Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5549402c81b20696008b4878/80

Dođite na meteorološko predavanje godine u Splitu danas u 19 sati

U organizaciji “Skeptika u pubu” ove srijede u F-Caffeu u Splitu (Obala Lazareta 3) održat će se niz od tri predavanja vezana uz klimatske promjene, u razdoblju od 19 do 22 sata

Prvo predavanje nosi naziv “Kamo idu klimatske promjene?”, a pradavač je dr. sc. Ivica Vilibić. Drugo predavanje “Klimatske promjene: skeptici i “skeptici” ” održat će prof. dr. sc. Darko Koračin, treće predavanje “Dilema zatvorenika: Što je zajedničko klimatskim promjenama i vožnji u autobusu bez karte?” doc.dr.sc. Slađana Pavlinović.

Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju nam priliku da raspravljamo o raznim temama i izmjenjujemo ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnog karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Sažeci predavanja

1. Kamo idu klimatske promjene?

O klimatskim promjenama ste svi već puno čuli i vjerojatno imate svoj stav o tome. No, koliko ste zaista upućeni u problematiku današnjice? Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) je prošle godine izdao svoje 5. po redu izvješće, koje se ovaj put temelji na preko 30 000 znanstvenih radova. Diljem svijeta, nekoliko stotina znanstvenika je marljivo radilo na prikupljanju podataka i činjenica kao i na simulacijama budućnosti da bi čovjek lakše mogao dočekati budućnost. Kakva su predviđanja globalne budućnosti? I što to znači za grad Split? Kako će buduće promjene djelovati na čovjeka i kako će se naš čovjek prilagoditi?

2. Klimatske promjene: skeptici i “skeptici”

Mnogi dokazi ukazuju da se klima mijenja i većina znanstvenika pridjeljuje te promjene primarno ljudskom utjecaju kroz procese ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Manji broj znanstvenika nastoji ukazati na probleme interpretacije mjerenja i modela, nepostojećih formalnih dokaza; ograničenih mjerenja; nesavršenosti, aproksimacija i grešaka klimatskih modela te nemogućnosti njihove evaluacije u budućnosti; i širenje “euforije” da se svi koji postavljaju pitanja za pojašnjenje i traže sigurne dokaze smatraju kao “otpadnici” glavne struje znanosti. Upravo zbog toga se danas javlja sve veća potreba za mjerodavniji pristup proučavanja klimatskih promjenama, ne samo da se sačuva integritet između klimatologa, nego da i cijelo društvo prihvati sve znanstvene poglede i elemente spoznaje o klimatskim promjenama.

3. Dilema zatvorenika: Što je zajedničko klimatskim promjenama i vožnji u autobusu bez karte?

Današnji klimatski problemi rezultat su nedovoljne volje država da zajedničkim naporima smanje emisije stakleničkih plinova. U ovakvih situacijama pojedinac ili jedna zemlja sama ne može riješiti problem, a isto tako teško dostižno je zajedničko djelovanje većeg broja zemalja. Iako se na prvi pogled čini da je čovječanstvo krajnje nerazumno u pogledu rješavanja klimatskih problema, detaljnija analiza pokazuje da je današnji klimatski kaos upravo predvidiv ishod racionalnog ponašanja pojedinaca.

O predavačima

Dr. sc. Ivica Vilibić je znanstveni savjetnik na Institutu za oceanografiju i ribarstvo koji istražuje sve i svašta vezano za more i atmosferu, a trenutno je najveća faca u istraživanju meteoroloških tsunamija. Objavio je oko 80-tak znanstvenih radova, sudjelovao je na desetke međunarodnih konferencija, pisao mnoštvo prijedloga projekta (neke je uspio i dobiti uključujući i projekt USA NOAA), vodio je ponekog PhD studenta i diplomanta (od kojih su neki dobili državne nagrade za znanost) i mnoštva francuskih studenata (iako nema pojma francuski). Osim toga, Ivica pokušava povećati kapacitet znanstvene zajednice za povlačenje europske love prema Hrvatskoj (kao član Programskog odbora u FP7 i H2020), dok ujedno promovira i nervira se oko etičkih pitanja u Hrvatskoj (kao član Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju).

Prof. dr. sc. Darko Koračin je redovni profesor na fizičkom odjelu, PMF, Sveučilište u Splitu i isto tako je profesor na Desert Research Institutu, Reno, Nevada, USA. Glavno područje njegovog istraživanja je numeričko modeliranje vremenskih, klimatskih, oceanskih i disperzijskih procesa. Teme njegovog istraživanja su u područjima dinamike i klimatskih procesa u kompleksnom terenu i obalnim regijama, obnovljivim energijama (vjetar, sunčevo zračenje), povezivanju atmosferskih i oceanskih modela, atmosferskog onečišćenja i probabilističkim operativnim prognozama. Publicirao je preko 60 znanstvenih radova recenziranim u inozemnim časopisima. Predavao je na više sveučilišta uključujući University of Nevada, Reno; Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Univerzitet u Ljubljani. Bio je glavni mentor 15 studenata u magistarskom i doktorskom studiju. Bio je voditelj ili ko-voditelj na vise od 20 međunarodnih projekata.

Doc. dr. sc. Slađana Pavlinović predaje ekonomiku okoliša, te srodne predmete na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Proučava djelovanje tržišnih i drugih ekonomskih institucija na okolišne probleme, ali i druge fenomene koji nastaju uslijed nesavršenosti tržišta. Među ostalim, istražuje i utjecaj ograničenosti informacija na razmjenu. Spoznaje o teoriji igara i bihevioralnoj ekonomiji stečene tijekom doktorskog studija na Sveučilištu u Sieni (Italija) s entuzijazmom prenosi na nove generacija splitskih studenata.

hr Wed May 06 2015 07:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcbf32629111c43e98b45a5/80
Foto: ZSM

Na Festivalu znanosti u Sinju održat će se promatranje neba teleskopima uz prigodno predavanje

U sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti Sinj i u suradnji Festivala s udrugom Zvjezdano selo Mosor, u Alkarskim dvorima u Sinju će biti održano javno znanstveno-popularno predavanje Lovre Pavletića, mag. phys., s temom „Visokoenergetska astrofizika teleskopima MAGIC i CTA“.

Predavanje će se održati 21. studenog (četvrtak), s početkom u 18.30 sati. Ako vremenski uvjeti to dopuste, nakon predavanja će u vremenu od 19 do 20 sati biti provedeno i javno promatranje neba teleskopima. Instrumenti će biti postavljeni ispred Muzeja Cetinske krajine, a promatranje će voditi članovi udruge Zvjezdano selo Mosor.

Iz Zvjezdanog sela Mosor tvde kako će predavanje biti o Kanarskom otoku La Palmi gdje se nalaze najveći Čerenkovljevi teleskopi na svijetu - teleskopi za proučavanje visokoenergetskih gamazraka iz dubokog svemira. Prezentacija opisuje uređaje, te dostignuća i buduće ciljeve toga projekta. Teleskopi kolaboracije MAGIC su operativni već dugi niz godina, no u izgradnji je niz još većih i suvremenijih Čerenkovljevih teleskopa (CTA). Naša očekivanja za produbljivanje spoznaja o visokoenergetskim izvorima kao temeljima fundamentalne fizike su stoga velika. Predavač će se osvrnuti i na značajan doprinos hrvatskih znanstvenika u obje kolaboracije.

Predavač je Lovro Pavletić koji je doktorand Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirao je na istom Sveučilištu na području astrofizike i fizike elementarnih čestica. Sudjelovao je na šestomjesečnoj razmjeni studenata na talijanskom Sveučilištu u Camerinu 2016. godine. Trenutno je zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom "Visokoenergijska astronomija gama zraka teleskopima MAGIC i CTA". Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane dobi te sudjeluje u organizaciji i provođenju mnogobrojnih projekata i događanja na temu prirodnih znanosti.

hr Wed Nov 13 2019 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dca790c29111ccce38b461c/80
Foto: Zvjezdano selo Mosor

Promatranje prelaska Merkura preko Sunčevog diska s Bačvica

Promatranje je provedeno s kupališta Bačvice, a privuklo je četrdesetak građana različitih uzrasta.

Kako je bilo i najavljeno, udruga Zvjezdano selo Mosor je u popodnevnim satima, 11. studenog, provela javno astronomsko promatranje prelaska planeta Merkura preko Sunčevog diska. 

Ta razmjerno rijetka pojava, tzv. tranzit, započela je u 13.35 h po našem vremenu, a potrajala je ukupno oko 5 i pol sati. Promatranje je provedeno s kupališta Bačvice, a privuklo je četrdesetak građana različitih uzrasta. 

Korišten je teleskop od 20 cm, a primijenjena je metoda projekcije. Veći dio vremena od početka tranzita do zalaska Sunca, opserviranje je bilo onemogućenooblacima koji su se brzo pomicali nebom i iz kojih je neko vrijeme padala i kiša. 

Ali osim što je bilo vidljivo prvih desetak minuta Merkurove šetnje po Suncu, oblaci su se znali na kratko razići i kasnije, posljednji put nedugo nakon 16 sati, Merkur je bio vidljiv kao sićušan kružić, širok samo 10 lučnih sekunda, jasno ocrtan naspram sjajnog Sunčevog diska.

hr Tue Nov 12 2019 10:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dc440c029111cc6de8b45b0/80

Sveučilište u Splitu sudionik konferencije "Inicijativa Europska sveučilišta – Izgradnja sveučilišta budućnosti"

Delegacija Sveučilišta u Splitu predvođena rektorom prof.dr.sc. Draganom Ljutićem u Bruxellesu sudjeluje na konferenciji “Inicijativa Europska sveučilišta – Izgradnja sveučilišta budućnosti“ u organizaciji Europske komisije, koja okuplja rektore i ministre obrazovanja iz 17 alijansi Inicijative Europskih sveučilišta.
Riječ je o događaju kojim će simbolično započeti nova era razvoja područja visokog obrazovanja. U okviru konferencije Sveučilište u Splitu je kao član saveza Europsko sveučilište mora (SEA-EU), zajedno sa sveučilištima u Cádizu, Brestu, Kielu, Gdanjsku i Malti, u četvrtak, 7.studenog, u Bruxellesu, potpisalo Deklaraciju o osnivanju Upravnog odbora ovog Saveza.

Deklaraciju su u ime našeg Sveučilišta potpisali prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilištau Splitu, prof. dr. sc. Đurđica Miletić, prorektorica za međunarodnu suradnju, i Marina Crnjac Žižić, u ime Studentskog zbora, te istovjetni predstavnici nabrojanih sveučilišta saveza SEA-EU, koji zajedno s glavnim koordinatorom čine Upravni odbor.

Ovaj svečani događaj simbolično označava početak suradnje partnerskih sveučilišta koji su predvođeni idejom:

Živjeti održivo pored mora, od mora i s morem“ pružili podršku u razvoju područja europskog visokog obrazovanja. Osnovni ciljevi Saveza su, među ostalim, razvijati najkvalitetnije akademsko, inovativno i poduzetničko okruženje koje promiče izvrsnost u obrazovanju, osposobljavanju i istraživanju u područjima specijalizacija te prenošenja znanja na društvo kroz različite aktivnosti.

Ukupno 68 fakulteta uključenih u projekt razvijat će inovativne pedagogije i promovirati najnovije digitalne tehnologije, a više od 120 tisuća studenata dobit će priliku prisustvovati nastavi ili praksi (fizički i virtualno) u jednoj od partnerskih zemalja.

Jedan od ciljeva je i stvaranje otvorene baze znanja i otvaranje znanosti prema društvu u kojem živimo, s nadom da će ta dobra praksa u budućnosti nadići granice saveza.

Na konferenciji “Inicijativa Europska sveučilišta – Izgradnja sveučilišta budućnosti“ ministri, predstavnici 17 Europskih sveučilišta, studenti i akademici istraživali su niz tema vezanih za budućnost visokog obrazovanja: potrebe da nova generacija učenika, nastavnika i istraživača pronađe rješenja za suvremene društvene izazove, zatim pripreme mladih za posao i društvo budućnosti, ubrzavanje transformacije europskih visokih učilišta kako bi se osigurala njihova kvaliteta, uključivost i međunarodna konkurentnost.

Jedna od vodećih inicijativa u okviru obrazovne strategije budućnosti je upravo Inicijativa Europska sveučilišta, čiji je predstavnik i Sveučilište u Splitu. U sklopu događaja organizirane su brojne radionice, rasprave te prezentacije koje će poslužiti kao prostor promišljanja i suradnje u okviru nove obrazovne strategije, čiji je cilj stvaranje europskog obrazovnog prostora do 2025. godine u kojem učenje, studiranje i istraživanjeneće biti sputani granicama. Održana je i informativna sesija o drugom pozivu za podnošenje prijedloga za Inicijativu Europska sveučilišta, koji bi trebao biti pokrenut ove jeseni.

Na skupu je uz prof. dr. sc. Blaženku Divjak, ministricu znanosti i obrazovanja RH, sudjelovala delegacija splitskog sveučilišta, rektor prof.dr.sc. Dragan Ljutić, prorektorice prof.dr.sc. Đurđica Miletić i prof.dr.sc. Leandra Vranješ Markić, prorektor prof.dr.sc. Goran KardumIvana Pletković, voditeljica Ureda rektora, te predstavnica studenata Marina Crnjac Žižić.
hr Thu Nov 07 2019 17:05:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce2aa6829111c69948b4585/80
Foto: Pixabay

Pušenje je krivo za više od 10% moždanih udara

Svaki četvrti čovjek doživi moždani udar. On se može spriječiti, i to nepušenjem, prehranom, vježbanjem. Moždani udar je u 90 posto slučajeva moguće spriječiti

Ovogodišnji Svjetski dan moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada, prati geslo #NeBudiTaj, čime se misli - ne budi jedan od 14,5 milijuna ljudi, koliko ih svake godine doživi moždani udar.

Budući da, prema brojevima, svaki četvrti čovjek doživi moždani udar, fokus ovogodišnje kampanje usmjeren je na prevenciju. Stručnjaci Svjetske organizacije za moždani udar (WSO) podsjećaju da ga je u 90 posto slučajeva moguće spriječiti. Prvi korak u prevenciji je identificirati 10 rizičnih, odnosno zaštitnih faktora, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, piše 24sata.

Na prvome mjestu je regulacija krvnog tlaka (više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim tlakom), na drugom je vježbanje – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Trebate razlog da se pokrenete? Imajte na umu da već s 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno možete smanjiti vlastiti rizik za 25 posto.

Što se tiče prehrane, potrebno je smanjiti unos soli, šećera i masti te povećati unos povrća i voća. Tako se utječe na važne faktore poput održavanja primjerene tjelesne težine, koja je uzrok svakog petog moždanog udara. Naime, ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22 posto viši rizik od moždanog udara.

Nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca (tzv. fibrilacija atrija) veliki su rizik za moždani udar ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara. Na popisu najvažnijih preventivnih koraka je i prestanak pušenja (više od 10 posto ‘udara’ povezano je s pušenjem) i smanjen unos alkohola (više od milijun slučajeva godišnje povezano je s prekomjernim pijenjem alkohola). Osim uvođenja reda u svakodnevni život, život može spasiti i pravodobno prepoznavanje moždanog udara.

Zato, ako se vi ili netko u vašoj blizini žali na utrnulost, slabost ili oduzetost ruke ili noge, otežano ili nerazumljivo govori, osjeća omaglicu, vrtoglavicu te naglu i jaku glavobolju - provedite GROM test i odmah nazovite Hitnu pomoć.

hr Tue Oct 29 2019 16:54:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .