Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a51e5f8b9e03e07448b4587/80
Foto: Promocija plus/HRT

CRO Demoskop: Sve više neodlučnih birača, prijelomna faza mandata Plenkovićeve Vlade

Prvo ovogodišnje istraživanje javnog mnijenja o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je početkom siječnja provela agencija Promocije plus (od 2. do 5. siječnja), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na politički rejtning i percepciju političkih aktera (odnosi sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke, događaji u slučaju Agrokor, politički sukobi u dvije vodeće stranke u zemlji...).
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29%(prema 30,8% iz prosinca). Vodeća stranka je u posljednjih četiri mjeseca 'izgubila' 4,5 postotnih bodova izborne podrške (početkom listopada HDZ je bilježio 33,5% izborne potpore). 

S druge strane, SDP u prvom ovogodišnjem istraživanju bilježi izbor od 20,6 %. U odnosu na rezultate iz listopada ova je stranka zabilježila slabiji rezultata od 1,5 postotnih  bodova. Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,4% (prema 11% iz prosinca, odnosno 6,6% iz listopada). Most je i u ovomjesečnom istraživanju na četvrtom mjestu, sada s izborom od 7% (prije mjesec dana 7,5%). HSS je peti s izbornom podrškom od 3,2% (prije mjesec dana 3,5%), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,3%  (prema 2,1% iz prosinca). Podršku iznad jedan posto bilježi četiri stranke: Neovisni za Hrvatsku (1,6%), HNS (1,4%), IDS i Pametno (obje po 1,2%). 

Pet je stranaka s izborom manjim od 1%: Glas (0,9%), HSU (0,9%), HSP AS (0,9%), HDSSB (0,7%) i HSLS (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,6%. Zabilježen je i skok neodlučnih birača s prošlomjesečnih 11,9% na sadašnjih 14,6%. 

Iz iskustva istraživanja u nekoliko prethodnih mandata hrvatskih vlada rast udjela neodlučnih označava prijelomnicu mandata. Bit će zanimljivo pratiti razinu udjela neodlučnih koji u konačnici mogu odlučiti o izbornom pobjedniku. 

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec zaredom se nalazi 'Nitko' (niti jedan političar), odnosno za 21,2% hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 21,5%). Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 18,4% hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 20,6%). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,3% izbora. Slijedi Ivan Pernar s 5,0% izbora (u prosincu 6,5%). Na petom je Davor Bernardić s 4,5% izbora (u prosincu 2,7%), a slijedi Anka Mrak Taritaš s 4,3% izbora (u prosincu 5,2%). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov(3,7%), Ivan Vilibor Sinčić (2,6%), Tonino Picula (2,0%), te Damir Krstičević i Zdravko Marić (po 1,9%). 

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20,7% (prije mjesec dana 21,5%). Drugo mjesto dijele 'svi političari' kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,3% (prije mjesec dana 12,9%). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,3% (ista razina izbora kao i prethodni mjesec), a slijedi Milorad Pupovac sa 6,7% (prije mjesec dana 6,3%). Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,6% izbora (prije mjesec dana 7,4%). Na šestom mjestu je Ivan Pernar s izborom od 4,8% (prema 4,6%  iz prosinca). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,6%), Kolinda Grabar Kitarović (2,8%), Zoran Milanović (2,6%) i Ivan Vrdoljak(2,4%). 

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,9% građanki/građana u odnosu na 18,3% iz prosinca. U ovomjesečnom istraživanju 67,3% ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74% iz prosinca. Kakav je smjer zemlje ne zna 11,8% građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 60% (u prosincu 56,1%), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 16,7%. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 3,4%, dok je među glasačima Mosta njih 6,7%, a Živog zida 6,1%. 

Razina potpore politici Vlade RH u četrnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 34,6% (prema 33,6% iz prethodnog mjerenja u prosincu). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,0% (u prosincu je iznosila 49,8%). 

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,22 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,23). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,26), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Glas (1,50). 

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,18 (u odnosu na 3,21 koliko je izmjereno početkom prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,98 (u prosincu 1,95). 

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca napetosti sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke najčešći je izbor za 29,9% hrvatskih građana/građanki. Događaji u slučaju Agrokor su sada na drugom mjestu s izborom od 21,3%. Još je jedna tema zabilježila izbor veći od 10%: rasprave o presudi BH šestorki/komemoracija za Slobodana Praljka (10,3%). 

Osim ove tri teme, još su tri teme zabilježile izbor viši od pet posto: dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,9%), proslava Božića i adventske manifestacije u hrvatskim gradovima (5,4%), povećanje minimalne plaće (5,2%). Četiri su događaja zabilježila izbor veći od 3%: donošenje novog Zakona o braniteljima (4,0%), kritika predsjednice Kitarović Haškog tribunala u Vijeću sigurnosti UN-a (3,4%), povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a (3,3%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 3%., piše HRT
hr Sun Jan 07 2018 10:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ace32362af47f91718b46f7/80

Od 1. srpnja pravo na dječji doplatak proširit će se na 94 tisuće djece

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić najavila je uoči sjednice Vlade u četvrtak da je u pripremi izmjena Zakona o dječjem doplatku, čime će se to pravo od 1. srpnja proširiti na 94.000 djece.
“Sedamnaest godina nije nitko intervenirao u Zakon o dječjem doplatku. Devet godina nije nitko intervenirao ni povećavao rodiljne i roditeljske potpore”, kazala je Murganić.

Navela je i neke druge mjere koja imaju demografski učinak koji bi se, kaže, trebao vidjeti u narednom razdoblju, među ostalim natječaj za sufinanciranje kapitalnih investicija u jedinicama lokalne i područne samouprave, odnosno za izgradnju ili adaptaciju vrtića.

“Sredstava su bila raspoređena u iznosu od 67,5 milijuna kuna, u tijeku je i javni poziv koji je otvoren u iznosu od 300 milijuna kuna za zapošljavanje teta i drugog pomoćnog osoblja u vrtićima, s ciljem usklađivanja privatnog i poslovnog života i ulaganja u kadrove”, rekla je Murganić, prenosi net.hr


hr Thu Apr 19 2018 16:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad86bc02af47f4e878b4639/80

Privremeno se zatvara marjanski tunel

Sutra, 20. svibnja za sav promet zatvara se tunel “Marjan“
Sutra se za sav promet zatvara tunel “Marjan“, a zabrana prometovanja na snagu stupa u 17 sati i trajat će do nedjelje, 23. travnja do 5 sati.

U sklopu redovnog održavanja u tunelu će se prati oplate, sanirati rasvjeta, obnoviti signalizacija i popraviti ventilacijski sustav. Promet će su u međuvremenu odvijati alternativnim putem, prometnicom oko Marjana.

Mole se vozači za strpljenje i poštivanje privremene prometne signalizacije.
hr Thu Apr 19 2018 12:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585abc681eea8ff4788b45a9/80
Foto: Facebook

Novi detalji kornatske tragedije: Moguće da su vatrogasci gorjeli dva puta

Je li moguće da su vatrogasci na Kornatima kobnog 30. kolovoza 2007. dvaput gorjeli? Tako tvrdi geolog Goran Kniewald, koji je kao vještak za okolišnu forenziku svojedobno bio i član ekspertne skupine Interpola.
On je jučer na Županijskom sudu u Zadru potvrdio kako je moguće da su vatrogasci tog kobnog dana dvaput gorjeli, piše Zadarski.

Kniewald je to rekao nakon što ga je otac stradalog vatrogasca Igor Marinović pitao je li to moguće s obzirom da se ne zna što se dogodilo s vatrom nakon posljednjeg SOS poziva vatrogasaca upućenog u 15:20 sati, piše index.hr.

"Ne može se isključiti mogućnost dvostrukog gorenja"

- Ne postoji južni krak požara na fotografijama koje mi imamo. Što se desilo s vatrom nakon zadnjeg SOS poziva, ne znamo - rekao je Marinović, otac preminulog Ivana.

Kniewald je potvrdio kako se ne može isključiti teorija da su vatrogasci gorjeli dvaput jer, kako je rekao, postoji mogućnost da je čelo južnog kraka požara progrediralo većom brzinom od stražnjeg dijela.

- Moglo je tako klancem najprije proći čelo požara, a onda zadnji krak. Ne može se isključiti mogućnost da su zbog toga vatrogasci gorjeli dvaput - zaključio je geolog Kniewald na suđenju Draženu Slavici.

Imali su sedam do deset sekundi za bijeg 

Prije nego što ih je u klancu iznad uvale Šipnat 30. kolovoza 2007. godine sustigla nezapamćena toplina, koja se prema njima kretala brzinom od 40 metara u sekundi, vatrogasci su imali svega sedam do deset sekundi za bijeg. 

Brzina vruće mase čija je temperatura dosezala i dvije tisuće stupnjeva koja ih je sustigla dok su se kretali prema kruški s vodom, razvila se nakon što je požar u klancu došao u eruptivnu fazu što se dogodilo u trenutku dok su vatrogasci prolazili posljednjih 420 metara klanca.

U trenutku kad se erupcija topline počela kretati prema njima vatrogasci su od te vruće mase bili udaljeni oko 280 metara, moglo se doznati od jedanaest vještaka i znanstvenika iz dva istraživačka tima koji su u srijedu odgovarali na pitanja suca Borisa Radmana o okolnostima nezapamćene vatrogasne tragedije u Hrvatskoj. 

Skrenuli su na zapovijed Dine Klarića
 

Jesu li neposredno prije fatalnog trenuka mogli vidjeti što im je "za petama" odnosno jesu li "gledali smrti u oči", nije se moglo sasvim razjasniti. 

- Vatrogasci su se, dok su bili u klancu, mogli okrenuti i vidjeti položaj plamena južnog kraka požara s eruptivnim efektom, a je li bilo dima ne znamo - rekao je Kniewald. Dodao je kako su im životi postali konkretno ugroženi tek nakon što su skrenuli u klanac kroz koji su išli po krušku s vodom. 

Tamo su, naime, skrenuli odlukom zapovjednika požarišta na terenu Dine Klarića, kako bi izbjegli sjeverni krak požara. No, nisu znali da postoji i južni krak požara, koji se sa sjevernim spojio nakon što su kročili u sudbonosni klanac.

Požar su trebali gasiti kanaderi i helikopteri 

- Ne može se zaključiti je li bio prosjeka kroz koji su vatrogasci mogli prijeći na opožarenu površinu i je li taj sjeverni požar bilo uopće moguće preskočiti. Na to pitanje ne možemo dati odgovor, ali je očito da su vatrogasci sa zapovjednikom odlučili skrenuti u klanac kako bi zaobišli sjeverni krak požara - rekao je Kniewald. 

Vještaci su zaključili i kako su vatrogasci iz helikoptera mogli vidjeti klanac, te da kruška s vodom nije bila spuštena na mjesto adekvatno za gašenje požara jer je riječ o minimalnoj površini za slijetanje. Da je požar ugašen u roku od 30 minuta ne bi se niti proširio Kornatom, a u začetku ga je trebao ugasiti Nacionalni park Kornati ili radnici koji su izvodili radove na Karauli. No, oni nisu imali osiguranu protupožarnu zaštitu. 

Kad se požar već razbuktao, trebale su ga gasiti zračne snage, odnosno minimalno dva kanadera i dva helikoptera. Dok su bili na tlu, vatrogasci nisu mogli vidjeti kanader niti s njim stupiti u kontakt, ali su to mogli učiniti dok su bili u helikopteru, utvrdili su vještaci.
hr Thu Apr 19 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac357772af47f00618b464b/80
Foto: Google Maps

Splitskog fratra osumnjičenog za pedofiliju ispitat će policija, ali prekasno jer je sve u zastari

Splitska policija pri kraju je istrage pedofilije u Samostanu svetog Frane. Protekla dva tjedna ispitali su više oštećenih osoba.

Kako index.hr neslužbeno doznaje, radi se o sedam oštećenika koji su im ispričali o seksualnim zlostavljanjima danas 78-godišnjeg fratra. Do konca tjedna i njega bi trebala ispitati splitska policija, no sva je prilika da će to ujedno biti i kraj ove priče.

Naime, kako doznaju od izvora bliskog istrazi, sva nedjela za koja se sumnjiči fratar su u zastari. Dogodila su se uglavnom prije dvadesetak godina. Policija će o svemu sastaviti izvješće i poslati ga Državnom odvjetništvu. Oni, pak, mogu tek konstatirati zastaru i zaključiti te brojne slučajeve seksualnog zlostavljanja maloljetnika koje je crkva desetljećima tako uspješno skrivala.

Crkva i dalje bez odgovora o istrazi i sankciji za pohotnog fratra

Unatoč tome što su ih s index.hr-a nekoliko puta pitali dokle su stigli sa svojom istragom i jesu li sankcionirali pohotnog fratra, nikakav odgovor još uvijek nisu dobili. Bit će svakako zanimljivo vidjeti jesu li policijski istražitelji utvrdili postoji li kaznena odgovornost za zataškavanje. Za jedan slučaj Crkva je znala još 2011. godine. Umjesto da ga istraže i prijave nadležnim tijelima kaznenog progona, oštećeniku su kazali da je fratar u godinama i da je imao moždani udar. Sve se potrpalo pod tepih. Tek kada su stigle nove prijave i taj se slučaj izvadio iz naftalina.

Da se nešto događa u Crkvi svetog Frane doznalo se u odgovoru Nadbiskupije na Indexov upit početkom ovog mjeseca. Fratra je nadbiskupu prijavio fra Žarko Relota, gvardijan samostana. Unatoč tome što je fra Relota i policijski kapelan, nije našao potrebnim da o tome kaže koje slovo i svojim kolegama u policiji koji su se uključili u istragu tek kada su se o skandalu raspisali mediji. Oštećenici također nisu bili skloni prijaviti zlostavljanje policiji. Nekima ni članovi obitelji ne znaju što im se dogodilo. 


hr Thu Apr 19 2018 08:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .