nad 141 osobom, a tijekom jučerašnjeg dana testirano je 107 uzoraka.

 U protekla 24 sata policijski službenici Policijske uprave zadarske nisu evidentirali  kršenje mjere samoizolacije.
hr Sat Aug 08 2020 12:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2e7f95daf72dff5c8b4573/80
Foto: Unsplash

Eurospin u Zadru otvara prvi od najavljenih 100 dućana u RH

Eurospin najčešće uspoređuju s Lidlom koji je u Hrvatskoj promijenio početku strategiju isključivog diskontera, uvevši u ponudu i robne marke drugih proizvođača, pogotovo domaćih.

Nakon gotovo dvogodišnjih priprema talijanski diskonter Eurospin otvara 13. kolovoza u Zadru svoj prvi od 100 najavljenih supermarketa na našem tržištu, piše Jutarnji list.

Kao i u Italiji gdje imaju preko tisuću trgovina i u Sloveniji gdje ih imaju pedesetak, i u zadarskom će supermarketu Eurospin prodavati isključivo svoje robne marke hrane, pića, kućnih potrepština i druge robe po, najavljuju, nižim cijenama od konkurencije. Iako je po osnivanju tvrtke-kćeri za Hrvatsku u Rijeci u listopadu 2018. Eurospin najavio da će prve supermarkete otvoriti u gradu na Rječini i u Zagrebu, izbor je ipak pao na Zadar, na lokaciji gdje je nekoć poslovala Billa.

- Više stranih trgovačkih lanaca izabralo je upravo Zadar za ulazak na naše tržište pa me ne čudi da je i Eurospin povukao takav potez, komentira direktor Narodnog trgovačkog lanca (NTL) Martin Evačić. Na pitanje hoće li Eurospin izazvati velika preslagivanja u domaćoj trgovini ako ostvari najavu o 100 prodajnih mjesta u zemlji, Evačić nam je, prije svega, izrazio sumnju u ostvarivost takvog plana Eurospina.

Promjena snaga

- Iskreno, ne vidim gdje bi oni mogli otvoriti 100 supermarketa u Hrvatskoj, naše tržište maloprodaje prilično je saturirano u cjelini, a i tržište diskontera unutar sektora, isto tako. Imamo već Lidl kao deklariranog diskontera, ali i Plodine i Kaufland kao, rekao bih, prikrivene diskontere. Mi već sada imamo 30 do 40 posto prodajnog prostora u trgovini po stanovniku više od europskog prosjeka, što otvara pitanje kako ćete ostvariti planove, recimo, od 1000 novih ‘kvadrata’ po supermarketu što bi mogla biti zamisao Eurospina, kazao je Evačić za Jutarnji.

Kad je u pitanju moguća promjena odnosa snaga na našem tržištu maloprodaje zbog ulaska Eurospina, čelnik NTL-a kaže da bi se o tome donekle moglo govoriti u slučaju da talijanski diskonter otvori 50 supermarketa, a zasigurno, dodaje, ako ostvari planirani broj prodajnih mjesta.

- U Sloveniji s 50 supermarketa mislim da nemaju više od pet posto tržišta, slične omjere bi mogli postići i u Hrvatskoj, ali to u bitnome ne bi promijenilo tržišne udjele vodećih trgovačkih lanaca u zemlji - procjenjuje naš sugovornik. Na pitanje je li Eurospinova odluka da konačno pokrene prodaju u Hrvatskoj povezana s ulaskom naše zemlje u ‘predvorje’ eurozone, u europski tečajni mehanizam, Martin Evačić nam je odgovorio niječno. To se, dodaje, slučajno poklopilo.

U svakom slučaju, talijanski diskonter trenutno ima nekoliko gradilišta na kojima je označio mjesto budućeg supermarketa, među ostalim, u Zagrebu, Velikoj Gorici i Požegi. Stalno je oglašena Eurospinova potraga u Hrvatskoj za radnicima i zemljištima za kupnju i najam za buduće trgovine.

Usporedba s Lidlom

Eurospin najčešće uspoređuju s Lidlom koji je u Hrvatskoj promijenio početku strategiju isključivog diskontera, uvevši u ponudu i robne marke drugih proizvođača, pogotovo domaćih. Lidl je prebacio brojku od 100 supermarketa na našem tržištu prošle godine, 13 godina nakon dolaska u Hrvatsku.

U prvim najavama za Hrvatsku iz sjedišta Eurospina odaslane su procjene da bi u našoj zemlji mogli otvoriti oko 1500 novih radnih mjesta u supermarketima i još oko 150 u distributivnom centru. Brojka od 100 trgovina zacrtana je sukladno ambiciji talijanskog diskontera da ima prodajno mjesto u svim hrvatskim gradovima s više od 10 tisuća stanovnika.

Kako god se nastavila i završila Eurospinova ‘odiseja’ u Hrvatskoj, ostaje činjenica da je to prvi lanac pa i veća kompanija, koja je zakoračila na naše tržište od koronakrize pa i godinama prije nje.

hr Sat Aug 08 2020 12:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ee1f33f6f2ab8a3608b45dc/80
Foto: Pixabay

Na području Šibensko-kninske županije dvoje novooboljelih

Trenutno je 36 aktivnih slučajeva oboljenja od kojih se jedna osoba liječi na odjelu infektologije šibenske bolnice.

Na području Šibensko-kninske županije imamo dvije novooboljele osobe od covid-19 infekcije.

Riječ je o jednoj mlađoj muškoj osobi s prebivalištem u Zagrebačkoj županiji, koja se nakon pozitivnog testa vratila kući. Druga oboljela osoba je mlađi muškarac koji trenutno boravi na području Vodica, a epidemiološka obrada je u tijeku.

U posljednja  24 sata uzorkovano je 54 uzorka na SARS-CoV-2 virus. Pod mjerama zdravstvenog nadzora i samoizolacije nalaze se 23 osobe.

Trenutno je 36 aktivnih slučajeva oboljenja od kojih se jedna osoba liječi na odjelu infektologije šibenske bolnice.

hr Sat Aug 08 2020 11:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1d529daf72d110e8b4572/80
Foto: Pixabay

Stručnjaci: Vrućine će uskoro ubijati više ljudi nego sve zarazne bolesti skupa

To da klimatske promjene donose stravične štete ne samo po prirodu, nego i po ekonomiju, odavno je činjenica.

Povećanje srednje temperature na Zemlji od 3°C do kraja stoljeća odavno se više ne čini katastrofičnim predviđanjem. Ekonomska analiza stanja u kojem bi čovječanstvo tada bilo, kaže i to da će vrućina u tom slučaju ubijati više ljudi od zaraznih bolesti, piše N1.

Privatna neprofitna organizacija National Bureau of Economic Research (NBER), kojom trenutno predsjeda James Poterba s MIT-a, objavila je veliku analizu brojnih znanstvenika koji su skupa procjenjivali ekonomske posljedice dramatičnog povećanja mortaliteta ljudi u svijetu ako čovječanstvo ne bi spriječilo daljnje klimatske promjene.

To da klimatske promjene donose stravične štete ne samo po prirodu, nego i po ekonomiju, odavno je činjenica. Tako je Europska agencija za okoliš (EEA) prije tri godine proglasila, primjerice, Hrvatsku zemljom u Europi koja je pretrpjela druge najgore štete od klimatskih promjena u razdoblju od 1980. do 2013.

Bila je riječ o 0,2 posto BDP-a u tih 33 godine ili 2,25 milijardi eura.

Tada je EEA navela i to da svijet godišnje trpi 1200 milijardi dolara šteta uslijed klimatskih promjena i da samo zbog njih, godišnje umire 400.000 ljudi.

Najnovija interdisciplinarna studija ekonomista, među kojima su i okolišni ekonomisti, objavljena u NBER-u, kaže – kao prvo – da svijet srlja u takvo zagađenje naftom, ugljenom i plinom, da će do kraja stoljeća globalno zatopljenje biti 3°C.

Ekonomski aspekt istraživanja bio je taj što bi se, čak i u svijetu u kojem je mjesta za ljudsku vrstu sve manje, čovječanstvo trudilo preživjeti. To bi značilo adaptaciju na klimatske promjene, a to onda znači i to da bi se bogati uspijevali relativno bolje, a siromašniji relativno lošije prilagoditi. Ono što bi vrijedilo za sve je da bi i jedne i druge to koštalo.

Istraživači iz ove studije došli su do toga da bi u svijetu toplijem za 3°C u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno 2°C toplijem nego danas, smrtnost kao posljedica isključivo vrućine porasla za čak 221 na 100.000 stanovnika.

Ilustracije radi, oni su to usporedili sa udjelom u mortalitetu svih godišnjih prometnih nesreća u SAD-u na 100.000 stanovnika. Naveli su da je riječ o mortalitetu od 11,4 smrti na 100.000 ljudi. U tom svjetlu 221 smrt je užasna brojka.

Naravno da se ljudi s time ne bi pomirili. Ulagali bi sredstava koliko imaju u prilagođavanje, ne samo što se tiče bolesti, hrane, vode, nego i zaštite od vrućine. Bogatiji ljudi ili bogatije države imali bi bolju zaštitu nego siromašniji ili barem oni s manje dostupnim tehnologijama, odnosno manje funkcionalnim društvima i državama.

Raznim mjerama bi se smanjila dodatna smrtnost od vrućina i u prosjeku, navodi se u istraživanju, došlo bi se do mortaliteta kao posljedica novih klimatskih okolnosti od dodatnih 85 smrti na 100.000 stanovnika u cijelom svijetu.

A to je, kako se vidi i na grafovima priloženima u dokumentu, bitno više nego što se procjenjuje da će umirati ljudi od svih zaraznih bolesti skupa: HIV, tuberkuloza, malarija, denga, gripa, kolera i sve ostalo prouzročeno mikroorganizmima koji se prenose na čovjeka.

Analitičari navode i to da bi čovječanstvo, ako bi pak uspjelo do kraja stoljeća spriječiti klimatske promjene do granice iz Pariškog sporazuma, 1,5°C ili 2°C, ovisno o kojem se modelu i kojim žrtvama radi, dodani mortalitet iznosio relativno niskih 14 dodatnih smrti na 100.000 stanovnika.

Koliko je analiza racionalna i realna, pokazuje i to što se trošak sredstava, novca na zaštitu ljudi od utjecaja vrućina i klimatskih promjena prikazuje i u odnosu na broj smrti ljudi koliko bi ih prouzročio trošenje novca na drugoj strani ekonomije i društva. Jer, odnekud se taj novac mora izdvajati; pa bilo to iz industrije, obrazovanja, zdravstva, poticaja poljoprivredi...

Nešto od takvog života Europa je upoznala u ljeto 2003. Tadašnji val vrućine direktno je pobio 70 tisuća ljudi. Skoro 15 tisuća poumiralo ih je samo u Francuskoj. U valu vrućine u Rusiji u ljeto 2010. poumiralo je kao direktne žrtve čak 11.000 ljudi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. do 2017. u svijetu je od ekstremnih temperatura poumiralo 166.000 ljudi, što je konzervativna procjena i temeljena na osnovu registriranih smrti. Već u 1990-ima u SAD-u je od ekstremnih vrućina umiralo nekoliko puta više ljudi nego od poplava i uragana.

A vrućine su sve gore, sve češće se probijaju ekstremi; jedan od posljednjih je Bagdad prije nekoliko dana sa 51°C u hladu. Pritom je čovječanstvo uglavnom i dalje nesvjesno što mu se događa i smrti od ekstremnih vrućina izrazito se slabo statistički vode.

Stoga se, kao i u slučaju sve češćih drugih uzroka smrti, diljem svijeta sve češće koriste matematički modeli koji promatraju određena razdoblja, uspoređuju različite uvjete i dolaze do konačnih rezultata o smrtnosti.

hr Sat Aug 08 2020 11:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .