Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5962afcb557a2c318b4a3b/80
Foto: Plavi svijet

Obični dupini ponovo u Jadranu!: "Nekad su bili najbrojniji u Jadranskom i Sredozemnom moru"

Više desetljeća nakon što su obični dupini nestali iz Jadrana posljednjih godina veće skupine ponovo se pojavljuju. Istraživači Instituta Plavi svijet su kod otočića Mana pored Kornata zabilježili najveću do sada opaženu skupinu od preko 50 običnih dupina!

Tijekom redovnog monitoringa dobrih dupina koji Institut Plavi svijet provodi u području sjeverne Dalmacije u suradnji s Parkom prirode „Telaščica“ i Nacionalnim parkom „Kornati“, istraživači su tijekom posljednjeg obilaska područja u srpnju, zabilježili susret sa skupinom od preko 50 običnih dupina (Delphinus delphis), regionalno izumrlom vrstom koja u Jadranu više ne obitava! - javlja morski.hr

– Skupinu običnih dupina susreli smo oko 2 NM zapadno od obale otočića Mana u području Kornata. S njima smo proveli nešto više od dva sata tijekom kojih smo prikupljali podatke o njihovu ponašanju i fotografije potrebne za foto-identifikaciju. Posebno nas je razveselila činjenica da su u skupini bili mladunci te jedan novorođeni mladunac! Dupini su povremeno plivali velikom brzinom i pri tome skakali, imali smo dojam da smo na oceanu – kaže Tihana Vučur, istraživač Instituta Plavi svijet.

Njen kolega, istraživač Marko Radulović opisuje njihov susret: „Dupini su bili izuzetno raspoloženi. Približavali su se našem plovilu te plivali u pramčanom valu. Kad bi se udaljili od plovila vidjeli smo kako uz površinu love iglice. Napravili smo i neke fantastične snimke pod morem!“

– Obični dupini, kako im i ime upućuje, nekad su bili najbrojniji dupini u Jadranskom i Sredozemnom moru. Kao i sredozemna medvjedica, i obični dupin se na žalost u Jadranskom moru smatra regionalno izumrlom vrstom jer već nekoliko desetljeća ne postoje podaci o njihovom trajnom obitavanju i razmnožavanju, a opažanja su rijetka i obično uključuju svega nekoliko jedinki ili usamljene jedinke. Upravo stoga je susret sa ovako velikom skupinom običnih dupina u Jadranu jedinstven – govori dr. sc Nikolina Rako Gospić, direktorica programa istraživanja Instituta Plavi svijet.

Povremeno pojavljivanje regionalno izumrle vrste u područjima nekadašnjeg obitavanja ne znači istovremeno i da se vrsta vratila. Međutim, češće pojavljivanje može upućivati da vrsta u području nekadašnjeg obitavanja ponovo može pronaći uvjete potrebne barem za kratkotrajni boravak. Nešto manje skupine od 20-30 običnih dupina u blizini Dugog otoka zabilježene su i tijekom ljeta 2015 i 2016. Ponovno pojavljivanje ove skupine u kojoj su bili i mladunci daje nadu da bi se vrsta jednog dana mogla vratiti u Jadran.

Dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta Plavi svijet istraživao je razloge nestanka običnih dupina iz Jadrana.

– Početak nestanka vrste iz Jadrana vezan je uz organizirane kampanje ubijanja i istrjebljivanja jer su dupini smatrani štetočinama koje uništavaju riblji fond te je za svakog ubijenog dupina isplaćivana nagrada. Kampanja istrjebljivanja eskalirala je 50tih godina prošlog stoljeća kad je uglavnom u području sjevernog Jadrana ubijeno gotovo 800 dupina. Pojava industrijskog ribolova i njime uzrokovani prelov ribe, zagađenje mora (posebice sjevernog Jadrana) te promjene u okolišu uzrokovane globalnim zatopljenjem i pojavom novih vrsta, doveli su do konačnog nestanka običnih dupina iz Jadrana tijekom 80tih i 90tih godina prošlog stoljeća. Na žalost, obični dupini suočavaju se sa sličnim problemima u okolišu i diljem Sredozemlja. Danas je vrsta u većem broju prisutna samo još u Alboranskom moru, području oko Malte i u nekim dijelovima Egejskog mora – kaže dr.sc. Holcer.

Zanimljiva je i činjenica da unatoč tome što su obični dupini nekad bili tako brojni gotovo da i ne postoje fotografije ili video zapisi. „Jedina stara snimka običnih dupina iz Jadrana koju smo uspjeli pronaći nalazila se u njemačkom državnom arhivu, a snimljena je u okolici Visa 30tih godina prošlog stoljeća! Na snimci se jasno vidi manja skupina običnih dupina kako prati drveni brod koji plovi prema Komiži – kaže dr.sc. Holcer.

Obični dupin (Delphinus delphis) obitava u morima i oceanima umjerenog i tropskog pojasa cijelog svijeta. Tamnih leđa i svijetlog trbuha, obični dupin lako je prepoznatljiv po karakterističnom žuto bijelom obojanju na boku koje izgleda kao polegnuta osmica. Obični dupin spada u manje dupine. Duljina tijela obično je do 230 cm. Hrane se uglavnom sitnijom plavom ribom i beskralješnjacima. Prema dostupnim podacima prosječna duljina života kod ove vrste je oko 30 godina.

Oznake (urezi, ožiljci, ogrebotine, obojanje i sl) na leđnim perajama i tijelu dupina stvaraju jedinstveni uzorak po kojem je moguće međusobno prepoznati pojedine jedinke. Usporedbom fotografija koje istraživači rade na raznim lokacijama na kojima provode istraživanja moguće je utvrditi postoje li migracije jedinki između pojedinih područja.

– Tijekom opažanja običnih dupina upravo s ciljem fotografske identifikacije napravili smo veliki broj fotografija koje ćemo usporediti s katalozima fotografija kolega u Grčkoj i Italiji. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru! Posebno je zanimljivo da smo uspoređujući nove fotografije sa našim katalogom utvrdili kako je barem pet dupina opaženih 2016. kod Dugog otoka ponovno opaženo i sada – kaže Tihana Vučur.

Svi dupini i kitovi danas su zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje i uznemiravanje, no unatoč zakonskoj zaštiti, kod većine vrsta bilježi se pad brojnosti. I populacija sredozemnih običnih dupina ugrožena je i ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti. Prijetnje uključuju nedostatak hrane uzrokovan prelovom ribe, buku koju proizvode trgovački brodovi i rekreacijska plovila, uznemiravanje, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice kemijskih spojeva koji utiču na imunološki sustav i uzrokuju smanjenu reprodukciju. - piše morski.hr

hr Thu Jul 26 2018 07:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Na parkiralištu našao novčanik s 1000 eura i vratio ga vlasniku

Nije dvojio ni trena...

Umjesto da novac spremi u džep, ovaj je nesebični Varaždinac pronašao kontakt od vlasnika novčanika te ga nakon poziva, sretno dostavio na kućni prag.

Ovu priču sa sretnim krajem ispričao je redakciji Regionalnog tjednika vlasnik izgubljenoga novčanika Robert Mraz, radostan jer još uvijek postoje osobe koje čine dobra djela.

– Čuvao sam taj iznos u novčaniku kako bih platio registraciju za automobil i druge stvari, a to ću, zahvaljujući Josipu Zavrtniku, sad moću učiniti. Čovjek me zaista spasio i zahvalan sam mu na tome – ispričao je Robert Mraz.

hr Tue Dec 11 2018 16:01:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7316cc9e31334f008b45a3/80
Foto: Pixabay

Pogledajte kako iduće godine možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora

Koliko god ih bilo, praznika i blagdana nikada dosta. A malo kojeg hrvatskog radnika ne raduje kad padaju u utorak ili četvrtak pa ih se poveže s vikendom. Provjerili smo kakva je situacija s neradnim danima u 2019. i kakve se spajalice mogu složiti uz upotrebu jednog ili dva dana godišnjeg

Hrvatska ima 13 državnih praznika i blagdana koji obično donose nešto manje neradnih dana jer uvijek poneki od njih padne u dane vikenda. Tako iduće godine možemo računati na 11 neradnih dana, kao i 2018.

Prvi dio godine prilično je sušan: nakon Nove godine, koja pada u utorak, slijedi 'velika rupa' sve do Uskrsa.

Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa i iduće godine ostajemo bez slobodnog dana. Uskrs je pak tri tjedna kasnije nego ove godine, što znači da ćemo gotovo četiri mjeseca raditi bez slobodnog blagdanskog dana.

No od 1. svibnja kreće puno povoljnije razdoblje. Prvomajski praznik pada u sredini tjedna pa je moguće lijepo povezivanje s jedne ili druge strane.

Lipanj donosi dva praznika, jedan blagdan i jednu prekrasnu priliku za spajanje. Nažalost, Dan antifašističke borbe gubimo zbog subote, ali Tijelovo 20. lipnja pada na četvrtak. Kako već u utorak 25. lipnja slavimo Dan državnosti, uz dva dana godišnjeg moguće je napraviti spajalicu dugu šest dana, piše tportal.

Dan pobjede donosi produženi vikend s ponedjeljkom, a priliku za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg' pruža Velika Gospa koja dolazi u četvrtak.

Ista mogućnost otvara se za Dan neovisnosti u utorak 8. listopada, a Svi sveti donose još jedan produženi vikend, ovaj put s petkom.

Godinu zatvaraju divno posloženi božićni blagdani, koji padaju u srijedu i četvrtak i omogućuju tri kombinacije: petodnevni odmor uz angažiranje jednog dana godišnjeg, šestodnevni uz dva dana godišnjeg ili pravi raspust od devet dana, uz potrošnju samo tri dana godišnjeg.

Sve u svemu, pred nama je dobra godina, samo treba pregrmjeti prva četiri mjeseca.

Računica pokazuje da najkreativniji, oni koji iskoriste sve mogućnosti spajanja, mogu u šest prazničnih mjeseci pogodnih za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg doći do 32 slobodna dana.

hr Tue Dec 11 2018 16:00:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .