Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a15c43ab9e03e2f0a8b45a1/80
Foto: Pixabay

Želimo neradnu nedjelju, a čak 70 posto Hrvata danas ide u kupnju

Što je više članova u obitelji, to je i veća podrška zabrani rada nedjeljom

Kada smo čuli za odluku da više nećemo raditi nedjeljom, od sreće smo gotovo svi zaplakali, rekla je početkom studenoga prodavačica Jasmina Rušak iz križevačkog trgovačkog centra KTC-a. Majka dvoje male djece dodala je kako je sretna jer je nedjelja dan za obitelj i sada će imati vremena za neke aktivnosti koje je inače mogla samo sanjati. Tu sreću i zadovoljstvo radnika Ivica Katavić, predsjednik Uprave KTC-a, istaknuo je kao velik uspjeh tvrtke, unatoč manjem profitu koji će biti posljedica tog neradnog dana.

Da križevačka inicijativa o neradnoj nedjelji za trgovce neće ostati usamljena, moglo se naslutiti kada je Kolinda Grabar-Kitarović primila predstavnike Hrvatskog saveza za nedjelju i podržala njihovu inicijativu za uvođenje neradne nedjelje. Najavila je kako će od resornih ministarstava tražiti razmatranje tog prijedloga i donošenje zakonskih rješenja koja će štititi radnika i pomoći obitelji, piše novac.hr

Posljedice po gospodarstvo

Među predstavnicima Saveza bili su Marijana Petir, bivša europarlamentarka, fra Božo Vuleta, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira i Hrvatskoga saveza za nedjelju, Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata, i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine SSSH.

Petir je istaknula da je nedjelja dan za obitelj, što su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje naveli građani u istraživanju koje je provela u suradnji s agencijom Promocija plus u veljači 2019. gdje se potvrdilo kako se 82 posto građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje.

Većina trgovačkih lanaca u stranom je vlasništvu i u svojim matičnim državama ne rade, ali u Hrvatskoj rade, što pokazuje licemjerstvo velikih i moćnih. Kada je riječ o posljedicama po gospodarstvo, podaci Porezne uprave pokazuju da je promet najveći petkom, a ne nedjeljom, stoga nema opravdanih razloga da se rad trgovina nedjeljom ne regulira, kaže Petir.

Istraživanje je, nadalje, pokazalo kako su žene sa 87 posto češće zagovornice slobodne nedjelje od 77 posto muškaraca. Veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje je u starijim dobnim skupinama, dok su mladi češće protivnici slobodne nedjelje.

S obzirom na razinu obrazovanja, veća je koncentracija zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima, dok je kod visokoobrazovanih zabilježena veća koncentracija zagovornika zadržavanja rada nedjeljom. Veća se koncentracija zagovornika slobodne nedjelje bilježi u skupinama s manjim primanjima.

Istraživanje je pokazalo da je u Dalmaciji i Slavoniji veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje, a zagrebačka i sjevernojadranska regija imaju veći udjel protivnika slobodne nedjelje. Veća je potpora u manjim naseljima.

Istraživanje je pokazalo da se s povećanjem broja članova obitelji povećava i podrška slobodnoj nedjelji, pokazuje istraživanje. Također je pokazalo da više od dvije trećine građana (68 posto) kupuje nedjeljom, i to njih 18 posto svaku nedjelju, a kupnja je usmjerena na prehrambene proizvode (75 posto).

Uz ovo istraživanje doznali smo i novosti o crkvenom promišljanju tog problema. Sindikalist Krešimir Sever podsjetio je da je Hrvatska 1996. sklopila Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom, koji nabraja neradne dane, a nedjelja se nalazi na prvom mjestu. Fra Božo Vuleta istaknuo je kako je Savez svojim istraživanjima i stručnim skupovima utvrdio “višestruko štetne posljedice rada nedjeljom ne samo za radnike u trgovinama i njihove obitelji, nego i za širu društvenu zajednicu te demografsko stanje u Hrvatskoj”.

Ozbiljno razmišljanje

Dakle, izgleda da nisu problem samo praznije škrabice, nego je urušena demografska slika jer bi se odmorne blagajnice nakon mise stigle posvetiti i drugim bračnim dužnostima.

Da se o inicijativi ozbiljno razmišlja, svjedočili smo i početkom ovog tjedna kada su o njoj pozitivno govorili predsjednik SSSH Mladen Novosel, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca - Udruge trgovine Martin Evačić, član Upravnog odbora kutinske trgovačke tvrtke Lonia Drago Munjiza i član Uprave Peveca d.d. Marin Štenglin.

Sve veći nedostatak radne snage ponukao je trgovce na malo milostiviji pristup radnicima koje je sve teže naći, kompleksnost pitanja zabrane je najvidljivija u vrijeme turističke sezone, ali otvara i pitanje novinskih izdavača koji uglavnom distribuiraju novine preko dućana u manjim mjestima.

Prema svemu sudeći, rasprava će se nastaviti, a kako smo vidjeli, svaki trgovac može sam uvesti neradnu nedjelju pa se čini da je suvišno petljanje Vlade sa zabranama ili ograničenjima. Za trgovce je dovoljna pouka: koliko tko plati, toliko mu se na kraju vrati.

hr Sun Dec 01 2019 19:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec1a1376f2ab8e42d8b4618/80

U Hrvatskoj 300.000 turista, svaki dan ih je 30.000 više

Hrvatska je tijekom 30 lipanjskih dana ugostila nešto više od 890.000 turista, odnosno trećinu u odnosu na rezultate lanjskog lipnja

Polovicom svibnja svi koji su procjenjivali da bi se lipanjske turističke brojke mogle približiti prvom milijunu gostiju nazivali su se optimistima. Danas znamo da su to bili realisti. Hrvatska je, naime, tijekom 30 lipanjskih dana ugostila nešto više od 890.000 turista, odnosno trećinu u odnosu na rezultate lanjskog lipnja. 

U šestom je mjesecu unatoč negativnom publicitetu oko turnira u Zadru i, na koncu konca, novom valu korone, ostvareno i gotovo 4,8 milijuna noćenja. Vlasnici kuća i apartmana za odmor jesu otvorili sezonu, ali 74 posto noćenja u tom je mjesecu ipak ostvareno u privatnom smještaju (32%), kampovima (25%), hotelima (11%) i nautičkom čarteru (4%), tako da na nekomercijalni smještaj otpada tek 22 posto turističkih noćenja. Nijemci su i uz činjenicu da im je režim putovanja u inozemstvo liberaliziran tek sredinom lipnja uspjeli zauzeti svoju tradicionalnu poziciju najbrojnijih turista u Hrvatskoj. - piše Večernji list.

Tijekom lipnja svaki treći gost bio je iz Njemačke, a slijede Slovenci, Austrijanci i Česi. Svaki peti gost u lipnju, pak, bio je Hrvat, dok je trećina svih lipanjskih noćenja ostvarena u Istri. Što južnije, to su brojke manje, a vodeće su destinacije bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag. Trenutačno se u Hrvatskoj odmara oko 303.000 gostiju.

- S obzirom na okolnosti, možemo biti zadovoljni. Od počeka godine, inače, u Hrvatskoj je boravilo 1,6 milijuna gostiju i važno je napomenuti da nismo imali nijedan slučaj zaraženog turista. Tijekom ljeta i dalje ponajviše računamo na goste iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, a očekujemo i rast udjela domaćeg tržišta u ukupnim rezultatima. Sve skupa, vjerujemo da ćemo do kraja 2020. ostvariti najmanje trećinu prošlogodišnjeg rekordnog rezultata. Tijekom srpnja i kolovoza s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivne turističke trendove očekujemo u cijeloj Hrvatskoj s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije. 

Najviše letova prema hrvatskim destinacijama najavljeno je s tržišta Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i s Velikom Britanijom, Poljskom i Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera kao što su TUI, easyJet, Jet2, ID Riva, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta koji od danas na dnevnoj bazi prometuje s gostima iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Samo kroz prvih 10 dana prodano je više od 30.000 karata, a gosti stižu i autobusnim linijama koje dolaze svaki vikend, posebno iz Češke i Slovačke - kaže direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Da potražnja za ljetovanjem u Hrvatskoj raste iz dana u dan, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi turizma, koja okuplja najveće hotelske kompanije. Kažu da se broj turista u zemlji kontinuirano povećava za oko 30.000 dnevno. Samo preko MUP-ove stranice EnterCroatia.hr, pak, dolazak je najavilo više od milijun stranaca. Na Jadranu su trenutačno otvorena 644 hotela i 344 kampa u kojima je boravak nikad komotniji jer su mnogi smanjili broj gostiju koje primaju kako bi povećali sigurnost. Samo je, recimo, najveći Valamar svojim smještajnim objektima smanjio kapacitete 20 posto. Sav trud domaćina itekako se vidi i vrednuje. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Thu Jul 02 2020 09:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e70780a29111cc7818b4571/80
Foto: Pixabay

Od ponoći bi mogle ponovno porasti cijene goriva

Od ponoći bi mogle ponovno porasti cijene goriva, neslužbeno se doznaje.

Kako neslužbeno doznaje portal cijenegoriva.info, spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 7 kuna.

Isto tako, spomenuti portal javlja da bi prosječni spremnik dizela mogao poskupiti za 5 kuna, dok bi prosječni spremnik LPG-a mogao poskupiti za 3,5 kuna.

hr Mon Jun 22 2020 19:40:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/532fe764179942c11b7b23f5/80

Evo kako će sutra raditi trgovine...

Većina trgovina radit će kao i nedjeljom.
Neke će trgovine raditi od 8-21, neki skraćeno, dok će neke u potpunosti biti zatvorene. 

Interspar će raditi od 8 do 18 sati. Lidl od 8 do 21 sat. Konzum ili od 7 do 15 ili od 8 do 16 sati, ovisno o prodavaonicama. Plodine će raditi od 7 do 22. 

Pevex je na Internet stranicama obavijestio korisnike kako će 22. lipnja raditi po redovnom radnom vremenu, od 7.30 do 20.30 sati.

Bauhaus još uvijek nije objavio radno vrijeme prodavaonica u ponedjeljak. 

Radno vrijeme Tommy-a ovisi o poslovnicama, a većina poslovnica Studenca radit će do 21 ili do 22 h.

City Center one radi prema redovnom radnom vremenu, od 9 do 21 sat. Prema redovnom radnom vremenu rade i Mall of Split i Joker.


hr Sun Jun 21 2020 21:52:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eedb529daf72d90088b4579/80
Foto: Pixabay

Dug bolnica prema veledrogerijama premašio 3,5 milijardi kuna: Isrpljena mogućnost kreditiranja

Mogući drugi val korona epidemije otvara pitanje sigurnosti i kontinuiteta opskrbe
Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode, premašio je 3,5 milijardi kuna s zabrinjavajućim trendom rasta obveza u travnju i svibnju unatoč smanjenom obujmu rada bolnica u tom razdoblju.

Iz HUP-Koordinacije veledrogerija upozoravaju da je dospjeli dug bolnica u travnju narastao za dodatnih 123,7 milijuna kuna, a u svibnju za čak 204,8 milijuna kuna, što je neodrživ trend rasta nelikvidnosti koji je iscrpio kreditne limite veledrogerija kod banaka i ugrožava normalnu opskrbu lijekova i medicinskih proizvoda.

Uz rast novog duga, raste i iznos dospjelih dugovanja. Ukupan dospjeli dug bolnica stariji od 180 dana prema članicama HUP-Koordinacije veledrogerija na kraju svibnja premašio je 1,1 milijardu kuna, a dospjeli dug stariji od 300 dana je porastao na gotovo 390 milijuna kuna.

- Veledrogerije se maksimalno trude osigurati redovitu opskrbu zdravstvenog sustava lijekovima i medicinskim proizvodima koja, dosad, niti u jednom trenutku nije došla u pitanje. No, stalna i sve veća kašnjenja plaćanja zdravstvenih ustanova koja povećavaju i ovako veliki problem nelikvidnosti zabrinjavaju i iscrpljuju naše mogućnosti. Najave mogućeg drugog vala, te već prisutnih najava povećanja broja zaraženih upućuje na krajnje neizvjesnu jesen, a dugovi dramatično rastu. Veledrogerije ne bi željele blokirati bolnice, pa još jednom apeliramo na Vladu i jedinice lokalne samouprave kao vlasnike zdravstvenih ustanova da zaustave ovaj abnormalni rast duga koji će nas sve odvesti u propast. Molimo ih i ovim putem javno da što prije započnu sa sustavnim rješavanjem ovog problema koji bi stabilizirao opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima, ali i osigurao početak smanjivanja ukupnog dugovanja”, izjavila je Diana Percač, predsjednica HUP-Koordinacije veledrogerija.

Iz HUP-Koordinacija veledrogerija, uvažavajući mjere Vlade za smanjenje negativnog efekta pandemije koronavirusa na gospodarstvo, traže hitnu uplatu od najmanje 600 milijuna kuna bolnicama za plaćanje dospjelih dugova dobavljačima lijekova kao i osiguranje dodatnih 200 milijuna kuna mjesečno za povećanje bolničkih limita kako bi se zaustavio daljnji rast dugovanja.
hr Sat Jun 20 2020 09:05:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .