Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a992be32af47f4b1b8b45df/80

Nacrt nove demografske strategije: 110 mjera za povećanje broja rođenih i zaustavljanje egzodusa

Od sljedeće godine roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta trebale bi biti izjednačene s punom plaćom roditelja, a očevi bi trebali dobiti pravo na 10 slobodnih dana plaćenih u visini pune plaće koje mogu iskoristiti da, zajedno s majkom, budu kod kuće neposredno nakon rođenja djeteta.

Glavne su to mjere koje, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, donosi Nacionalna demografska strategija revitalizacije Republike Hrvatske, peti demografski strateški dokument koji radna skupina resornog Ministarstva demografije, sastavljena od 16 izabranih stručnjaka, izrađuje od ožujka prošle godine. Kako saznajemo, prva verzija dokumenata, koji sadrži čak 110 demografskih mjera, dovršena je još prije nekog vremena te su svi članovi radne skupine na nju dostavili svoje primjedbe i prijedloge. Temeljem njih, u Ministarstvu demografije sada se izrađuje finalni dokument, koji bi na proljeće trebao biti upućen u javnu raspravu.

Prva na popisu mjera je, kako doznajemo, delimitiranje roditeljskih naknada, koja bi trebala stupiti na snagu 2020. godine. Ta je mjera bila među glavnim HDZ-ovim predizbornim obećanjima, a resorna ministrica Nada Murganić stalno je ponavljala da će je provesti do kraja mandata.

Visoka cijena mjera

- U prvom je koraku, prije dvije godine, naknada za drugih šest mjeseci povećana s tadašnjih oko 2600 na oko 4000 kuna, a sljedeći je korak potpuno ukidanje limita ili postavljanje izuzetno visokog limita, poput, recimo, trostrukog iznosa prosječne plaće, što bi iznosilo gotovo 20.000 kuna. S obzirom na to da je sljedeća, 2020. godina izborna godina, predviđeno je da se počne primjenjivati te godine, a još će se vidjeti hoće li se primjenjivati od početka ili sredine godine - kaže naš sugovornik, jedan od članova radne skupine. Tako bi se i Hrvatska pridružila zemljama u regiji koje imaju punih 12 mjeseci dopusta iz naknadu u visini pune plaće.

Cijeli je dokument, kaže naš sugovornik, popis krasnih želja i odličnih mjera, za koje u prvoj verziji, koja im je dostavljena, još nije napravljen detaljni troškovnik.

- Sve to izvrsno izgleda, no koliko će sve skupa koštati - to još ne znamo - kaže. Samo delimitiranje naknada već je, kaže, ozbiljan trošak. Povećanje naknade s 2600 na 4000 kuna koštalo je oko 350 milijuna kuna na godišnjoj razini, a potpuno ukidanje limita moglo bi, prema nekim grubim procjenama, koštati još toliko.

Problematičan je i trošak druge mjere koju Vlada namjerava uvesti navodno već od sljedeće godine, a to je očev dopust.

Mjera je, kaže naš sugovornik, također vrlo visoko među prioritetima u Strategiji jer je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU koja uopće nema izrijekom propisan očev dopust. Susjedna Slovenija ga je, primjerice, uvela još 2003. godine, traje 30 dana, a naknada tijekom njegova korištenja iznosi 90 posto pune plaće oca.

Najduži dopust ima Finska, od čak 9 tjedana, uz naknadu od 70 posto pune plaće, u Portugalu otac može biti kod kuće 5 tjedana uz naknadu od 100 posto iznosa svoje plaće, a najveći broj država (Francuska, Irska, Danska, Poljska, Belgija...) imaju propisan očev dopust u trajanju od dva tjedna, uz naknadu u visini od 90 do 100 posto plaće.

- Pred donošenjem je Direktiva EU o ravnoteži privatnog i poslovnog života roditelja, koja propisuje minimum od 10 dana očevog dopusta, a čije se izglasavanje očekuje do ljeta. Hrvatska je ranije, u iznošenju stajališta na prijedlog Direktive, pravo na očev dopust smatrala ‘spornim’ jer zahtijeva dodatna sredstva u nacionalnom proračunu. No, sad je jasno da ćemo to pravo morati i mi uvesti, pa je odlučeno da ga se uvede ipak ranije nego što nas to pravila obvezuju - kaže naš sugovornik.

Hrvatska bi imala obvezu Direktivu uklopiti u nacionalno zakonodavstvo u naredne tri godine, no, kako saznajemo, u dijelu koji se tiče očevog dopusta učinit će to bitno ranije.

No, politika se odlučila doista za minimalni očev dopust od 10 dana - iako je mogla propisati i znatno duži dopust - a navodno su se lomila koplja između stručnjaka iz radne skupine i predstavnika Ministarstva o tome tko bi trebao platiti naknadu za očev dopust - država ili poslodavac. Prema dostupnim podacima, jedina od 32 analizirane europske države u kojima naknadu isplaćuje poslodavac je Norveška, u kojoj je pak uobičajeno da se očev dopust pokriva kolektivnim ugovorima te najčešće iznosi dva tjedna uz puni iznos plaće.

Radna skupina

- Bojim se da bi, kad bi kod nas prevladalo mišljenje da bi naknadu za očev dopust trebao pokrivati poslodavac, mjera u startu bila minirana, osobito od strane manjih poslodavaca, kojima bi to bio značajan trošak. Budući da je očev dopust pravo, a ne obaveza, vjerojatno bi dio poslodavaca pokušao utjecati na radnike da to pravo ne iskoriste - smatra naš sugovornik.

Radnu skupinu koja izrađuje Strategiju čine dr. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, dr. Mario Bara i dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Ksenija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. Nenad Pokos, dr. Ivo Turk, dr. Andreja Brajša Žganec i dr. Dražen Živić s Instituta “Ivo Pilar”, dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Pravnog fakulteta, dr. Josip Faričić i dr. Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru, dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Milardovićs Instituta za migracije, dr. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest i dr. Andreja Sršen s Hrvatskih studija, piše Jutarnji list


hr Sat Feb 09 2019 08:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Čak 400.000 automobila u Hrvatskoj predstavlja velik rizik u prometu, evo i zašto

Za velik broj prometnih nesreća, krivca možemo tražiti i u starom voznom parku. Hrvatski vozni park u prosjeku je star 13 godina, a čak 400 tisuća vozila nema suvremeni sustav za kočenje.

Kočnice štekaju na domaćim cestama. Zbog svoje starosti, trećina vozila ne prolazi tehnički. Padaju upravo na najvažnijem sustavu, onom za kočenje.

To su automobili koji nisu opremljeni niti čak ABS kočnim sustavom, a da ne govorimo o modernim ESP sustavima'', rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Godišnje je registrirano nešto više od dva milijuna vozila. Gotovo pola milijuna, ne prolazi tehnički zbog raznih kvarova. Nisu samo kočnice razlog.

- Tako smo prošle godine s ceste eliminirali više od 60 tisuća automobila, s lošim pneumaticima. Također smo 120-130 tisuća automobila maknuli s ceste, kod njih smo uočili teže nedostatke na kočionom sustavu kao što su razlika kočenja lijeve i desne strane na istoj osovini automobila'', kaže Pejić.

Zabrinjava i povećanje broja uvoznih polovnih automobila, čija je sigurnost upitna. Tomu se može stati na kraj.

- Da se uvede sustav u kojem će se dodatno smanjiti trošarine za vozila mlađa od pet ili sedam godina. a svakako da se dodatno penaliziraju vozila starija od sedam godina čime bi, ja vjerujem došlo do pomlađivanja relativno starog hrvatskog voznog parka'', rekao je Pero Klarić, trgovac automobilima.

Postoje i drugi načini. ''Država mora odlučiti što u budućnosti želi. Na neki način mora honorirati kupce novih automobila na način da ima da nekakvu poreznu olakšicu, a ne da plaćaju veći porez nego vlasnici rabljenih automobila'', rekao je Kristijan Tićak iz AMS-a.

I dok novi automobili imaju moderne sigurnosne sustave, većini naših vozača, to je daleka budućnost. Tek rijetki uživaju, blagodati sigurnih vozila.

- To su uređaji za automatsko kočenje u slučaju nailaska na nekakvu kolonu koja je zaustavljena, zatim uređaj za izbjegavanja pješaka ako pješak iznenada izleti ispred vozila, zatim uređaj za prepoznavanje pješaka u noćnim uvjetima, svi ti uređaji mogu značajno povećati sigurnost prometa, a danas nisu više toliko skupi'', rekao je Marko Šoštarić, prometni stručnjak.

A upravo bi ti sustavi trebali smanjiti broj stradalih u prometu i to za pedeset posto, piše dnevnik.hr

hr Sat Apr 20 2019 22:03:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Evo kako će raditi trgovine za produženi vikend

Sve trgovine bit će zatvorene na Uskrs, ali neke će ipak raditi na Uskrsni ponedjeljak
Ni Konzum ni Lidl neće raditi ni na Uskrsni ponedjeljak.

Spar i Interspar neće raditi na Uskrs, ali će neke poslovnice raditi na Uskrsni ponedjeljak do 14 sati. Ovdje možete provjeriti koje će trgovine raditi.

Kaufland će na Uskrsni ponedjeljak raditi do 16 sati.

Plodine će u ponedjeljak raditi prema nedjeljnom radnom vremenu. Ovdje možete doznati kako će raditi pojedine trgovine.
hr Sat Apr 20 2019 18:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbb2c3a29111cf2528b45e9/80
Foto: Sever Weather Europe)

Iz Sahare nam dolazi pješčani oblak: Trebamo li se brinuti?

Zanimljivo je i to da je i prije točno godinu dana nad Hrvatskom prošao oblak saharske prašine

Iznimno velike količine saharske prašine stići će u zapadnu Europu i zapadni Mediteran ovog vikenda. Francuska, dijelovi Španjolske i Portugala, osobito Balearski otoci, Korzika, Sardinija, Sicilija, veliki dijelovi Apeninskog poluotoka, Malta, kao i dijelovi Beneluxa i zapadnog Mediterana imat će nebo prepuno saharske prašine, javlja Severe Weather Europe.

Daleko najviše prašine zahvatit će zapadni Mediterana, odakle će nastaviti padati prema sjeveru. Kako će prašina putovati Mediteranom i početkom idućeg tjedna, tako neće zaobići ni Hrvatsku.

Meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja za DNEVNIK.hr objasnio je da se to događa nekoliko puta godišnje. '

- To ovisi o intenzitetu prodora koji nam stiže. Najčešće se događa kad neka ciklona uspije s donje strane povući baš pijesak iz Sahare i dignuti ga u višu atmosferu koja onda to prenese nama. Kod nas je to, recimo, povezano s jakom i olujnom južinom.

Ono što se kod nas zapravo dogodi je da automobili često budu prljavi. Češće se to događa na Jadranu, u Dalmaciji, nego što dođe do kopnenog dijela unutrašnjosti. A onda se i ta prašina zna ponekad pomiješati s peludi. Onda ako padne kiša, čak i par kapi, obično to bude u tom smislu da vam više zaprlja auto. S obzirom da su to jako kratke epizode i ne traje nešto dugo, onda to ne stvara nekakve zdravstvene poteškoće ili tegobe. - objasnio Darijo Brzoja.

- Ova južina će sada trajati nekoliko dana pa je sada samo pitanje kako će ti sustavi biti posloženi, koliko će tog pijeska doći. To je situacija koja se češće događa u Grčkoj, na Kreti i južnijem Sredozemlju, pa čak i Španjolskoj jer je dosta blizu Africi. A kod nas nije tako često. U principu je kod nas najzanimljivije jer se zaprlja auto ili ako se dogodi zimi kada pada snijeg, pa snijeg bude malo drugačije boje. - dodaje Brzoja.

Zanimljivo je i to da je i prije točno godinu dana nad Hrvatskom prošao oblak saharske prašine. - piše DNEVNIK.hr

hr Sat Apr 20 2019 16:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbb16e029111cc9538b4579/80
Foto: Pixabay

Forum mladih SDP Split čestitao svjetski dan marihuane: "Zalažemo se za potpunu legalizaciju"

Diljem svijeta ljudi se okupljaju kako bi pušili i prosvjedovali za legalizaciju marihuane
Danas se obilježava (neslužbeni) svjetski dan marihuane ili 420 Day. 

Diljem svijeta ljudi se okupljaju kako bi pušili, ali isto tako i prosvjedovali za legalizaciju marihuane.

Obilježavanju ovog datuma pridružili su se i iz Foruma Mladih SDP Split.

- Čestitamo svima 420 Day uz poruku da se zalažemo za potpunu legalizaciju marihuane za korištenje u osobne svrhe! Smatramo kako je uporaba marihuane stvar osobne slobode, ali i kako bi to bila vrlo isplativa stvar za zemlju koja živi od turizma.

Uostalom danas je Slavonija pusta i prazna, a možda je baš uzgoj i prodaja kanabisa nešto što bi donijelo nova radna mjesta i novi zamah posrnuloj poljoprivredi. Sretan 420! - poručili su.


hr Sat Apr 20 2019 14:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .