Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5858d8971eea8f44708b4597/80
Foto: lt.umn.edu

Bakalar – Hrvatsko kulturno dobro iz Kraljevine Norveške

Važnost bakalara u tradiciji hrvatskog naroda najbolje je opisao pokojni Miljenko Smoje u svojoj kultnoj Borbenoj ponoćci Kronike našeg malog mista

Čista srijeda, Veliki petak i Badnjak nezamislivi su bez bakalara. Generacijama su se te vjerske pobožnosti častile uz tu obezglavljenu sušenu ribu koja je dolazila iz dalekih sjevernih mora, najčešće onih Norveških. A kada nešto u nekom kontekstu traje dugo, generacijama, onda to zovemo tradicija.

Mi smo narod tradicije, vezujemo se uz nju, ona nas određuje, ona je naš identitet. Tako je bakalar, stanovnik Kraljevine Norveške, postao dio hrvatskog identiteta, štoviše postao je njegov branitelj.

U vremenima kada se nacionalni identitet nije smio isticati i kada su se vlasti svim silama trudile otupiti i izbljediti nacionalnu svijet, zabranjujući javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, bakalar se nezaustavljivo mirisno širio ulicama naših sela i gradova interpretiran receptima starih nona koje su ga kuhale onako kako su ih njihove none naučile.

Zato je bakalar postao „državni neprijatelj“, pao u nemilost i bio zabranjivan.

U Borbenoj ponoćci kultne serije Kronika našeg malog mista, veliki Miljenko Smoje sve je opisao u jednom dijalogu:  

Komesar Roko Prč: „Ča je sekretaru oli si danas jia bakalara, a?“ Sekretar: „A ča bi ti radi na mom mistu?“ Roko: „Ja? Ja bi ga baci kroz ponistru vanka! Da meni žena skuva bakalar na Badni dan zapametila bi ona ti dan Gospe mi.“  Sekretar: “ Drugo je Roko žena, a drugo mater.“ Roko: „Je sekretaru, ma je bakalar, bakalar!“


I zato je norveški bakalar hrvatski mučenik, prvoborac i branitelj.

Ipak, iznad svega on je kulturni spomenik nulte kategorije i gastronomski tradicijski običaj prve klase, bez kojeg ni danas, kao i stoljećima u našem malom mistu, ne može proći ni jedan post i nemrs. Zato bi mu ministarstvo kulture trebalo makar simbolično dodijeliti status prvog stranog kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, te s Kraljevinom Norveškom uspostaviti daleko snažnije kulturne kontakte.

A Borbenu ponoćku Milenka Smoje preporučio bih pogledati svakom čovjeku, svakog Badnjaka.

Po onoj staroj; „čovjek živi koliko živi sjećanje na njega“, neka živi Miljenko Smoje i naš norveški bakalar. 

A ako vas zanima zašto bakalar nema glavu, pročitajte u mojoj priči:

Zašto bakalar nema glavu i zašto je suh, pitaju se mnogi ljudi. Naravno mnogo je odgovora; od onih šaljivih do stručnih, iz raznih krajeva svijeta, ali pravi odgovori dolaze nam iz života malih ljudi sa sjevernih, ledom okovanih  mora. Naime, tamo su prije mnogo godina ruski ribari loveći ribu, ulovili velikog bakalara. Glad je bila neizmjerna i svaka je ulovljena riba značila život, a veliki, masni  bakalar kojeg su ulovili značio je mnoge živote. Dok su sretni vozili prema svojoj luci, bakalar im je počeo pričati priču o zapadu, boljem životu, zabavi, izobilju i blagostanju. Očarao ih je svojom pričom, pa su je stigavši u svoje mjesto, proširili na sva usta, do svih ušiju, uključujući uši lokalnog komesara Alekseja, koji je u toj bakalarovoj propagandi odmah prepoznao mogućnost zaluđivanja naroda. Presuda je bila donešena trenutno; bakalaru se mora otkinuti jezik pred svim okupljenim mještanima! Egzekuciju je pred mnoštvom obavio sekretar nadimkom Žilaj, jednim potezom oštrog noža otkinuvši jezik, još živom bakalaru. Oči sviju bile su uprte u jadnog bezjezičnog bakalara koji je zadnjim snagama otvorio usta i prošaptao okupljenima; Coca-Cola. Komesar Aleksej je bez ikakve presude uzeo nož i bakalaru otkinuo glavu. Naredio je da ga se mora javno objesiti za rep na stablo, neka visi za primjer svima koji bi eventualno povjerovali u njegove priče. I tako je jadni bakalar visio nekoliko mjeseci na vjetru i studeni, osušio se skroz i taman kada je jedan siromah prolazio ispod stabla padne pred njegove noge. Siromah ga uzme i ponese kući. Kako je siromahova kuća prokišnjavala, proljetne kiše natopiše suhi bakalar i siromah ga u svojoj neimaštini tako omekšalog skuha sa dva krompira. Nije dugo trebalo da miris bakalara iz njegove kuće obiđe selo. Ostalo je povijest. 

Naravno, priča ima i onu drugu, zapadnu stranu.

Američki su ribari lovili ribu i ulovili bakalar koji im je pričao priče o idealnom životu, samoupravljanju, bratsvu i jedinstvu...

 I zato brbljivi bakalar nema glavu i suh je, ma otkuda dolazio.





Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 08:08:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5925e94cb9e03e97178b469b/80
Foto: D.N.

0. MaFest: Izložba Andrije Maurovica - ”Stari Mačak pod Biokovom”

Otvorenje izložbe “Stari Mačak pod Biokovom” održat će se 25.5.2017. (četvrtak) u Gradskoj galeriji Antun Gojak u Makarskoj s početkom u 20 sati
Jubilarni deseti međunarodni festival stripa u Makarskoj - MaFest - otvara se izložbom originalnih crteža velikog Andrije Maurovića iz 1937. godine za koje su mnogi bili uvjereni da su trajno izgubljeni jer se već desetljećima nije čulo za njih, a riječ je o pasicama iz stripova “Gospodar Zlatnih bregova” i “Sablast Zelenih močvara”, tj. samom početku serijala o Starom Mačku (format pasica je 46 cm (širina) x 12.5 cm (visina)). Scenarije za njih napisao je neponovljivi Franjo Martin Fuis, nadaleko poznat kao Fra Ma Fu, a najeminentniji povjesničari umjetnosti i strip-kritičari smatraju ih neupitnim remek-djelima svjetskog značaja (inače, izvorno su bili objavljeni u zagrebačkim “Novostima” 1937. godine) te uz “Trojicu u mraku” predstavljaju vrhunac stvaralaštva Andrije Maurovića.

Otvorenje izložbe “Stari Mačak pod Biokovom” održat će se 25.5.2017. (četvrtak) u Gradskoj galeriji Antun Gojak u Makarskoj s početkom u 20 sati, a dotad treba još samo istaknuti kako je riječ o istinskoj nacionalnoj kulturnoj baštini te da originale koji će biti izloženi u Makarskoj hrvatska javnost dosad nikad nije imala prilike vidjeti, no sad će se - točno na 80. obljetnicu njihova nastanka - i to ispraviti.

Ulaz na ovu izložbu Andrije Maurovića - čudesnog velikana svjetskih razmjera te oca domaćeg stripa - kao uostalom i na sve ostale događaje na MaFestu, bit će besplatan, a svoj dolazak na otvorenje izložbe potvrdili su i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te državni tajnik Krešimir Partl.

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 22:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ea948cb47398070d8b467b/80

Tko bi rekao! Znate li koliko puta godišnje Hrvati vode ljubav?

Očito je da Hrvati vole seks, ali razmišljaju li o zaštiti?
Prema istraživanju brenda LELO, Hrvati u prosjeku vode ljubav 134 puta godišnje, a za čak 75 posto Hrvata u odnosu je najvažnija ljubav. Tijekom života Hrvati u prosjeku promijene 7 do 8 partnera.

Očito je da Hrvati vole seks, ali razmišljaju li o zaštiti? Iako su kondomi još uvijek daleko najučinkovitiji oblik kontracepcije, otpor prema njima pokazuju i muškarci i žene, prvenstveno zato što smatraju da je kondom fizička prepreka koja može umanjiti osjetljivost, intimnost, kontakt, ali i zato što su kondomi već desetljećima manje više isti. Već 70-ak godina, otkad je dodan mali vršak za pohranu sperme, pravog napretka nije bilo.

Dosadu u svijetu kondoma prekinuo je LELO HEX™, potpuno novi, redizajnirani kondom čija popularnost, sudeći po rezultatima prodaje, raste kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ovaj kondom jedan je od najtanjih na tržištu, stvoren da zadovolji tri kriterija: udobnost, izdržljivost i osjetljivost.

Neobična kombinacija iznimno male debljine i iznimno velike izdržljivosti ljubavnicima jednostavno omogućava ne samo veću prisnost, izmjenu topline, osjetljivost i intimu, nego im vraća i ono što najviše trebaju: prirodan kontakt i sigurnost te opuštenost kod vođenja ljubavi.

Za inspiraciju kod stvaranja ovog kondoma poslužio je grafen, najtanji i najjači materijal na svijetu, a čini ga 350 malih, međusobno povezanih šesterokutnih ćelijica koje se upravo savršeno prilagođavaju svakom rastezanju ili pritisku. Ćelije su tanje od prosječnog kondoma, a njihovi rubovi kreiraju finu heksagonalnu mrežu s unutrašnje strane kondoma, umjesto vanjske, zbog čega kondom bolje prijanja za penis i teže spada. - piše Zadovoljna.hr

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 22:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5925dca1b9e03e601a8b4588/80

Trećina djece starih osam i devet godina je pretilo!

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela odgovornost da će svakih pet godina među svojim građanima provesti anketu o njihovu zdravlju, a među time i anketu o njihovoj tjelesnoj masi

Podaci su zabrinjavajući te Hrvatsku svrstavaju u sam vrh europskih zemalja kad je riječ o debljini. Stručnjaci tvrde da povećana tjelesna masa ne samo što smanjuje kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek nego u čovjeka povećava rizik za razvoj oboljenja poput mentalnih poremećaja, moždanog udara, plućnih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2, raznih sijela tumora... - pišu 24sata

- Posljednjih 15 godina radili smo na osvještavanju nacije o problemu debljine i problemima koji se uz to vežu. Epidemiološki pokazatelji ukazuju da nam problem opada u žena, a raste u muškaraca. Stoga nam preostaje dau budućnosti kreiramo specifične, a ne jednodimenzionalne javnozdravstvene kampanje - rekla je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja pri HZJZ-u.  

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela odgovornost da će svakih pet godina među svojim građanima provesti anketu o njihovu zdravlju, a među time i anketu o njihovoj tjelesnoj masi.

- Ciljana populacija u provedenom istraživanju bile su sve osobe u dobi od 15 i više godina koje žive u privatnim kućanstvima. Ispitanici su slučajno odabrani te su na pitanja o tjelesnoj masi i visini dali odgovor, a nisu bili mjereni standardiziranim mjernim instrumentima - pojašnjava docentica Musić Milanović. Dodaje kako je u anketi sudjelovalo ukupno 5.446 ispitanika, podjednako žena (52,7%) i muškaraca (47,3%). Uz to, više ispitanika, njih 68% bilo je iz Kontinentalne Hrvatske, a 32% iz Jadranske Hrvatske. 

U istraživanju sudjelovalo više žena

- Podaci dobiveni Hrvatskom zdravstvenom anketom iz 2003. govore da su najvitkiji muškarci i žene iz Istre i Primorja. Slijede Dalmacija, Grad Zagreb pa Slavonija - govori docentica dodajući da su najdeblji upravo stanovnici središnje i sjeverne hrvatske regije.

Uzroci mogu biti genetski, no debljina je uglavnom rezultat većeg energetskog unosa nego potrošnje, kao posljedica psihosocijalnog značenja koje se daje hrani, a ne pukog zadovoljenja fiziološke potrebe - gladi.

Ankete pokazuju da upravo najobrazovaniji ispitanici u prehrani koriste najviše ribe, maslinova ulja, voća i povrća. A zanimljivo je da, bez obzira na stupanj obrazovanja ili područje stanovanja, čak 67 posto svih odraslih Hrvata svaki dan jede suhomesnate proizvode, koji su najveći “okidač” kad je riječ o debljini i pretilosti. 

 Osim toga, na pojavu viška kilograma svakako utječe i nedovoljna fizička aktivnost, ali i unos skrivenih kalorija u organizam, bilo da je riječ o sokovima, grickalicama i sličnim namirnicama - pojašnjava docentica tvrdeći da se masne stanice, jednom kad se u organizmu stvore, mogu ukloniti samo liposukcijom.

Problem je premalo fizičke aktivnosti

- Masne stanice su poput rezervoara koji mogu višestruko narasti kad se u organizam unosi prevelika količina energije. One se u ljudi stvaraju već u periodu trudnoće, potom u dobi od šest mjeseci do druge godine, u pubertetu, kao i u srednjoj životnoj dobi - govori docentica. Napominje da je iz godine u godinu u Hrvatskoj sve veći problem i pretilost u djece.

- U školskoj godini 2015/2016. Hrvatska je prvi put sudjelovala u projektu COSI europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prema prvim neslužbenim podacima, čak 35 posto djece od osam do devet godina ima višak kilograma - otkriva docentica dodajući da su u istraživanju sudjelovali učenici od osam do devet godina iz ukupno 164 osnovne škole u RH.

Riječ je o 182 druga i 182 treća razreda osnovnih škola. Istraživanje smo proveli tako što su ravnatelji škola, roditelji i djeca dali aktivni pristanak - rekla je docentica Musić Milanović i dodala kako nijedna od pozvanih škola nije odbila sudjelovati. 
Sudjelovanje su mogla odbiti i djeca, što je učinilo njih manje od jedan posto, kao i njihovi roditelji.

- U istraživanju smo izmjerili ukupno 5662 djece, što predstavlja stopu odaziva od 79,2 posto - pojašnjava docentica način provođenja istraživanja. Na višak kilograma u djece, odnosno na pretilost, danas uvelike utječe i podatak da je stopa djece koja se svakodnevno igraju vani vrlo niska, a oko 15 posto njih svaki dan pije zaslađene sokove, što je jedan od od glavnih izvora skrivenih kalorija u djece.

- Životne navike formiraju se do navršene druge godine djetetova života i upravo mi odrasli djeci otkrivamo da postoje, primjerice, sok, šećeri... Zbog toga je velika odgovornost, kad je debljina djece u pitanju, na odraslima, odnosno na roditeljima, skrbnicima - pojašnjava docentica. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 21:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59257cc0b9e03e74198b4575/80
Foto: D.N.

Inspiracija zatvorskim zidovima: Ovo su hoteli koji su nekada bili zatvori

Ne trebate biti osuđeni zatvorenik kako biste proveli vrijeme u nekom od ovih bivših zatvora (u kojima se vrata zaključavaju samo iznutra) pa vam biti zatvoreni preko noći neće predstavljati problem.

Booking.com, globalni lider u povezivanju putnika s najvećim izborom nevjerojatnih smještajnih objekata pretražio je svoju bazu s više od milijun lokacija kako bi pronašao najbolje hotele koji su nekada bili zatvori. Srećom, ne trebate biti osuđeni zatvorenik kako biste proveli vrijeme u nekom od ovih bivših zatvora (u kojima se vrata zaključavaju samo iznutra) pa vam biti zatvoreni preko noći neće predstavljati problem.

 Het Arresthuis - Roermond, Nizozemska

Het Arresthuis, na nizozemskom "uhićenje u domu", naziv je nekadašnjega zatvora i jedinice za zadržavanje optuženika koji čekaju suđenje, a presudom možda i državni zatvor. Danas ovaj prostor gostima nudi luksuzne sobe s besplatnim internetom, flat screen televizorom i internacionalnom gurmanskom kuhinjom u restoranu hotela  što je daleko od najosnovnije hrane koju su zatvorenici nekada dobivali.

 Hotel Katajanokka – Helsinki, Finska

Hotel Katajanokka smješten je u nekadašnji županijski zatvor i jedinicu za zadržavanje optuženika iz 1837. godine. Ovaj atmosferičan hotel smješten je na otoku Katajanokka u središtu Helsinkija. Unutar zidova od crvene cigle možete pronaći jedinstveni svijet kontrasta uz umirujući komfor, stilizirani dizajn i nordijski luksuz. Restoran Linnankellari nalazi se u podrumu ovog starog zatvora i nudi lokalnu finsko-skandinavsku organsku hranu koja se priprema od najkvalitetnijih sastojaka.

 ALCATRAZ Hotel am Japanischen Garten – Kaiserslautern, Njemačka

Ako želite još autentičnije iskustvo boravka u zatvoru rezervirajte smještaj u hotelu Alcatraz am Japanischen Garten. Ovaj prvi njemački zatvor-hotel potječe iz 1879. godine i nalazi se nedaleko od Japanese Garden u centru Kaiserslauterna i nudi smještaj u "zatvorskim" sobama, ali i u konvencionalnim hotelskim sobama.  U "zatvorskim" sobama gosti mogu iskusiti zatvorski život, a tome pridonose rešetke na prozorima, originalni zatvorski kreveti (koje su napravili nekadašnji zatvorenici) i toalet s umivaonikom u istoj sobi. Hinter Gittern Bar, na njemačkom "iza rešetaka", idealan je za opustiti se uz piće nakon napornog dana prije odlaska na spavanje u tišinu zatvoreničke ćelije ili sobe.

 Four Seasons Hotel Istanbul at Sultanahmet – Istanbul, Turska

Smješten na tri kata, ovaj neoklasičan hotel smješten je u zatvorskoj zgradi s predivnim dvorištem. Hotel Four Seasons Sultanahmet nalazi se u centru Starog grada u Istanbulu, a nekad su ga zvali Sultanahmedov zatvor ili na turskom "Sultanahmet Cezaevi". Gradnja zatvora započela je 1918. godine i u njoj su se nalazili muški, ženski i maloljetni zatvorenici, ali i umjetnici i politički zatvorenici. Danas ovaj hotel nudi luksuzan smještaj u kojemu možete vidjeti originalne radove turskih umjetnika poput rukom izvezenih turskih tepiha i mramornih kupaonica.

 Langholmen Hotell – Stockholm, Švedska

Långholmen Hotell nalazi se u zgradi zatvora iz 19. stoljeća na Långholmen otoku u Stockholmu. Moderne sobe hotela zadržale su mnoge autentične zatvorske detalje iz dana kada je zgrada bila poznata po nazivu Crow Remand zatvor ("Krononnhäktet" na švedskom). U ovom hotelu nalazi se i intrigantno zanimljiv muzej zatvora From Crime to Chains koji je otvoren svaki dan i gostima nudi uvid u uzbudljivu prošlost Langholmena, a muzej i hotel možete upoznati uz pomoć vodiča i raznih zabavnih aktivnosti.

 The Old Mount Gambier Gaol – Mount Gambier, Australija

Udaljen kratku vožnju od Blue Lake-a i glavne ulice Mount Gambier, ovaj jedinstveni "zatvor" nudi širok izbor raznolikog smještaja. Ova zgrada koristila se kao zatvor od 1866. godine, a danas nudi zanimljive posjete mnogim povijesnim zanimljivostima među kojima su lokacije poput starog predvorja, knjižnice i zatvorske kapelice koje su danas prilagođene modernom načinu života i opremljene su internetom, televizijom i ugodnim namještajem.

 The Liberty Hotel – Boston, SAD

Danas je poznat kao luksuzan Liberty Hotel, a od 1851. godine ova zgrada koristila se kao zatvor pod nazivom The Charles Street Jail. Ovaj zatvor bio je "dom" mnogim poznatim osuđenicima poput James Michale Curleya, Malcom x-a, Saccoa i Vanzettia. Danas Liberty hotel elegantno kombinira povijesni stil i arhitekturu s modernim potrebama poput pristupa internetu i vrhunski opremljenoj fitness dvorani.


Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 14:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .