Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e0e643b47398ec0e8b4577/80

Vidno potresena ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu: "Svaki izgubljeni život za nas je teška situacija s kojom uvijek idemo kući"

Inspekcijski nalaz Ministarstva zdravstva trebao bi pokazati je li itko zakazao u slučaju smrti 22-godišnjeg Mattea Ružića iz Zaprešića.

Za Dnevnik NoveTV o cijelom slučaju, ali i o stanju u hrvatskom zdravstvu, je progovorila Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.


Gospođo Grba-Bujević, vodite Zavod za hitnu medicinu. Smatrate li se i Vi odgovornom za ovaj tragičan slučaj?

Nisam tu ja važna. Ja bih vama, i svima onima koji nas gledaju, da je moj zavod, hrvatski Zavod za hitnu medicinu, državni zavod. Mi donosimo protokole, standarde, surađujemo zajedno na izradi mreže, tražimo sva poboljšanja u sustavu, sve što se da napraviti.

Vezano uz sve što radimo, a sve je u cilju da spasimo ljudski život, moj 30-godišnji rad s hitnim pacijentima mi daje za pravo da kažem da danas spašavamo više života nego prije. Posao u hitnoj medici je strašno težak. On je težak i naporan. Težak je za liječnike i za medicinske sestre. Nije lako odgovarati za ljudski život, nije lako svaki dan davati cijelog sebe da spasiš nečiji život.

Je li sustav dobro strukturiran?

Sustav svakako zahtjeva poboljšanje i na tome se intenzivno radi i svih ovih godina se unaprjeđuje. Moramo znati da je sustav prije pokretanje reforme bio drugačije organiziran. Imali smo četiri velika centra koja su imali hitnu koju imaju danas. Ne jednako opremljenu ni jednako educiranu, ali su je imali. Ostatak zemlje, to jest 80 posto nje, bio je prepušten organizacijskim modelima koji su rađeni ovisno o tome kako se nekom svidjelo.

Ja sam tada, prije te reforme, isto tako radila u hitnoj i znam da je u Karlovačkoj županiji bio samo jedan defibrilator i on se nalazio u Karlovcu. Ostali timovi defibrilator nisu imali. Nisu imali suvremenu opremu s kojom se treba raditi, nisu imali edukaciju i zbog toga se krenulo s reformom.

Tko je konkretno odgovoran za smrt mladića iz Zaprešića?

Ministar Kujundžić je rekao da će inspekcijski nalaz biti gotov u četvrtak. Ne bih željela ništa prejudicirati niti u ikoga upirati prstom. Mi moramo znati da je kod model organizacije decentralizirani, za razliku od nekih zemalja s centraliziranim modelom. Moj zavod radi ovo što sam vam rekla, a mi nemamo vozila i nemamo djelatnike. Županijski zavodi su u vlasništvu županije i oni provode djelatnost hitne medicine. Inspekcijski nadzor će biti završen, a onda ćemo trijezne glave vidjeti što se dogodilo.

Pretpostavljam da Vi ne znate što je u tom nalazu.

Ja to ne znam niti bi bilo normalno da znam.

Može li broj timova na terenu pokriti sve pozive i potrebe?

Ova mreža ima veliki broj timova. Međutim, njih nikada nije dosta jer su potrebe velike. Mi u ovom trenutku brinemo o strašno velikom broju turista koji se nalaze na našoj obali, a zapravo smo na prometnice dodali 20 timova kako bi u tome pomogli.

I znate što su naši otoci. Nije jednostavno i nije moguće očekivati da u našoj zemlji, kojoj nedostaje liječnika, tim hitne kakav imamo u Zagrebu imamo, recimo, na Visu. Ne može se naći pet doktora da tamo budu samo za hitne slučajeve. Tamo nam pomažu liječnici obiteljske medicine koji su u pripravnosti. Oni su dostupni na poziv ,izlaze na teren i nije im lako. Ja sam specijalist anesteziologije, ali mi svaki put srce zakuca jače kad se radi o pacijentu koji je daleko od bolnice. To nije lako.

Hoće li se mijenjati postojeći sustav? Nije li ovaj događaj ukazao na slabosti u organizaciji?

Ja bih da pričekamo i vidimo što se stvarno dogodilo. Ne mogu dozvoliti da se upire prstom u moje hitnjake. Oni rade vrijedan posao i jako im je teško. To je strašan posao. Vi morate znati, dozvolite mi da to kažem, oni riskiraju svoj život kad uđu u smrskani auto i čekaju da vatrogasci, koji su divni ljudi, to razrežu i pomognu tog pacijenta iznijeti van. Onda tek počinje prava borba za svaku sekundu do dolaska u bolnicu.

Naravno da želimo da svaki pacijent ima jednako pravo, ali nije to lako postići. Ja na to nemam utjecaj, ja sam mali kotačić koji se silno trudi poboljšati sve što se poboljšati da. Mene veseli što smo uspjeli osigurati sredstva za brodove za hitnu medicinu. To će poboljšati sustav. Trebaju nam helikopteri, pravi namjenski helikopteri koji mogu sletjeti na cestu ili dvorište. Na tom tragu se puno radi. Da, treba unaprijediti sustav. Da, to je prestrašno.

Ja sam svjesna da nema pravih riječi koje bi ublažile i šok i bol, te izražavam duboku sućut Matteovoj obitelji koja je doživjela takvu stvar. Za mene, koja 30 godina radim u tom sustavu, koja sam, kao i svi ljudi koji sa mnom rade, svaki dan u spašavanju života, je to prestrašno. Želim da svi zajedno hladne glave sjednemo i vidimo što možemo napraviti. Možemo napraviti svašta, samo trebamo svi željeti da se to napravi i trebamo svi na tome raditi. To znači da trebamo od malih nogu učiti ljude pružati prvu pomoć. Oni koji su na licu mjesta trebaju znati što rade i oni mogu spasiti život. Hitna ne može svugdje za tri minuta, a za tri minute mozak strada. To treba urediti na način da svi zajedno spašavamo te ljude.

Danas nam uistinu pomažu i policija i vatrogasci. A hitnjaci, usprkos svojem trudu, niti imaju beneficirani radni staž niti imaju odgovarajuće plaće. Vi morate znati da doktor u hitnoj dobije 80 kuna po satu, s time da svaki sat ide kući. To su toliko mala sredstva da naši tehničari dobivaju 50 kuna po satu, da riskiraju svoje živote i da se maksimalno trude.

Znači, ipak je problem u ulaganjima i politici?

Ne, ja to ne volim zvati politikom. Svi se trebamo osvijestiti i reći da nam treba zajedništvo i da svi moramo uprijeti od školstva preko zdravstva da se nemile situacije svedu na najmanji mogući broj jer svaki izgubljeni život za nas koji to radimo je teška situacija s kojom uvijek idemo kući,prenosi Dnevnik.hr

hr Wed Aug 15 2018 21:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587010361eea8f3acb8b457c/80

Magistrala konačno otvorena za sav promet! Dio vatrogasaca ostaje kod Jasenova, ostali žure na nove intervencije

U požaru koji od pet sati jutros gori na predjelu Jasenova kod Grebaštice, planulo je dvadesetak hektara trave i niskog raslinja, doznajemo u šibenskim hitnim službama.

adranska magistrala između Šibenika i Primoštena otvorena je u subotu oko 11 sati za sav promet nakon što je zbog požara na predjelu Jasenovo tijekom noći bila potpuno zatvorena, a ujutro se promet tom cestom odvijao naizmjenice jednim kolničkim rakom, doznaje se u Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) Šibenik.

Požar koji je planuo noćas oko 4,40 sati na području između Jasenova i Grebaštice kod Šibenika lokaliziran je u prijepodnevnim satima, ali vatrogasci će zbog olujne bure ostati tamo tijekom cijeloga dana i nadzirati opožareni prostor.

Izgorjelo je oko 24 hektara površine, uglavnom niskog raslinja, ali stradala je i jedna borova šuma uz kamp na tom području koji su vatrogasci uspjeli obraniti, tako da vatra nije zahvatila unutrašnje objekte, kazao je Volimir Milošević, zapovjednik JVP Šibenik.

- Na terenu je u tijeku smjena ljudstva koje ostaje tamo zbog opasnosti da vjetar ne razbukta vatru, ali dio vatrogasaca moramo raspodijeliti na druge intervencije. Imamo još jedan požar na području Sedramića te novi požar na otvorenom prostoru kod Vodica. Također, tijekom noći i jutra bilo je dvadesetak intervencija zbog stabala, stupova i reklamnih panoa koje je porušila bura, a takve dojave stižu nam i sada - kaže zapovjednik Milošević.

Uzrok požara kod Jasenova moglo bi biti iskrenje iz jedne električne žice, ali to tek utvrđuje šibenska policija, piše sibenik.in

hr Sat Feb 23 2019 13:37:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7134130e4938a8b98b45b8/80
Foto: InfoVodice

Gori blizu Vodica: 500 metara od kuća, bura ometa gašenje

Osim što orkanska bura otežava gašenje vatrogascima, ona onemogućuje korištenje kanadera. Poviše Vodica i Tribunja, piše InfoVodice, vidi se gusti dim, a vatra je svega 500 metara zračne linije od prvih kuća

Županijski centar 112 zaprimio je nešto iza 11 sati dojavu o požaru poviše Orlovih krugova. Na teren su izašle raspoložive vatrogasne snage, no orkanska bura ometa gašenje.

Osim što orkanska bura otežava gašenje vatrogascima, ona onemogućuje korištenje kanadera. 

Poviše Vodica i Tribunja, piše InfoVodice, vidi se gusti dim, a vatra je svega 500 metara zračne linije od prvih kuća na Selinama. 


hr Sat Feb 23 2019 12:53:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

Demografi složni: Pali smo ispod 4 milijuna stanovnika

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Prof. Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati
Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih. 

No, još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina, piše vecernji.hr

Svi iseljeni se ne odjavljuju

To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

– Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima – kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf doc. dr. Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.

– Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća – govori Šterc.

I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika.

– Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva – kaže Strmota. 


Demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:

– Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika – govori Pokos. 


hr Sat Feb 23 2019 12:15:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c711b580e493839b78b4629/80

FOTOGALERIJA Pogledajte što razorna bura ostavlja za sobom

U Pomorskome hidrometeorološkom centru Split potvrdili su da je noćas i jutros najjača bura puhala u Makarskoj, čak 191 kilometar na sat, a u Splitu je dosegnula 176 kilometara na sat i najjača je u posljednjih deset godina.
U Solinu su naleti bure toliko jaki da su bacili i jedan od najbržih brodova na Jadranu čija je vrijednost 150.000 eura. U vlasništvu je Ive Bilića, a šteta će biti procijenjena tek nakon podizanja.

Kako javljaju čitatelji, u ulici Ive Tijardovića na Pujankama, bura nosi dijelove fasade, a policija upozorava da se izbjegava dio oko Doma mladih. Naime, bura kida i raznosi velike komade lima.






hr Sat Feb 23 2019 11:07:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .