Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e0e643b47398ec0e8b4577/80

Vidno potresena ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu: "Svaki izgubljeni život za nas je teška situacija s kojom uvijek idemo kući"

Inspekcijski nalaz Ministarstva zdravstva trebao bi pokazati je li itko zakazao u slučaju smrti 22-godišnjeg Mattea Ružića iz Zaprešića.

Za Dnevnik NoveTV o cijelom slučaju, ali i o stanju u hrvatskom zdravstvu, je progovorila Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.


Gospođo Grba-Bujević, vodite Zavod za hitnu medicinu. Smatrate li se i Vi odgovornom za ovaj tragičan slučaj?

Nisam tu ja važna. Ja bih vama, i svima onima koji nas gledaju, da je moj zavod, hrvatski Zavod za hitnu medicinu, državni zavod. Mi donosimo protokole, standarde, surađujemo zajedno na izradi mreže, tražimo sva poboljšanja u sustavu, sve što se da napraviti.

Vezano uz sve što radimo, a sve je u cilju da spasimo ljudski život, moj 30-godišnji rad s hitnim pacijentima mi daje za pravo da kažem da danas spašavamo više života nego prije. Posao u hitnoj medici je strašno težak. On je težak i naporan. Težak je za liječnike i za medicinske sestre. Nije lako odgovarati za ljudski život, nije lako svaki dan davati cijelog sebe da spasiš nečiji život.

Je li sustav dobro strukturiran?

Sustav svakako zahtjeva poboljšanje i na tome se intenzivno radi i svih ovih godina se unaprjeđuje. Moramo znati da je sustav prije pokretanje reforme bio drugačije organiziran. Imali smo četiri velika centra koja su imali hitnu koju imaju danas. Ne jednako opremljenu ni jednako educiranu, ali su je imali. Ostatak zemlje, to jest 80 posto nje, bio je prepušten organizacijskim modelima koji su rađeni ovisno o tome kako se nekom svidjelo.

Ja sam tada, prije te reforme, isto tako radila u hitnoj i znam da je u Karlovačkoj županiji bio samo jedan defibrilator i on se nalazio u Karlovcu. Ostali timovi defibrilator nisu imali. Nisu imali suvremenu opremu s kojom se treba raditi, nisu imali edukaciju i zbog toga se krenulo s reformom.

Tko je konkretno odgovoran za smrt mladića iz Zaprešića?

Ministar Kujundžić je rekao da će inspekcijski nalaz biti gotov u četvrtak. Ne bih željela ništa prejudicirati niti u ikoga upirati prstom. Mi moramo znati da je kod model organizacije decentralizirani, za razliku od nekih zemalja s centraliziranim modelom. Moj zavod radi ovo što sam vam rekla, a mi nemamo vozila i nemamo djelatnike. Županijski zavodi su u vlasništvu županije i oni provode djelatnost hitne medicine. Inspekcijski nadzor će biti završen, a onda ćemo trijezne glave vidjeti što se dogodilo.

Pretpostavljam da Vi ne znate što je u tom nalazu.

Ja to ne znam niti bi bilo normalno da znam.

Može li broj timova na terenu pokriti sve pozive i potrebe?

Ova mreža ima veliki broj timova. Međutim, njih nikada nije dosta jer su potrebe velike. Mi u ovom trenutku brinemo o strašno velikom broju turista koji se nalaze na našoj obali, a zapravo smo na prometnice dodali 20 timova kako bi u tome pomogli.

I znate što su naši otoci. Nije jednostavno i nije moguće očekivati da u našoj zemlji, kojoj nedostaje liječnika, tim hitne kakav imamo u Zagrebu imamo, recimo, na Visu. Ne može se naći pet doktora da tamo budu samo za hitne slučajeve. Tamo nam pomažu liječnici obiteljske medicine koji su u pripravnosti. Oni su dostupni na poziv ,izlaze na teren i nije im lako. Ja sam specijalist anesteziologije, ali mi svaki put srce zakuca jače kad se radi o pacijentu koji je daleko od bolnice. To nije lako.

Hoće li se mijenjati postojeći sustav? Nije li ovaj događaj ukazao na slabosti u organizaciji?

Ja bih da pričekamo i vidimo što se stvarno dogodilo. Ne mogu dozvoliti da se upire prstom u moje hitnjake. Oni rade vrijedan posao i jako im je teško. To je strašan posao. Vi morate znati, dozvolite mi da to kažem, oni riskiraju svoj život kad uđu u smrskani auto i čekaju da vatrogasci, koji su divni ljudi, to razrežu i pomognu tog pacijenta iznijeti van. Onda tek počinje prava borba za svaku sekundu do dolaska u bolnicu.

Naravno da želimo da svaki pacijent ima jednako pravo, ali nije to lako postići. Ja na to nemam utjecaj, ja sam mali kotačić koji se silno trudi poboljšati sve što se poboljšati da. Mene veseli što smo uspjeli osigurati sredstva za brodove za hitnu medicinu. To će poboljšati sustav. Trebaju nam helikopteri, pravi namjenski helikopteri koji mogu sletjeti na cestu ili dvorište. Na tom tragu se puno radi. Da, treba unaprijediti sustav. Da, to je prestrašno.

Ja sam svjesna da nema pravih riječi koje bi ublažile i šok i bol, te izražavam duboku sućut Matteovoj obitelji koja je doživjela takvu stvar. Za mene, koja 30 godina radim u tom sustavu, koja sam, kao i svi ljudi koji sa mnom rade, svaki dan u spašavanju života, je to prestrašno. Želim da svi zajedno hladne glave sjednemo i vidimo što možemo napraviti. Možemo napraviti svašta, samo trebamo svi željeti da se to napravi i trebamo svi na tome raditi. To znači da trebamo od malih nogu učiti ljude pružati prvu pomoć. Oni koji su na licu mjesta trebaju znati što rade i oni mogu spasiti život. Hitna ne može svugdje za tri minuta, a za tri minute mozak strada. To treba urediti na način da svi zajedno spašavamo te ljude.

Danas nam uistinu pomažu i policija i vatrogasci. A hitnjaci, usprkos svojem trudu, niti imaju beneficirani radni staž niti imaju odgovarajuće plaće. Vi morate znati da doktor u hitnoj dobije 80 kuna po satu, s time da svaki sat ide kući. To su toliko mala sredstva da naši tehničari dobivaju 50 kuna po satu, da riskiraju svoje živote i da se maksimalno trude.

Znači, ipak je problem u ulaganjima i politici?

Ne, ja to ne volim zvati politikom. Svi se trebamo osvijestiti i reći da nam treba zajedništvo i da svi moramo uprijeti od školstva preko zdravstva da se nemile situacije svedu na najmanji mogući broj jer svaki izgubljeni život za nas koji to radimo je teška situacija s kojom uvijek idemo kući,prenosi Dnevnik.hr

hr Wed Aug 15 2018 21:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2e0af329111ce00e8b45cd/80
Foto: Pexels

Postavljena prva punionica za električne automobile u Imotskom

U Imotskom je u pogon puštena prva ePunioca
Punionica za električne automobile koji je dio projekta u okviru EU projekata STANDARD + STEP UP prekogranične suradnje Hrvatske i Italije postavljena je u Imotskom.

Vrijednost samog projekta je 100 000 kuna, a Grad napokon ima interoperabilnu AC ePunionicu za električna vozila koja će se povezati putem interaktivne eRoaming platforme, uz pomoć koje će se u realnom vremenu moći demonstrirati pretraživanje lokacije ePunionica, njihov dinamički status, rezervacija, kao i aktivna promocija pametne intermodalne infrastrukture u Imotskom gradu.

Grad Imotski ovim činom pokazuje kako ide u korak s vremenom te da je spreman pratiti vrhunske svjetske trendove. Ovo je jedan od pokazatelja i način poticanja sugrađana, ali i posjetitelja toga kraja.

Također, odgovornim i učinkovitim upravljanjem energijom osigurava se našim građanima čišći zrak što u konačnici rezultira zdravijim i kvalitetnijim načinom življenja.
hr Tue Jul 16 2019 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2df87329111cfb0f8b457e/80
Foto: Pixabay/Facebook

Direktorica Turističke zajednice Makarska javno 'oprala' noćne klubove: 'Privatnici dolaze zaraditi i dovode Karleuše'

Direktorica Turističke zajednice Makarska na Facebooku je napala makarske ugostitelje
Bivša HRT-ova novinarka i voditeljica te sadašnja direktorica TZ Makarska, Hloverka Novak Srzić javno je poslala ljutitu poruku zbog glazbenog repertoara u Makarskoj:

"Uglavnom dragi prijatelji nastojim.podijeliti na ovim stranicama neke pozitivne vibracije...večeras sam baš ljuta..ljuta..TZ se potrudio ovog ljeta zajedno.s Gradom napraviti.odličan program za Makarsko kulturno.ljeto, od operete do opere..koncerata klasične glazbe, vrhunskog jazza i rock'n'rolla ..i onda privatni poduzetnici koji dođu na mjesec dana po profit u grad u Petar Pan dovode Karleuše svih fela...i jedino po tome na koncu neki žele zapamtiti i " obilježiti " naš grad...baš sam ljuta...😣☹️☹️" napisala je Novak Srzić na svom Facebook profilu.


hr Tue Jul 16 2019 18:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2df13429111c95108b4571/80
Foto: Pixabay

Kako se rješavaju prometne gužve u Dalmaciji? Brišu se zebre!

Omiš je gradić u Dalmaciji koji je, prekrasnoj prirodi usprkos, široj javnosti najpoznatiji po nesnosnim gužvama. Svakog ljeta ista priča - pred gradom iz smjera Splita formiraju se kilometarske kolone, a za prelazak nekoliko kilometara nekad se čeka satima.

Hrvatske ceste imaju rješenje - obrisali su tri pješačka prijelaza u gradu

Hrvatske ceste ovog su ljeta ovom problemu doskočile tako što su obrisale tri pješačka prijelaza u samom gradu. To, jasno, neće ni blizu riješiti problem ogromnih gužvi, eventualno će ga malo umanjiti, ali je ovaj potez izazvao podsmjeh hrvatske javnosti, piše Index.hr

"Na temelju inicijative MUP-a, Policijske postaje Omiš i Grada Omiša te suglasnosti Hrvatskih cesta, izrađen je Prometni elaborat ukidanja pješačkih prijelaza na državnoj cesti DC8 u Gradu Omišu. Elaborat je izrađen s ciljem povećanja protočnosti prometa kroz Grad Omiš jer veliki broj pješaka, posebice u turističkoj sezoni, koji koriste pješačke prijelaze, zaustavljaju promet vozila te na takav način generira zastoje. Nakon što je na navedeni elaborat Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo suglasnost, pristupilo se izvedbi radova.

Navedeni elaborat izrađen je na temelju brojanja prometa vozila i pješaka i analize prometnih tokova. Elaboratom je predviđeno ukinuti dio postojećih pješačkih prijelaza, točnije ukinuta su 3 pješačka prijelaza, dok se drugi pješački prijelazi zadržavaju.

Također, Hrvatske ceste su izradile i novi plan rada semaforskih uređaja kroz Grad Omiš koji će se sukladno dogovoru s lokalnom samoupravom implementirati po završetku turističke sezone", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.

Ograda na mjestu pješačkog

Gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović u razgovoru za Index kaže kako je ovo vatrogasno rješenje dogovoreno u suradnji grada, policije i Hrvatskih cesta. Svjestan je, kaže, kako to neće riješiti problem, ali nešto se, veli, trebalo poduzeti.

Brisanje pješačkih prijelaza dovelo je do (ne)očekivanih problema. Naime, brojni ljudi, navikli prelaziti cestu na istom mjestu desetljećima, nisu se preko noći mogli naviknuti da pješačkih prijelaza nema pa su imali problema s policijom. Tomasović kaže da je kontaktirao policiju i zamolio ih za razumijevanje. Na kraju je na mjesto na kojem je do prije nekoliko dana bio pješački prijelaz stavljena improvizirana ograda, da ljudi znaju da se tu više ne prelazi, tvrdi Index.hr.

Brisanje pješačkih nije najgora stvar u ovoj priči

No, u cijeloj priči brisanje pješačkih prijelaza nije najveći problem.

Brisanje tri pješačka prijelaza u centru grada koji Jadranska magistrala dijeli na dva dijela zapravo i nije toliko problematično. Naime, na području od oko 500 metara postoji deset pješačkih prijelaza pa tri pješačka prijelaza zapravo neće uvelike pokvariti kvalitetu života Omišana i njihovih gostiju.

U priči o Omišu i gužvama, koja se ponavlja iz godine u godinu, postoji jedan puno veći problem. A to je činjenica što bezbroj puta obećane omiške zaobilaznice još nema ni blizu. Gradnja zaobilaznice, jasno, jest problem koji nadilazi mogućnosti i financije jednog Omiša ili bilo kojeg grada kojeg se tiče. Za to su odgovorne više instance - županija i vlada.

Smiješno je i tužno u isto vrijeme što se zaobilaznica obećava već desetljećima, a nakon svog tog silnog vremena, planova, studija i obećanja došlo se do toga da se - pobrišu pješački prijelazi.

Pa podsjetimo, stoga, na priču o omiškoj zaobilaznici. Obećanje je to starije od moderne Hrvatske. O tome da postojeća Jadranska magistrala nije primjerena rastućem turizmu počelo se pričati još u Jugoslaviji. Onda se raspala Jugoslavija, a došli su Hrvatska i HDZ. Omiš i Dalmacija postali su utvrde HDZ-a, a ova je stranka priču o omiškoj zaobilaznici odlučno ubacila u obećanja pred svake izbore. Tako je Ivo Sanader govorio da će biti izgrađena do 2008. godine. Onda je otišao Sanader, a obilaznica nije završena. Obećali su je i SDP-ovci, oni su rekli da će biti gotova do 2017. godine. Otišli su i SDP-ovci s vlasti, a pojavili su se neki novi datumi kad će zaobilaznica biti gotova. Prvo se govorilo o 2020. godini, a kao najnoviji datum navodi se 2023. godina. Pa do neke nove odgode.

Jedan od strateških projekata

Cijela investicija, spomenimo i to, košta oko 200 milijuna eura, a ovom cestom, koja prema planovima ide kroz unutrašnjost, rasteretio bi se promet između Trogira i Omiša. Dakle, nije riječ o rasterećenju jednog grada, nego ogromnog područja u kojem stalno živi oko 200.000 ljudi, a u ljetnim mjesecima ta brojka je višestruko veća. Zapravo, ima i mjesta koja su više pogođena nepostojanjem adekvatne ceste. Općina Dugi Rat, smještena između Omiša i Splita, u ljetnim je mjesecima u potpunosti blokirana. Omiš ima alternativni put prema Splitu, a Dugom Ratu je Jadranska magistrala jedina veza sa svijetom pa velik dio ljeta zbog gužvi ne mogu ni prema Splitu ni prema Omišu. No, za razliku od Omišana koji su barem skinuli HDZ i promijenili gradsku vlast, Dugoraćani uporno na svim razinama biraju HDZ pa im valjda ljetne gužve i blokada ne predstavljaju neki pretjeran problem.

Tunel koji vodi ni iz čega ni u što završio na BBC-ju

Treba na kraju članka biti pošten i kazati da nije sve ostalo na riječima. Zaobilaznica se zaista počela graditi te je prije nekoliko godina probijen tunel iznad Omiša. Riječ je o besmislenom tunelu koji vodi ni iz čega ni u što, a koji je zbog svoje besmislenosti lani završio i na naslovnici BBC-ja.

"Hrvatski porezni obveznici bijesni zbog tunela od 44 milijuna dolara koji ne vodi nikamo", naslov je BBC-jevog članka prošlog ljeta.

Gradnja će početi na jesen. Tako bar tvrde

No, da završimo u optimističnom tonu, frazom o svjetlu na kraju tunela. To svjetlo se, tvrdi gradonačelnik Omiša, napokon vidi.

"Konačno se dogodilo nešto pozitivno, na jesen počinje gradnja mosta, natječaj je završio. Slijedi potpisivanje ugovora da može do kraja godine početi gradnja mosta preko Cetine i tunela Komornjak Sjever koji će spojiti most i tunel prema Naklicama, Tugarama i Splitu", govori Tomasović za Index.

Vrijedi pričekati. Ljudi su tu ionako navikli čekati. Đava odnija prišu. 

hr Tue Jul 16 2019 17:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2dc55529111c14088b46dd/80

Mostovci poručili: "Pravo na pitku vodu zajamčit ćemo Ustavom RH!"

Prikupili su, kako kažu, 34 potpisa saborskih zastupnika

Predsjednik Mosta Božo Petrov, te saborski zastupnici Robert Podolnjak i Miro Bulj na današnjoj su konferenciji za novinare istaknuli kako je Most prikupio potpise saborskih zastupnika vezano za prijedlog izmjene Ustava RH kojom bi se ustavom zaštitilo ljudsko pravo na pitku vodu, vodne resurse i opskrbu vodom putem javnih isporučitelja.

- Predloženom promjenom jamči se ustavno pravo na čistu i pitku vodu svakom pojedincu. To je civilizacijska obaveza našeg društva, čiji učinci  izravno utječu na buduće generacije i njihov opstanak - rekao je Petrov.

Profesor Robert Podolnjak radio je Mostovoj ustavnoj izmjeni i razradio što se želi postići ovom inicijativom, profesor Slaven Dobrović osmislio je plan inicijative vezano uz vode koja će se provoditi cijelo ljeto, a Miro Bulj godinama se bavi ovom temom zaštite voda.

Robert Podolnjak je naglasio kako su ispunjeni formalni uvjeti za prijedlog promjene ustava jer je prikupljeno 34 potpisa saborskih zastupnika.

- Naša je zadaća osigurati pravo na čistu pitku vodu, vodne resurse i opskrbu kućanstava, a važno je da je to neprofitna komunalna djelatnost koju isporučuju javni isporučitelji. Dobar je primjer susjedne Slovenije koja je ugradila pravo na pitku vodu. Mi smo sada započeli formalno ovaj postupak, u jesen će se vjerojatno o ovme raspravljati, ali ono što nam je jako važno jest građanima osvijestiti važnost zaštite voda, zato ćemo pokrenuti on line peticiju, a ovu inicijativu ćemo provoditi među vijećnicima, gradskim i županijskim. Važno nam je da  općinska i gradska vijeća i županijske skuštine podrže ovu inicijativu jer je riječ o komunalnoj djelatnosti i zato su jedinice lokalne samouprave bitne. Bilo bi dobro da ovo preraste u jedan široki pokret zaštite prava na vodu koja se neće privatizirati već će je osiguravati javni isporučitelji - rekao je Podolnjak.

Miro Bulj je istaknuo da pored važne ustavne zaštite temeljnog prava na vodu, želimo jače naglasiti potrebu zaštite okoliša, posebno vodeni okoliš za kojeg držimo da je danas ugrožen.
- Voda je život, to će se svi odmah složiti, ali to i u praksi treba podržati. Zato želimo ukazati na neiskorištene potencijale ekološke poljoprivrede i drugih segmenata održivog razvoja naše Hrvatske. Od ovoga tjedna on line peticijom i nizom akcija na terenu tijekom ljeta ukazati na važnost ove inicijative - zaključio je Bulj.

hr Tue Jul 16 2019 14:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .