Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef9431eea8f6a048b4700/80
Foto: Vlada RH

Tko će to platiti?: Kupuje se INA, vojni avioni...

Nesumnjivo ćemo Inu plaćati u milijardama, samo je još uvijek teško procijeniti koliko točno

Plenkovićeva vlada 2017. kreće u shopping, a u košaricu će se ubacivati sve i svašta. Najveći je šok svakako najava Plenkovića da Hrvatska od Mola kupuje sve njihove dionice Ine. Ina, prema nekim procjenama, vrijedi oko 30 milijardi kuna. Mol posjeduje 49 posto dionica, a što znači da posjeduje dionice u vrijednosti od 15 milijardi kuna. U izravnim pregovorima za stolom cijena bi mogla ići prema dolje, smatraju stručnjaci. No, nesumnjivo ćemo Inu plaćati u milijardama, samo je još uvijek teško procijeniti koliko točno - piše Index.

No, to ni blizu nije kraj (ne)planiranim troškovima sljedeće godine. Kolinda je prije nekoliko dana najavila da Hrvatska ide u obnovu ratnog zrakoplovstva. 

- Vjerujem da ćemo suradnju sa SAD-om i osnažiti s obzirom na to da se naše oružane snage moraju nastaviti prebacivati na zapadnu vojnu tehnologiju. Odluku o nabavi nadzvučnih vojnih aviona prebacili smo za kraj 2017. jer nam toliko treba da bismo donijeli racionalnu odluku - rekla je Kolinda. 

No, Kolinda nije rekla odakle će se izvući taj novac, a što su sredstva koja se također mjere u milijardama. Baš kao ni što Plenković nije objasnio odakle će se naći novac za Inu, samo je rekao da taj novac neće povećati javni dug. 

Ina i avioni tek početak

Osim toga, Hrvatska ima još cijeli niz troškova koji nisu predviđeni. Primjerice, božićnice zaposlenih u državnim i javnim službama iznose nešto manje od 300 milijuna kuna. Povišice za državne službenike (javni još pregovaraju) koštat će ne puno manje od milijarde kuna. Raspravlja se i o zakonskim promjenama kojima bi se veća mirovinska sredstva omogućila i pripadnicima HVO-a, a što bi također znatno utjecalo na povećanje proračunskih izdataka. 

Odakle će se sve to platiti?

Za Sašu Cvetojevića odgovor je jednostavan. Kao i uvijek, platit će porezni obveznici. Oni ionako sve plaćaju. Ono što Cvetojević ne zna jest smisao kupovanja Ine. 

- Uvijek će platiti porezni obveznici jer to je jedini način na koji država dobiva sredstva. Po meni je upitna ideja otkupa Ine, cijena je tu samo početni trošak. Sve poslije će opet pasti na leđa proračuna. Samo ove tri stvari, kupnja aviona, Ine i povećanje plaća državnim i javnim službenicima su dovoljne da prevrnu proračun na način da uđe u ozbiljan deficit - kaže Cvetojević. On ne vidi nikakve koristi u tome da se Ina vrati u državno vlasništvo.

- Teško je reći cifru, ali što kaže Bakić, nitko nije napravio smislenu analizu. Opet, Mađari neće dati ispod neke cijene, tražit će premiju. Ovo je politička najava koja je rezultat izgubljene arbitraže. Što građaninu znači Ina osim floskule da je to strateška kompanija? Mi trenutno nemamo sredstva ni za državne službenike, javni se još nisu dogovorili. A kamoli Ina, nemam pojma s čime ćemo mi to isfinancirat i što će nam to donijeti osim floskule da će država upravljati Inom. Imali smo je i prije pa su krali i na njoj živjeli. To nije državno vlasništvo, to je vlasništvo politike - zaključuje Cvetojević.

- Ljudima je nafta nešto što je bitno. Lijepo bi bilo da imamo kompaniju i da s njom gospodarimo kao Norveška. Ali pokazali smo da nismo naučili imati svoje i odnositi se prema tom svojem, mi nismo Norveška - dodao je.

Jurčić: Treba prodati i ovo malo i dionica što imamo

I Ljubo Jurčić smatra da je ponovna kupnja već prodane naftne kompanije loš potez. Štoviše, on smatra da bi trebalo prodati i ovo dionica što je ostalo u državnom vlasništvu. 

- Ako se bude išlo u kupnju, vjerojatno će ići u direktnim pregovorima, ne preko burze. Ina po burzi košta negdje oko 30 milijardi kuna, ali to nije pravi indikator. Ako je Vlada rekla da će to kupiit, onda cijene automatski skaču jer je netko iskazao interes. No, ovdje najveći paket ima Mol, ako do toga dođe, bit će dogovor. Trenutno Mol ima 49 posto dionica, dakle oko 15 milijardi kuna. Tražit će svoja ulaganja, financiranje viška radnika, reći će da nije povlačio dobit, to je jedna standardniziran formula i oko toga će se pregovarati. Minimum je ulog plus prosječan prinos na nekom tržištu. To je tu cirka oko 15 milijardi ako gledamo burzovnu cijenu - procjenjuje Jurčić.

- Kupnja Ine nije pametna, još nisam vidio argument koji bi to opravdavao. Danas više nafta nije takav biznis - dodaje ekonomski stručnjak. 

Godine 2017. stiže nam 11,9 milijardi kuna kamata dolazi na naplatu, ali je toliko predviđeno i proračunom. 

- Što se kamata tiče, one su predviđene proračunom. Krediti će se uglavnom reprogramirati, taj dug već postoji. Ono što jedinom može biti pozitivno je da se reprogramira uz niže kamate. Što se Ine tiče, ne znam tu konstrukciju, rekli su da neće povećat javni dug, ako država kupuje to bi trebalo povećat javni dug. Za ove ostale stvari, treba vidjeti što je predviđeno proračunom. Javni dug je dobar ako završava u domaćoj proizvodnji, a kad kupuješ strano onda je dvostruka šteta - zaključuje Jurčić. Cijeli tekst pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Dec 27 2016 11:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ada6a4b47398fc6e8b4575/80
Foto: Twitter@Mirna_Kukec

Veliki požar u Zagrebu: Gori studentski dom na Cvjetnom

Gori krovište na jednom od paviljona studentskog doma Cvjetno
Zagrebački vatrogasci doili su u srijedu u 15.16 sati dojavu o požaru koji je buknuo u četvrtom paviljonu Studentskog doma Cvjetno naselje.

Na mjesto požara odmah je upućeno osam vatrogasnih vozila sa 26 vatrogasaca, doznaje se u Operativnom dežurstvu javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.

Oblak gustog crnog dima nadvio se nad Studentskim domom, koji su studenti, iz sigurnosnih razloga, morali napustiti, javili su mediji.





Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ad92b9b47398456e8b459a/80
Foto: Ilustracija/Dalmacija News

Marijan Miletić novi/stari predsjednik splitskog suda unatoč "aferi" s porotnicima?

Šibenčanin na čelu Županijskog suda jedini je kandidat za još jedan četverogodišnji mandat. O imenovanju odlučuje DSV, no Miletića ne vole svi...
Novi/stari predsjednik splitskog Županijskog suda bit će Marijan Miletić! Šibenčanin koji je proveo turbulentne četiri godine na čelu drugog po veličini suda u Hrvatskoj jedini je kandidat koji se uopće prijavio za (novi) mandat za šefa splitskog suda, na natječaju koji je nedavno završen. Više je nego očekivano da formalne uvjete Miletić zadovoljava, no stvar ipak nije posve sigurna jer "debela još uvijek nije zapjevala" (izraz koji potječe iz Wagnerove opere "Prsten Nibelunga") – konačni sud, odnosno potvrdu Miletićevog novog mandata tek treba dati Državno sudbeno vijeće u iduća dva mjeseca.

Izbor vrši dakle DSV, a svoje mišljenje daje u Sudačko vijeće splitskog Županijskog suda. To mišljenje nije obvezujuće za DSV, no uobičajeno se kod ovakvih stvari osluškuje stav "baze". Naravno, DSV i bez toga može prihvatiti ili odbiti (jedinog) kandidata. U slučaju da odbiju Miletića, raspisuju se novi izbori.Dosadašnji predsjednik splitskog suda mogao bi naići na određene probleme upravo u "svojoj kući". Od kada je stigao u Split, naišao je na otpor kod dijela sudaca, i to ne baš beznačajnog broja. Također, svojim postupcima je neke marginalizirao, druge "ovancirao" pa su se tako stvorili klanovi što je zapravo uobičajeno u svakoj većoj firmi, a pogotovo u instituciji ovakvog kalibra. Predsjednik Miletić je svoje poteze pravdao učinkovitijim radom i potrebama posla, za što je tijekom vremena dobio i neke brojčane pokazatelje koje je rado prezentirao – za vrijeme njegovog mandata broj neriješenih predmeta pao je za 60 posto, a splitski sud je preuzimao predmete drugih velikih sudova, riječkog primjerice.

Sukobi klanova

Sudačko vijeće Županijskog suda u Splitu ima devet članova: prema aktualnom stanju i sazivu tih devet sudaca, prilično je izgledno da Marijan Miletić neće dobiti njihovu preporuku... U kontekstu međusobnih nesnošljivosti, koje su u nekim momentima prerastale u otvoren sukob s predsjednikom suda, nedavno je na različite mail adrese (između ostalih i one ministra pravosuđa Ante Šprlje i predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina) stigao dopis zanimljivog sadržaja...Ukratko, sudska uprava i Miletić prozivaju se zbog "afere koja se pokušava prikriti, jer su u kaznenim vijećima i brojnim raspravama sjedili suci-porotnici kojima je istekao mandat prije više godine što znači da će se svi ti slučajevi morati ponovno suditi zbog bitne povrede Zakona o kaznenom postupku".Nota bene, u tom dopisu (a više-manje je nepromijenjen objavljen na jednom Internet portalu) spominju se i imena dvoje poznatih splitskih novinara, koji "šute o toj aferi u zamjenu za buduće privilegirane informacije". Zbog takve objave se očekuju i tužbe tih renomiranih, dugogodišnjih novinara...

Mi smo pak proveli (javnosti anonimnu) svojevrsnu anketu na splitskom sudu gdje je slučaj dvoje porotnika dobro poznat. I rezultati su daleko od jednoglasnih. Još interesantnije, odgovori nisu ovisili o pripadnosti "klanovima": jedan od sudaca s kojima smo razgovarali smatra da nije u pitanju bitna povreda ZKP-a, da porotnici kojima je isteklo imenovanje (a imenovanje porotnika obavlja Županijska skupština te se kasnije o pozivanju članova vijeća iz reda građana brine sudska uprava koja ima popis porotnika koji su "friško" izabrani) mogu sjediti u sudskom vijeću i da to ne predstavlja nepravilan sastav vijeća. Taj sudac je inače daleko od nekakvog simpatizera Miletića... Neki od uvaženih i dugogodišnjih sudaca u splitskoj palači pravde pak drže kako je doista u pitanju težak propust sudske uprave s Miletićem na čelu, koji su čak, tvrde nam oni, pokušali prikriti grešku svojevrsnim antidatiranjem pismena... "To je isto kao da vam presudu donosi sudac koji – nije sudac!", uvjeren je jedan od doajena splitskog sudišta, dok se drugi pak pozivaju na stav Vrhovnog suda u nekim ranijim, sličnim situacijama.

Dugogodišnji sudac i odvjetnik o "aferi" porotnici

O neobičnoj situaciji koja je uzburkala duhove na sudu, a možda bi tek mogla rezultirati ozbiljnim problemima u smislu upitnog "preživljavanja" brojnih slučajeva i presuda donesenih u tom sastavu, za komentar smo pitali izv. prof. dr. sc. Damira Primorca, nekad dugogodišnjeg suca (na Općinskom i Županijskom sudu u Splitu), sada uspješnog odvjetnika te profesora Kaznenog procesnog prava na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu: 

- Treba razlikovati dvije odvojene situacije. U prvom slučaju ako imenovanje novih sudaca porotnika nije obavljeno do isteka roka na koji su imenovani, tada suci porotnici nastavljati obnašati dužnost do imenovanja suca porotnika. Prema tome, ako je riječ o takvoj situaciji, onda nema nikakve opasnosti da bi se radilo o nepropisno sastavljeno sudu odnosno vijeću i da bi presuda iz toga razloga mogla biti ukinuta odnosno ako je presuda postala pravomoćna da bi se mogao podnijeti jedna od izvanrednih pravnih lijekova.  
 

Međutim, u drugom slučaju, ako je obavljeno imenovanje novih sudaca porotnika nakon što je starim istekao rok na koji su imenovani, tada stari suci porotnici koji nisu ponovno imenovani ne mogu više obnašati dužnost suca porotnika. Ako bi stari porotnici nastavili obnašati dužnost te ako su sudjelovali u donošenju presude, tada se radi o bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka jer je sud odnosno vijeće bilo nepropisno sastavljeno i to je razlog za ukidanje presude. Inače, na takvu povredu viši sud pazi i po službenoj dužnosti. Ako je pak presuda postala pravomoćna i ako je u njezinom donošenju sudjelovao stari sudac porotnik koji nije ponovno imenovan, tada je povrijeđen zakon i to je razlog za podnošenje jednog od izvanrednih pravnih lijekova budući da je sud odnosno vijeće bilo nepropisno sastavljeno – kazao nam je odvjetnik izv. prof. dr. sc. Damir Primorac.


Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cfa101eea8fcd3a8b4577/80
Foto: Pixabay

Skup ravnatelja: Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu

Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu, ustvrdila je u srijedu načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Jasminka Buljan Culej u Opatiji, u završnoj raspravi državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova

Buljan Culej je takvu svoju ocjenu potkrijepila rezultatima posljednjeg PISA istraživanja među učenicima, po kojem su hrvatski srednjoškolci u prosjeku europskih srednjih škola po većini pokazatelja, osim po matematici. U osnovnim školama rezultati su i bolji, jer su učenici po čitalačkoj pismenosti izvrsni, u prirodoslovlju su natprosječno dobri, a u matematici su popravili rezultat u odnosu na prethodno istraživanje, kazala je.

Načelnik Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a Nenad Marković rekao je kako se u u obrazovnom sustavu ništa više ne može sakriti, jer se sve ono što je dobro i što nije može izmjeriti te dostaviti podatke ministarstvu, agencijama i osnivačima škola, koji imaju zadatak poboljšati škole.

Načelnik Odjela za organizaciju i provođenje ispita u tom centru Zlatko Zadelj je, na pitanje sudionika skupa da ocijeni aktualno stanje u srednjim školama, kazao kako NCVVO izvrsno surađuje sa školama na provedbi ispita državne mature, te se ne slaže sa zamjerkama u javnosti da je sustav loš i ne valja.

Tijekom završne rasprave, iz redova ravnatelja mogao se čuti prijedlog da se ukinu strukovne gimnazije, jer predstavljaju kompromis između gimnazija i strukovnih škola, a u biti nisu ni jedno ni drugo već, rečeno je, privlače pažnju na upisima samo zbog naziva i vanjskih odlika ustanove. Škole trebaju biti ili strukovne ili gimnazije, a onda treba raditi na njihovoj kvaliteti, isticali su ravnatelji.

Ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić rekla je kako je zasad rano govoriti o vrijednosti ovakvog tipa škola, jer je nužno pričekati da se vidi koje su kompetencije i znanja stekli učenici te, ako kasnije krenu na fakultet, kakvi će biti studenti. Izdvojila je primjer Poljske koja se, kaže, već sedam godina trudi ukinuti takav tip škola, jer je povećan broj upisnih mjesta u školama za koja potom nema odgovarajućih radnih mjesta. Sličan problem, dodaje, ima i Makedonija zbog nedostatka radnih mjesta koja bi trebala proizaći iz strukovnih škola, pa mora uvoziti radnu snagu.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542ba97e189942f7410000b8/80

Uvodi se e-matura, ispit će se polagati na računalu

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina
Sedam godina od početka primjene državne mature, u razradi je model kojim bi papirnate ispite u potpunosti zamijenili e-ispiti. Glavninu troškova državne mature, na koju se prosječno po godini utroši 20 milijuna kuna, predstavljaju troškovi vezani za tisak i distribuciju ispita do škola (oko četiri milijuna kuna) te ocjenjivanje ispita, na koje otpada oko osam milijuna kuna.

- Ti bi se troškovi mogli znatno smanjiti uvođenjem e-ispita. Međutim, troškovi nisu glavni razlog uvođenja e-ispita - kaže za Jutarnji list psihometričarka Natalija Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

- Osim cijene, glavni razlog za napuštanje modela “papir-olovka” jest u činjenici da pomoću e-ispita možemo preciznije izmjeriti učeničko znanje. E-ispiti omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje - objašnjava N. Ćurković.


Dugoročan projekt

Ističe da bi uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed: 

- Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena puno niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinio točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka.

Više je razloga zbog kojih je primjena e-ispita dugoročan projekt. Jedan od njih jest što škole u Hrvatskoj nisu povezane širokopojasnim internetom i nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda. Uz to, dodaje Ćurković, svi učenici nisu jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzoga tipkanja. Ipak, godišnje uštede od nekoliko milijuna kuna, uvjerena je Ćurković, mogle bi se uložiti u daljnji razvoj i unapređenje sustava.

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina. U Ministarstvu obrazovanja skloni su podržati projekt ovisno o ocjeni struke, ali ne preko noći, piše Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 14:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .