Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5962afcb557a2c318b4a3b/80
Foto: Plavi svijet

Obični dupini ponovo u Jadranu!: "Nekad su bili najbrojniji u Jadranskom i Sredozemnom moru"

Više desetljeća nakon što su obični dupini nestali iz Jadrana posljednjih godina veće skupine ponovo se pojavljuju. Istraživači Instituta Plavi svijet su kod otočića Mana pored Kornata zabilježili najveću do sada opaženu skupinu od preko 50 običnih dupina!

Tijekom redovnog monitoringa dobrih dupina koji Institut Plavi svijet provodi u području sjeverne Dalmacije u suradnji s Parkom prirode „Telaščica“ i Nacionalnim parkom „Kornati“, istraživači su tijekom posljednjeg obilaska područja u srpnju, zabilježili susret sa skupinom od preko 50 običnih dupina (Delphinus delphis), regionalno izumrlom vrstom koja u Jadranu više ne obitava! - javlja morski.hr

– Skupinu običnih dupina susreli smo oko 2 NM zapadno od obale otočića Mana u području Kornata. S njima smo proveli nešto više od dva sata tijekom kojih smo prikupljali podatke o njihovu ponašanju i fotografije potrebne za foto-identifikaciju. Posebno nas je razveselila činjenica da su u skupini bili mladunci te jedan novorođeni mladunac! Dupini su povremeno plivali velikom brzinom i pri tome skakali, imali smo dojam da smo na oceanu – kaže Tihana Vučur, istraživač Instituta Plavi svijet.

Njen kolega, istraživač Marko Radulović opisuje njihov susret: „Dupini su bili izuzetno raspoloženi. Približavali su se našem plovilu te plivali u pramčanom valu. Kad bi se udaljili od plovila vidjeli smo kako uz površinu love iglice. Napravili smo i neke fantastične snimke pod morem!“

– Obični dupini, kako im i ime upućuje, nekad su bili najbrojniji dupini u Jadranskom i Sredozemnom moru. Kao i sredozemna medvjedica, i obični dupin se na žalost u Jadranskom moru smatra regionalno izumrlom vrstom jer već nekoliko desetljeća ne postoje podaci o njihovom trajnom obitavanju i razmnožavanju, a opažanja su rijetka i obično uključuju svega nekoliko jedinki ili usamljene jedinke. Upravo stoga je susret sa ovako velikom skupinom običnih dupina u Jadranu jedinstven – govori dr. sc Nikolina Rako Gospić, direktorica programa istraživanja Instituta Plavi svijet.

Povremeno pojavljivanje regionalno izumrle vrste u područjima nekadašnjeg obitavanja ne znači istovremeno i da se vrsta vratila. Međutim, češće pojavljivanje može upućivati da vrsta u području nekadašnjeg obitavanja ponovo može pronaći uvjete potrebne barem za kratkotrajni boravak. Nešto manje skupine od 20-30 običnih dupina u blizini Dugog otoka zabilježene su i tijekom ljeta 2015 i 2016. Ponovno pojavljivanje ove skupine u kojoj su bili i mladunci daje nadu da bi se vrsta jednog dana mogla vratiti u Jadran.

Dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta Plavi svijet istraživao je razloge nestanka običnih dupina iz Jadrana.

– Početak nestanka vrste iz Jadrana vezan je uz organizirane kampanje ubijanja i istrjebljivanja jer su dupini smatrani štetočinama koje uništavaju riblji fond te je za svakog ubijenog dupina isplaćivana nagrada. Kampanja istrjebljivanja eskalirala je 50tih godina prošlog stoljeća kad je uglavnom u području sjevernog Jadrana ubijeno gotovo 800 dupina. Pojava industrijskog ribolova i njime uzrokovani prelov ribe, zagađenje mora (posebice sjevernog Jadrana) te promjene u okolišu uzrokovane globalnim zatopljenjem i pojavom novih vrsta, doveli su do konačnog nestanka običnih dupina iz Jadrana tijekom 80tih i 90tih godina prošlog stoljeća. Na žalost, obični dupini suočavaju se sa sličnim problemima u okolišu i diljem Sredozemlja. Danas je vrsta u većem broju prisutna samo još u Alboranskom moru, području oko Malte i u nekim dijelovima Egejskog mora – kaže dr.sc. Holcer.

Zanimljiva je i činjenica da unatoč tome što su obični dupini nekad bili tako brojni gotovo da i ne postoje fotografije ili video zapisi. „Jedina stara snimka običnih dupina iz Jadrana koju smo uspjeli pronaći nalazila se u njemačkom državnom arhivu, a snimljena je u okolici Visa 30tih godina prošlog stoljeća! Na snimci se jasno vidi manja skupina običnih dupina kako prati drveni brod koji plovi prema Komiži – kaže dr.sc. Holcer.

Obični dupin (Delphinus delphis) obitava u morima i oceanima umjerenog i tropskog pojasa cijelog svijeta. Tamnih leđa i svijetlog trbuha, obični dupin lako je prepoznatljiv po karakterističnom žuto bijelom obojanju na boku koje izgleda kao polegnuta osmica. Obični dupin spada u manje dupine. Duljina tijela obično je do 230 cm. Hrane se uglavnom sitnijom plavom ribom i beskralješnjacima. Prema dostupnim podacima prosječna duljina života kod ove vrste je oko 30 godina.

Oznake (urezi, ožiljci, ogrebotine, obojanje i sl) na leđnim perajama i tijelu dupina stvaraju jedinstveni uzorak po kojem je moguće međusobno prepoznati pojedine jedinke. Usporedbom fotografija koje istraživači rade na raznim lokacijama na kojima provode istraživanja moguće je utvrditi postoje li migracije jedinki između pojedinih područja.

– Tijekom opažanja običnih dupina upravo s ciljem fotografske identifikacije napravili smo veliki broj fotografija koje ćemo usporediti s katalozima fotografija kolega u Grčkoj i Italiji. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru! Posebno je zanimljivo da smo uspoređujući nove fotografije sa našim katalogom utvrdili kako je barem pet dupina opaženih 2016. kod Dugog otoka ponovno opaženo i sada – kaže Tihana Vučur.

Svi dupini i kitovi danas su zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje i uznemiravanje, no unatoč zakonskoj zaštiti, kod većine vrsta bilježi se pad brojnosti. I populacija sredozemnih običnih dupina ugrožena je i ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti. Prijetnje uključuju nedostatak hrane uzrokovan prelovom ribe, buku koju proizvode trgovački brodovi i rekreacijska plovila, uznemiravanje, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice kemijskih spojeva koji utiču na imunološki sustav i uzrokuju smanjenu reprodukciju. - piše morski.hr

hr Thu Jul 26 2018 07:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b73d7dccb557a27688b48e2/80
Foto: Pixabay

Do kraja tjedna zadržat će se nestabilno vrijeme

Nalazimo se u polju izjednačenog i malo povišenog tlaka zraka uz zadržavanje znatne količine vlage nad našim krajevima

Danas će biti mirnije, ali i dalje nestabilno. U većini krajeva prevladavat će oblačno, a u prvom dijelu dana povremeno može pasti malo kiše ili poneki pljusak. 

Na Jadranu će puhati i jaka bura, osobito podno Velebita čije se slabljanje očekuje tek u četvrtak.

Nalazimo se u polju izjednačenog i malo povišenog tlaka zraka uz zadržavanje znatne količine vlage nad našim krajevima.

Na kopnu će biti djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku, povremeno sa slabom kišom i pljuskovima. Na zapadu u poslijepodnevnim satima oborina sve rjeđa, u većini krajeva suho uz djelomično razvedravanje. Postupno sve dužih sunčanih razdoblja te suho bit će i na sjevernom Jadranu, dok će se duž ostatka obale tijekom dana zadržati oblačnije i nestabilnije. - piše N1

Krajem dana i navečer oborina uglavnom u prestanku.

Vjetar na kopnu slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu u početku umjerena bura, podno Velebita jaka s olujnim udarima, a prema otvorenom moru do umjeren sjeverozapadnjak.

Najviše dnevne temperature u unutrašnjsoti većinom između 23 i 28 stupnjeva, malo više od toga bit će u krajnjim istočnim sunčanijim krajevima. Na Jadranu i uz njega oko 30.

Najniže tempearture tijekom iduće noći i jutra od 15 do 20 na kopnu, a uz more između 20 i 24 stupnja.

A nakon prolaska fronte i osvježenja koje je ona donijela, biometeorološke prilike razmjerno povoljne, nešto nepovoljnije bit će prema istoku gdje bi ljudi osjetljiviji na vrijeme mogli osjećati glavobolju. 

Sutra, ali i u nastavku tjedna, sunčanije, no ne posve stabilno. U poslijepodnevnim satima se pljuskovi i grmljavina očekuju uglavnom u zaleđu Dalmacije.

U subotu su rijetki pljuskovi mogući na krajnjem jugu Jadrana, a nedjelja zatim posvuda suha i pretežno sunčana. Bit će postupno i sve toplije, od petka u mnogim mjestima danju ponovno i vruće, oko ili tek koji stupanj iznad prosjeka za doba godine. - piše N1

hr Wed Aug 15 2018 09:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b73c2e3cb557a244f8b4eae/80
Foto: Marija Maroš

Sinj prepun hodočasnika, svi složni u jednom - niti dugotrajan put nije težak uz Marijin zagovor

Blagdan je Uznesenja Blažene Djevice Marije koji se na poseban način slavi u najvećem marijanskom svetištu u Dalmaciji, a ujedno i kao dan grada Sinja – u Svetištu Gospe Sinjske. I ove godine je u osvit blagdana u Sinj pohitalo mnoštvo hodočasnika iz cijele Cetinske krajine, Splita i splitskog zaleđa te susjedne Bosne i Hercegovine, točnije Livna i okolnih mjesta…

Sinjski park, ulice i mjesta uz Svetište postala su kuće na otvorenom za sve vjernike koji su i ove godine došli u Sinj, a prošetali smo tako tim mjestima i porazgovarali s mnogima. Svi se slažu kako je dugotrajan put mukotrpan i težak, ali isplati se jer svi u Sinj nose svoje osobne molitve, molitve za obitelj i druge nakane.

Prošetali smo ulicama Sinja i zabilježili dojmove hodočasnika i njihova razmišljanja oko dolaska u Sinj, u najveće marijansko svetište.


- Dolazimo iz Graba i pješice smo došli u Sinj. Upravo smo stigli i nakon ispovijedi pomolili smo se pred Gospinim oltarom i zahvalili joj što nam je dala snagu i zdravlje da dođemo ovdje. Put nije bio mukotrpan, sve se zaboravi uz Gospinu pomoć, a ovo nam je već deseta godina zaredom da hodočastimo iz Graba sa svojom djecom. Ne želimo prekinuti tradiciju.

- Nakon što smo četiri godine pješačili iz Kaštela, ove godine smo ipak došli automobilom. Svake godine se vraćamo u Sinj u osvit Velike Gospe, a motivi su veliki – vjera i ljubav prema Gospi. Kao i svake godine molitve su upućene prema obitelji, zdravlju djece, miru, ljubavi i ostalom. Dok budemo mogli dolazit ćemo u Sinj!

- Iz Knina smo i ove godine došli u Sinj. Ove godine nisam mogao pješice, ali prošle sam godine pješačio iz kraljevskog grada prema Gospinom Sinju. Vjera, kajanje i ljubav te sve molitve u nakanu najviše za obitelj. Dokle budem mogao hodati dolazit ću u Sinj!

- Došli smo iz Zagreba. Put je bio dugotrajan i s nekoliko poteškoća na cesti, ali hvala Bogu u Sinju smo došli na vrijeme. Već dugi niz godina dolazimo u Sinj potaknuti zagovorom Djevice Marije koji je moćan. Ove godine imamo i dijete pa ćemo tako Gospi zahvaliti na njemu, a ako Bog da vraćat ćemo se u Sinj svake godine!

- I ove godine stigao sam iz Prvić Luke, jednog malenog otočića pokraj Šibenika. Dug put, a evo druga godina da dolazim ovdje u Sinj. Doći, pomoliti se skrušeno, a evo i još jedan dodatan motiv za posjet Sinju jest kako sam baš i oženjen Sinjankom!


Podsjetimo, svete mise u sinjskom Svetištu služe se već od 4 sata, a služena je i misa na Gospinom gradu.  Središnje misno slavlje kreće od 9:30 sati procesijom ulicama Sinja te svetom misom na Trgu dr. Franje Tuđmana kojom predsjeda splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

U poslijepodnevnim satima svete mise će se služiti u 14, 15 i 16 sati, a večernju svetu misu na Trgu dr. Franje Tuđmana od 18 sati  predvodit će provincijal fra Joško Kodžoman.

hr Wed Aug 15 2018 08:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b73c185cb557a244f8b4ea6/80

Katolički vjernici danas slave blagdan Velike Gospe

Ovaj veliki blagdan slavi se u mnogim državama, a najviše u Europi i Južnoj Americi

Velika Gospa je blagdan Uznesenja Blažena Djevice Marije na nebo, a slavi se svake godine, 15. kolovoza. Taj dan je ujedno i državni blagdan u Hrvatskoj. 

Prema katoličkoj teologiji, Marija je dušom i tijelom uznesena na nebo svom uskrslom sinu Isusu Kristu., a ovakav nauk proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. godine kojem je prethodila duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo.

Ovaj veliki blagdan slavi se u mnogim državama, a najviše u Europi i Južnoj Americi gdje se održavaju procesije i razni festivali. Također, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta. 

Kraljica Hrvata

Hrvati imaju dugu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije koju su u teškim vremenima i nevoljama prizivali u pomoć te su je tako nazvali "kraljicom Hrvata", ali i "najvjernijom odvjetnicom Hrvata".


U Hrvatskoj se nalaze marijanskih svetišta, a najpoznatija su ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i Voćunu.

hr Wed Aug 15 2018 08:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b732699cb557a3c658b494c/80

Zmijavci dobili Trg sv. Lovre

Trgom dominira vizualno dojmljiv spomenik istoimenog zaštitnika žitelja ove općine

Općina Zmijavci dobila je novi trg ispred mjesne crkve posvećene svetom Lovri. Trgom dominira vizualno dojmljiv spomenik istoimenog zaštitnika žitelja ove općine. 


U galeriji donosimo nekoliko fotografija novog Trga sv. Lovre u Zmijavcima.

hr Tue Aug 14 2018 21:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .