Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5549402c81b20696008b4878/80

Dođite na meteorološko predavanje godine u Splitu danas u 19 sati

U organizaciji “Skeptika u pubu” ove srijede u F-Caffeu u Splitu (Obala Lazareta 3) održat će se niz od tri predavanja vezana uz klimatske promjene, u razdoblju od 19 do 22 sata

Prvo predavanje nosi naziv “Kamo idu klimatske promjene?”, a pradavač je dr. sc. Ivica Vilibić. Drugo predavanje “Klimatske promjene: skeptici i “skeptici” ” održat će prof. dr. sc. Darko Koračin, treće predavanje “Dilema zatvorenika: Što je zajedničko klimatskim promjenama i vožnji u autobusu bez karte?” doc.dr.sc. Slađana Pavlinović.

Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju nam priliku da raspravljamo o raznim temama i izmjenjujemo ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnog karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Sažeci predavanja

1. Kamo idu klimatske promjene?

O klimatskim promjenama ste svi već puno čuli i vjerojatno imate svoj stav o tome. No, koliko ste zaista upućeni u problematiku današnjice? Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) je prošle godine izdao svoje 5. po redu izvješće, koje se ovaj put temelji na preko 30 000 znanstvenih radova. Diljem svijeta, nekoliko stotina znanstvenika je marljivo radilo na prikupljanju podataka i činjenica kao i na simulacijama budućnosti da bi čovjek lakše mogao dočekati budućnost. Kakva su predviđanja globalne budućnosti? I što to znači za grad Split? Kako će buduće promjene djelovati na čovjeka i kako će se naš čovjek prilagoditi?

2. Klimatske promjene: skeptici i “skeptici”

Mnogi dokazi ukazuju da se klima mijenja i većina znanstvenika pridjeljuje te promjene primarno ljudskom utjecaju kroz procese ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Manji broj znanstvenika nastoji ukazati na probleme interpretacije mjerenja i modela, nepostojećih formalnih dokaza; ograničenih mjerenja; nesavršenosti, aproksimacija i grešaka klimatskih modela te nemogućnosti njihove evaluacije u budućnosti; i širenje “euforije” da se svi koji postavljaju pitanja za pojašnjenje i traže sigurne dokaze smatraju kao “otpadnici” glavne struje znanosti. Upravo zbog toga se danas javlja sve veća potreba za mjerodavniji pristup proučavanja klimatskih promjenama, ne samo da se sačuva integritet između klimatologa, nego da i cijelo društvo prihvati sve znanstvene poglede i elemente spoznaje o klimatskim promjenama.

3. Dilema zatvorenika: Što je zajedničko klimatskim promjenama i vožnji u autobusu bez karte?

Današnji klimatski problemi rezultat su nedovoljne volje država da zajedničkim naporima smanje emisije stakleničkih plinova. U ovakvih situacijama pojedinac ili jedna zemlja sama ne može riješiti problem, a isto tako teško dostižno je zajedničko djelovanje većeg broja zemalja. Iako se na prvi pogled čini da je čovječanstvo krajnje nerazumno u pogledu rješavanja klimatskih problema, detaljnija analiza pokazuje da je današnji klimatski kaos upravo predvidiv ishod racionalnog ponašanja pojedinaca.

O predavačima

Dr. sc. Ivica Vilibić je znanstveni savjetnik na Institutu za oceanografiju i ribarstvo koji istražuje sve i svašta vezano za more i atmosferu, a trenutno je najveća faca u istraživanju meteoroloških tsunamija. Objavio je oko 80-tak znanstvenih radova, sudjelovao je na desetke međunarodnih konferencija, pisao mnoštvo prijedloga projekta (neke je uspio i dobiti uključujući i projekt USA NOAA), vodio je ponekog PhD studenta i diplomanta (od kojih su neki dobili državne nagrade za znanost) i mnoštva francuskih studenata (iako nema pojma francuski). Osim toga, Ivica pokušava povećati kapacitet znanstvene zajednice za povlačenje europske love prema Hrvatskoj (kao član Programskog odbora u FP7 i H2020), dok ujedno promovira i nervira se oko etičkih pitanja u Hrvatskoj (kao član Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju).

Prof. dr. sc. Darko Koračin je redovni profesor na fizičkom odjelu, PMF, Sveučilište u Splitu i isto tako je profesor na Desert Research Institutu, Reno, Nevada, USA. Glavno područje njegovog istraživanja je numeričko modeliranje vremenskih, klimatskih, oceanskih i disperzijskih procesa. Teme njegovog istraživanja su u područjima dinamike i klimatskih procesa u kompleksnom terenu i obalnim regijama, obnovljivim energijama (vjetar, sunčevo zračenje), povezivanju atmosferskih i oceanskih modela, atmosferskog onečišćenja i probabilističkim operativnim prognozama. Publicirao je preko 60 znanstvenih radova recenziranim u inozemnim časopisima. Predavao je na više sveučilišta uključujući University of Nevada, Reno; Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Univerzitet u Ljubljani. Bio je glavni mentor 15 studenata u magistarskom i doktorskom studiju. Bio je voditelj ili ko-voditelj na vise od 20 međunarodnih projekata.

Doc. dr. sc. Slađana Pavlinović predaje ekonomiku okoliša, te srodne predmete na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Proučava djelovanje tržišnih i drugih ekonomskih institucija na okolišne probleme, ali i druge fenomene koji nastaju uslijed nesavršenosti tržišta. Među ostalim, istražuje i utjecaj ograničenosti informacija na razmjenu. Spoznaje o teoriji igara i bihevioralnoj ekonomiji stečene tijekom doktorskog studija na Sveučilištu u Sieni (Italija) s entuzijazmom prenosi na nove generacija splitskih studenata.

hr Wed May 06 2015 07:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b90f7edcb557a53728b4f1e/80
Foto: N.Ž.

Istraživanje: Ljeto će usporiti koronavirus, no na jesen ponovno širenje

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan

Znanstvenik Gordan Lauc na Facebooku je podijelio vijest o istraživanju američkog sveučilišta Harvard.

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan, odnosno ljeto bi ga moglo usporiti, no ponovno bi se počeo širiti na jesen.

- Analiza širenja virusa na 3.739 lokacija po svijetu potvrdila je pretpostavku o značajnoj sezonalnosti SARS-CoV-2 virusa. Vrijeme nije naravno jedini faktor tako da se ne treba baš potpuno opustiti i vratiti na staro, no ova vijest budi nadu da opuštanje mjera koje se sada događa neće dovesti do novog vala pandemije. To vjerojatno isto znači da bismo što prije trebali otvoriti škole i omogućiti djeci da imaju normalan kraj školske godine.

Za one koji po medijima viču da su stroge mjere bile pogrešne, ovo je loša vijest, jer potvrđuje da bismo bez odlučnih mjera u ožujku imali jako eksponencijalni rast zaraženih i puno mrtvih i bolesnih u Hrvatskoj.

Ovo je loša vijest i za one koji se zalažu za zadržavanje ili ponovno uvođenje strogih mjera, jer pokazuje da su u ovo doba godine dovoljne i vrlo blage mjere opreza. - napisao je Lauc.

hr Sun May 17 2020 10:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Tim Ivana Đikića otkrio "Ahilovu petu" koronavirusa!

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa

Znanstvenici pod vodstvom Ivana Đikića, profesora na Sveučilištu Goethe i direktora Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu, identificirali su PLpro (Papain sličnu protazu) novog koronavirusa kao esencijalni virusni enzim i njegovu potencijalnu „Ahilovu petu“.

Enzim PLpro je potreban za obradu virusnih polipeptida i skupljanje novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Pored toga, SARS-CoV-2 koristi ovaj enzim za prigušivanje antivirusnog imunološkog odgovora, pomažući virusu da oblikuje imunološki sustav domaćina u svoju korist. Time se virus može lako umnožavati i širiti dalje. Znanstvenici su nadalje pokazali da se nekovalentnim inhibitorom (GRL-0617) blokira širenje virusa i povećava otpornost na SARS-CoV-2 u epitelnim stanciama, koje su prvobitno mjesto ulaska patogena.

- Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost 'dvostrukog udara' kao terapijske strategije čiji je cilj PLpro: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno – objasnio je prof. Ivan Đikić, vodeći autor rada koji je dostupan na repozitoriju preprinta Research Square. 

Naglasio je da je studija o „Ahilovoj peti“ virusa SARS-Cov-2 rezultat uspješne suradnje Institita za biokemiju II s Institutom za medicinsku virusologiju pod vodstvom Sandre Ciesek, a eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima su pridonijeli i drugi znanstvenici iz Frankfurta, Münchena, Mainza, Freiburga i Leidena.

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa. Primjerice, u SAD-u se već provodi kliničko testiranje lijeka famotidina, koji bi mogao djelovati na enzim PLpro koronavirusa.

- Ovo je vrlo uzbudljiva vijest. Međutim, ciljna aktivnost famotidina na virusni PLpro još nije potvrđena. Drugo, u klinici moramo biti posebno oprezni jer se reakcije pacijenata na nove anti-PLpro terapije mogu razlikovati ako se primijene u ranom ili kasnom stadiju Covida-19 - istakli su Đikić i Ciesek. - piše Jutarnji list.

hr Wed May 06 2020 13:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .