Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5854032f1eea8fc15e8b457d/80
Foto: Pixabay

Slavonci su u Irskoj i Njemačkoj, tko će raditi na Jadranu?

Turistička sezona iz godine u godinu niže nove rekorde, najveći dio hrvatskog BDP-a ovisan je o turizmu, a zemlji nedostaje 20.000 turističkIh radnika. Istovremeno, ironija je na hrvatski način, bez posla ih je dvostruko više iz te branše

I ove je godine bio vidljiv nedostatak radne snage za te poslove. Dalmaciji je najveći rudnik kvalitetnih radnika dosad bila Slavonija, odakle je svake sezone, prema procjenama Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske (STUH), odlazilo i do 15.000 sezonaca. No prilike za njih su se promijenile – od srozavanja plaća do neosiguravanja smještaja i prehrane na račun poslodavca, pa su Slavonci krenuli na rad u inozemstvo. Tom odljevu sezonaca, kojima su primamljivi Irska, Austrija, Njemačka..., prethodila je politika poslodavaca na Jadranu da radnike na neodređeno zamjenjuju sezoncima, pa sada nemaju ni jednih ni drugih.

Pitanje je – kako u tim, negativnim trendovima premostiti iduću sezonu i zadržati turizam na razini velikog oslonca BDP-a.

Glasnogovornica Hrvatske obrtničke komore Snježana Tomić navodi kako je suradnjom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, HZZ-a, HOK-a i Obrtničkog učilišta pokrenut program prekvalifikacije nezaposlenih, koji je prošlo 236 osoba.

- S njim nastavljamo i sigurni smo da ćemo do sljedeće turističke godine, 2017., imati respektabilan broj kvalificiranog kadra spremnog za rad u ugostiteljstvu. Što je najvažnije, to su zanimanja koja su sami ugostitelji tražili, dakle kadari koji im je potreban - kaže Tomić za Glas Slavonije.

Drugi dio problema manjak je kvalitetnog kadra. HGK ocjenjuje da radne snage u turizmu nedostaje i među KV i među NKV radnicima, a predsjednik STUH-a Eduard Andrić uzroke vidi u njezinoj potplaćenosti.

- Istraživanje pokazuje da je bijelo osoblje, od sobarica, čistačica do kuhara, u prvih šest mjeseci 2016. imalo prosječnu plaću od 4175 kuna neto, što je zaostajanje za trećinu, za 29 posto, od prosječne plaće u gospodarstvu. Istovremeno, jedna Austrija, koja traži sezonce za zimu, konobaru nudi plaću od 1300 eura, 13. plaću, plaćen smještaj i hranu te još neke beneficije - navodi Andrić razloge tolikog odljeva sezonaca.


Rješenje - povećanje plaća

Rješenje za radnu snagu u turizmu vidi u podizanju plaća bar na razinu onih u gospodarstvu te u zaustavljanju odljeva ljudi tako da hotelijeri zapošljavaju što više radnika na neodređeno.

- Čovjek prijavljen na pet-šest mjeseci nema budućnosti, ne može planirati ni obitelj. Rješenje vidi u odlasku van i tako se vrtimo u krug - upozorava Andrić.

Bilo kako bilo, dok istovremeno na birou imamo 230.000 nezaposlenih, dolazimo u poziciju da ćemo za sezonu 2017. morati uvoziti radnu snagu. Andrić ocjenjuje da će uvoz radne snage u turizmu biti neizbježan.

- Na sezonce iz Slavonije moramo zaboraviti, pa smo prisiljeni tražiti ih po republikama bivše države, poput BiH, no i Bosanci vide da naši sezonci odlaze raditi u zemlje gdje se mnogo bolje plaća, pa tamo odlaze i oni. I što nam ostaje? Rumunjska, Bugarska, za koje smo svjesni da njihovi radnici nisu baš kvalitetni. Oni će doći jer kod njih je još lošiji standard nego kod nas, no za naš turizam to nije rješenje - upozorava Andrić u razgovoru za Glas Slavonije.

Facebook komentari

hr Fri Dec 16 2016 16:08:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56cb42f36f861ada428b45e2/80

Split: Zajednica "Susret" proslavila 25. obljetnicu

Zajednica "Susret," prva terapijska zajednica za ovisnike u Hrvatskoj, proslavila je u petak u Vili Dalmaciji u Splitu 25. obljetnicu, a ravnateljica Doma ovisnika Suzana Horvat-Kutle tom je prigodom istaknula da je ta zajednica spasila tisuće života korisnika i članova njihovih obitelji.

Na svečanosti, na kojoj su bili bivši i sadašnji korisnici usluga Zajednice "Susret" te njihove obitelji, prijatelji i podupiratelji, ravnateljica Doma ovisnika Suzana Horvat-Kutle je istaknula kako "nema ništa veće od ljudskog života" te da je ta zajednica "spasila na tisuće života korisnika i članova njihovih obitelji".

Po njezinim riječima, ta se zajednica prije suočavala s problemima vezanim uz ovisnost o heroinu, a sada je stanje drugačije jer postoje i drugi oblici ovisnosti.

"Sada postoji ovisnost o kockanju, internetskim igrama, alkoholu i mnogim sintetičkim drogama, i tom problemu društvo bi se trebalo posvetiti na sustavniji način", upozorila je.

Na svečanosti je bila i utemeljiteljica Zajednice "Susret" Bernardica Juretić-Rožman, koja je tom prigodom poručila onima svima koji su uspjeli zahvaljujući "Projektu čovjek", na kojem se temelji rad te zajednice, da se i izvan terapijske komune drže istih pravila. 

"Ako se i izvan komune budete držali pravila koja ste prihvaćali u zajednici, ne bojte se, uspjet ćete", istaknula je.

U povodu 25. obljetnice objavljena je monografija "25 godina Zajednice Susret" autorice Miroslave Rožanković, a sav prihod od  prodaje namijenjen je poboljšanju kvalitete života i rada u terapijskim centrima te zajednice.

Obljetnica rada obilježava se pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 19:51:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Tjedni izvještaj o sanaciji odlagališta Karepovac: Dosad premješteno više od planiranog

Od početka radova na sanaciji Karepovca, izvođači su do sada s 45 strojeva premjestili oko 70 tisuća metara kubnih komunalnog otpada koji se od 2010. godine odlagao na istočnoj strani odlagališta.

Krajem idućeg tjedan radovi će se privremeno zaustaviti sve do 8. siječnja, odnosno do kraja školskih praznika, a potom će se punim intenzitetom nastaviti raditi do početka turističke sezone.

Osim premještanja starog, kontinuirano se zaprima i novi otpad, a paralelno se odvijaju i geodetski radovi.

Nastavni zavod za javno zdravstvo na mjernoj postaji smještenoj na području gradskog kotara Kamen s južne strane Karepovca, mjeri kvalitetu zraka, odnosno mjerenje sumporvodika i lebdećih čestica PM10 s udjelom metala. Te su vrijednosti dostupne na internetskoj stranici http://www.zrak-zavod-split.info/web/index.php . Također i izvođači na samom gradilištu mjere vrijednosti plinova i niti u jednom trenutku od početka sanacije nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku.

Za vrijeme mirovanja gradilišta kompletirat će se uređaji za mjerenje plinova koje će biti potrebno mjeriti u različitim fazama projekta. U ovoj fazi nije nužno mjeriti sve, jer u komunalnom otpadu koji se trenutno premješta ne postoje svi po Projektu traženi plinovi.

"Zadnji je trenutak da se sanacija obavi, Karepovac je na izdisaju. Smrdi 50 godina nemara, neznanja i nebrige. Treba živjeti sa sanacijom, zato građane pozivam na strpljenje i razumijevanje“, rekao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 16:52:20 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

U Hrvatskoj lani 14 tisuća više umrlih nego rođenih

U Hrvatskoj je 2016. bilo 14.005 više umrlih nego rođenih, što je nešto bolje nego godinu ranije kada je negativni prirodni prirast iznosio rekordnih -16.700, ali bi i taj rekord mogao biti srušen već ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

To je drugi najveći prirodni negativni prirodni prirast u posljednjih šest godina, ali će neslavni negativni rekord iz 2015. po svemu sudeći biti nadmašen ove godine, jer je samo u prvih 10 mjeseci 2017. negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050. 

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 37.537 djece, dok je umrlo 51.542 stanovnika Hrvatske, što znači da je prošle godine na 1000 stanovnika bilo devetero rođenih, a 12,3 umrlih.

Kada se gledaju podaci u razdoblju od svibnja 2016. do listopada ove godine, po negativnom prirodnom prirastu prednjači siječanj 2017. 

U tom "crnom" siječnju rođeno je 3232 djece, ali je umro čak 6441 stanovnik Hrvatske, što izraženo u negativnom prirodnom prirastu iznosi ogromnih -3209.

"Najbolji" mjesec bio je rujan 2016. kada je zabilježeno "tek" 250 umrlih više od rođenih - 3951 naspram 3701.

U listopadu ove godine, zadnjem mjesecu za koji postoje podaci, zabilježeno je 3335 rođenih i 4235 umrlih, što u negativnom prirodnom prirastu iznosi -900.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:35:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33caa8b9e03eab278b45a7/80

Roditelji traže hitan plan liječenja za djecu oboljelu od spinalne mišićne atrofije

Udruga Kolibrići i Koalicija udruga u zdravstvu u petak su upozorile da nisu ispunjeni njihovi zahtjevi ni obećanja premijera Andreja Plenkovića, vezano uz donošenje hitnog plana liječenja djece sa spinalnom mišićnom atrofijom, te uputile apel da se to pitanje što prije riješi kao i pitanje funkcioniranja Fonda za inovativne lijekove.

Nakon isteka roka u kojemu je premijer Andrej Plenković obećao liječenje djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, udruge su na konferenciji za novinare  zatražile donošenje hitnog plana njihova liječenja s objavom imena i prezimena djeteta kojemu je odobreno liječenje inovativnim lijekom Spinraza uz priloženu medicinsku dokumentaciju.  

Od ministra financija Zdravka Marića zatražile su da objavi kako će  se puniti i funkcionirati Fond za inovativne lijekove koji bi trebao sustavno riješiti slučajeve bolesnika kojima treba skupa, inovativna terapija.  Udruge poručuju da im je neprihvatljiva ideja da se fond puni donacijama te traže njegovo financiranje iz proračuna, a KUZ predlaže da ga se financira od trošarina na duhanske proizvode.   

Nezadovoljne su i očitovanjem Povjerenstva za procjenu opravdanosti primjene lijeka Spinraza koje je jučer priopćilo kako postoji medicinsko opravdanje da će inovativni lijek Spinraza biti dostupan svoj djeci s Tipom I bolesti spinalne mišićne atrofije, koja nisu na respiratoru, neovisno o dobi djeteta.

Na temelju toga očitovanja, zdravstvena administracija odobrava novu terapiju za ukupno petero djece iako je, po podacima udruge, 39 oboljelih dječje dobi, upozorila je Ana Alapić iz Udruge Kolibrići koja je na konferenciju došla sa svojim osmogodišnjim oboljelim sinom koji je na respiratoru i po navedenim kriterijima Povjerenstva nema prava za novi lijek. 

Po njezinim informacijama, za svih 50 oboljelih u Hrvatskoj, među kojima je i 11 odraslih, trebalo bi prikupiti 250 milijuna kuna za liječenje Spinrazom u prvoj godini liječenja, te u drugoj godini liječenja 125 milijuna kuna. Naime, u prvoj godini se prima 5 do 7 doza lijeka, a u idućoj godini 3 do 4 doze.

Roditelji su, kaže, svjesni da neće sva djeca zadovoljiti medicinske indikacije no traže da im se jasno kaže koje su to indikacije i to u izravnoj komunikaciji s Ministarstvom zdravstva, a ne preko medija. 

"Nitko od roditelja oboljele djece ili udruge nisu kontaktirani u zadnjih dva tjedna, Tražimo da se imenuje osoba za kontakt s roditeljima i da sva oboljela djeca dobiju priliku za liječenje", rekla je Alapić te upozorila na izostanak komunikacije s Ministarstvom te da nije objavljeno kojoj je konkretno djeci terapija odobrena.

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije također je istaknula potrebu da se Fond za inovativne lijekove puni proračunskim novcem te poručila Vladi da demografska obnova počinje brigom o živoj djeci.   

"Ovo što država sada pokazuje nije stimulirajuće za demografsku obnovu. Pitanje pristupa zdravstvenoj skrbi ne smije ovisiti o milodarima i višemjesečnim procedurama", poručila je Benčić.

Alapić je dodala da će roditelji oboljele djece za sada pričekati odgovore premijera i ministra zdravstva, a ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, najavljuje daljnje akcije upoznavanja javnosti sa situacijom u kojoj su se našli.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:18:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .