Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bdf3f3f0e49380e008b4601/80
Foto: Petar Malbaša

Novootvorena Gradska dvorana u Sinju: pun pogodak za sinjski sport unatoč nedostacima u projektiranju?

Sinjska gradska sportska dvorana napokon je ugledala svjetlo dana. Nepuna dva tjedna prošla su od svečanog otvaranja prostora koji je kapacitetu sinjskog sporta bio s engleskog aspekta rečeno “pod must”. Mnogo dobrog je donijela nova dvorana, u prvom planu oslobodila prekapacitiranosti onu staru, ali u startu je napravljeno i puno propusta koji će dobrano odrediti budućnosti i sve ono što će biti moguće činiti ili preciznije (ne)moguće ostvariti u dvorani “Ivica Glavan-Ićo”
Mjesta za teleskopske tribine iza rukometnog gola nema...

Točan broj sjedećih mjesta nove dvorane je 298, a iako se pri svakom isticanju problema premalog kapaciteta gradske dvorane uvijek gradila kontra kako će se iza rukometnih vrata postaviti teleskopske tribine koje će povećati taj broj, to ipak neće biti moguće osim ne dogodi li se čudo.

Mjesta između zida i rukometnih vrata te mreže na golu premalo je da stane moguća konstrukcija teleskopskih tribina pa bi rješenje gore navedenog problema sa svakim pokušajem palo u ponor, a vrlo jednostavno se dolazi do zaključka kako bi doslovce, kako bi se riješio taj problem, trebalo dvoranu prenamijeniti ili samo za jedan sport poput košarke, koja je “sinjska perjanica”, ili pak košarku i novu dvoranu ne dovoditi u nikakvu blisku poveznicu.

Fiksni dio konstrukcije teleskopskih tribina na razvlačenje traži oko 120 centimetara prostora, a prema pravilnicima rukometnog natjecanja od gol-aut linije pa do prve veće prepreke trebalo bi biti 2 metra pa pitanje može li se dvorana svojim kapacitetom nadomjestiti s tim pomoćnim tribinama staje i zaključuje se s odgovorom – ne!

U nekim, ipak malo nevjerojatnijim zamislima i lošim kombinacijama, razmatralo se i postavljanja i micanja po potrebi i tribina s Alkarskog trkališta, ali svaki laik u tom slučaju može zaključiti kako se tog dana, kad bi za neku svrhu i trebalo nadomjestiti gledalište s palkama, ništa osim, primjerice košarke, kojoj smo u ovom slučaju dali broj jedan, u dvorani nebi moglo odigravati jer bi vrijeme prije i poslije otišlo na postavljanje odnosno skidanje tih tribina.



Toliko nebuloze na malom prostoru! Semafor, mjesta službenih osoba, švedske ljestve…

Potpuno nebulozno postavljene su i klupe te mjesto za delegate na utakmicama – tik ispod tribina. Gradska dvorana smjestila se tako među “mirnije vode” bez prevelikih strasti s tribina pa bi se tako svaka utakmica trebala odigravati uz kordon policajaca i redara kakvog nisu doživjele, slikovito, niti hrvatske granice na udaru migranata, a da ne govorimo o nekim utakmicama s većim rizikom.

Ruku na srce, rješenje tog problema i postoji u postavljanju zaštitnih panela, ali koji bi iziskavali dodatni trošak i novac koji je, itako već ranije, duboko premašen.
Nekoliko detalja i u unutrašnjosti dvorane otkrivaju kako projektanti iste ili nisu znali što im je za napraviti ili pak nisu dovoljno raspolagali s informacijama kakva Sinju dvorana treba.

Naime, semafor u novoj dvorani, postavljen svega nešto manje od četiri metra iznad parketa, nezaštićen je s bilo kakvim materijalom pa bi se, tom činjenicom, iz nje, jednostavno rečeno, izbacilo igranje primjerice lige malog nogometa jer bi svaki nenadani projektil mogao završiti na stijenci semafora, pokvariti ga i na kraju donijeti još troškova na ionako teška leđa pod novčanim obujmom cijele dvorane.

Stanemo li na loptu, nećemo biti cinični i gledati na svaki detalj, ali ovaj stvarno jest za istaknuti. Na zidu na kojem je i semafor drvene su švedske ljestve namijenjene za trening raznim sportašima, ali su one stavljene tik uz granicu rukometnog igrališta što će s velikim oprezom morati uzimati rukometaši i rukometašice da ne zarade niti krivi niti dužni kakvu ozljedu u žaru i natjecateljskoj borbenosti igre.


Nova dvorana – pun pogodak za bogat sinjski sport, a je li moglo bolje?

Zasada po još samo nagađanjima Školska sportska dvorana iduće bi godine trebala u energetski učinkovitu sanaciju i rekonstrukciju pa bi „glavnu riječ“ sinjske sportske scene preuzela ova novootvorena dvorana „Ivica Glavan-Ićo“ što bi značilo da bi, primjerice, i košarka dobila novi dom. Ali, tek 30-tak kilometara udaljen od Sinja jer po propozicijama HT-Premijer lige za ovu sezonu svaka dvorana u kojoj igraju premijerligaši mora imati minimalno 800 sjedećih mjesta. Nećemo posebno isticati trošak na put, ali onaj za istaknuti je definitivno i najam dvorane koji bi dodatno olakšao i onako tanki budžet košarkaškog kluba Alkar.

Tu rekonstrukciju je, kao vodu žednomu i barem donekle malo nade ostavljajući optimistima, spomenuo dožupan Luka Brčić na održanoj 11. sjednici Županijske skupštine nakon pitanja vijećnika MOST-a, Denisa Bobete, a inače i pomoćnog trenera KK Alkar:


“U izradi je projektna dokumentacija za energetsku obnovu, za koju sredstva planiramo povući iz EU fondova. Županija bi se tada sa svojim sredstvima uključila s rješavanjem svlačionica i parketa, tako da ja vjerujem da ćemo kroz iduću godinu krenuti u potpuno rješavanje, odnosno obnavljanje Srednjoškolske športske dvorane”, rekao je dožupan Brčić.

Lomila su se koplja oko dvorane, Sinj je prolazio trnje i kamenje zbog iste i more političkih igara koje su se odigravale punih pet godina. Promjene mnoge nisu donijele, dvorana je na svu radost i sreću Sinjana uspješno i završena, a jedino što je se promijenilo u tom razdoblju bio je broj sjednica, bile one redovne ili izvanredne, i iznos koji je narastao s predviđenih 12,3 na nešto manje od 20 milijuna kuna, a sveo se na većinom gradske jasle jer se upravo svaka pomoć sa strane uglavnom izjalovila činjenicom kako se dvorana nije gradila kao školska nego kao gradska.

Iako se i prije nekoliko godina što se krenula raditi novootvorena dvorana s oko 300 sjedećih mjesta počelo šuškati o ideji dvorane s 4000 stolica u prostoru gledališta, što predstavlja još jednu nebuloznu želju neinformirane sinjske političke oporbe koja je htjela to učiniti putem javno-privatnog partnerstva, dvorana je, budimo realni, došla kao prava „sol na ranu“ prebogatog sinjskog sporta i količine sportskih kolektiva koji su, napokon, dobili potreban prostor i barem kakve-takve dobre termine za treniranje.

Veliki plus u novoj dvorani je što su svi mladi dobili mjesto za razvoj i za postizanje ionako odličnih rezultata kad se sagledaju svi uvjeti koji su bili u staroj dvorani koja je bila u korištenju i čak tri srednje škole.



Vratimo li se još malo u povijest, upravo je ova dvorana i izgrađena na način na koji se najavljivala -kao pomoćni proizvodni resurs postojećoj školskoj dvorani, a pitanje Alkara riješila bi školska dvorana u sklopu nove zgrade OŠ fra Pavla Vučkovića koja je planirana biti izgrađena na Pazaru. Priča o novoj školskoj zgradi gdje je počela tu je i stala.

Na prebacivanju ping-pong načinom iz godine u godinu.Ipak, naznake kako bi toj igri mogao doći kraj dao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban na 11. sjednici županijske skupštine održanoj u prošli ponedjeljak. Nakon što je problem nove škole i mišljenje kako će proći još godina da se krene s projektom iste na Pazaru istaknuo sinjski vijećnik MOST-a, Denis Bobeta odgovorio mu je Blaženko Boban kako će županija ponovno napraviti projekt dvorane koji će biti dosta jeftiniji:

“Škola Fra Pavla Vučkovića, koja je u Sinju bez znanja ove Županijske skupštine i Županije još i prije mene, projektno iznosi 117 milijuna kuna. Tako neće ići. Nije korektno da porezni obveznici financiraju spomenike arhitektima i projektantima nego da mora biti u funkciji građana kojima oni služe!”

Sinj živi, Sinj je žilav i bez obzira što nema tretman u društvu onakav kakav bi povijesno i zaslužio. Grad ima ljude i sve se vrti oko toga. Važno je da se izgradilo i da se napokon otvorilo i dalo u korištenje. Sport Sinja neće nikako biti isti, ljestvice su podigli već odavno, a s nikakvim političkim usmjerenjima niti u želji da bilo koga podvrgnemo „stupu srama“ do zaključenja dolazi i ovaj tekst. Dvorana je konačno ugledala svjetlo dana, budućnost za mnoge sportove Sinja dobila je novu dimenziju, ali itekako je cijeli projekt mogao imati boljih dijelova. Definitivno samo jedna dobra pouka za dalje…


Mail kojim smo željeli objašnjenje za toliko loše napravljenih sitnica u novoj dvorani stigao je na adresu tvrtke projektanta Jurcon projekt. Pet dana nakon slanja odgovor još nismo dobili….



hr Sun Nov 04 2018 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Zlarinski trgovci, ugostitelji i ostali koji rade na otoku, potpisuju povelju da više neće korisiti plastiku

Zlarinski ugostitelji, predstavnici trgovačkih i ugostiteljskih objekata, otočnih udruga i društava te službenih tijela potpisat će u petak u hotelu Koralje povelju protiv jednokratne plastike na otoku.

- Vizija i glavni cilj je zamijeniti svu jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim rješenjima te tako doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u prirodu – poručuje organizatorica Ana Robb koja je u listopadu prošle godine pobjedivši na Adriatic Plastic Challengu, zajedno s kolegicama Natašom Kandijaš i Ivanom Kordić pokrenula cijeli val promjena i sad Zlarin službeno kreće u borbu protiv jednokratne plastike!

Pilot projekt podupiru svi lokalni trgovački i ugostiteljski objekti kao i Mjesni odbor Zlarin, Turistička zajednica Zlarin, Dobrovoljno vatrogasno društvo Zlarin, Yacht club Zlarin, udruga "Bodulići", KUD "Koralj" te lokalno stanovništvo.

Svečana povelja koju će potpisati je ujedno i obećanje da se zaista nikada neće koristiti jednokratnom plastikom u svom poslovanju te da će podržavati i promovirati projekt 'Za Zlarin bez plastike' tijekom svih kulturno - zabavnih manifestacija.

Povelju će potpisati i članice projektnog tima Ana Robb, Ivana Kordić, Nataša Kandijaš i Jelena Radošević u vidu pronalaženja alternativnih proizvoda, pružanja edukativne podrške i promocije dionika projekta na svojim web stranicama koje su već u izradi.

- S velikom željom da uspijemo u svom naumu pozivamo sve prijatelje i buduće goste otoka da nam se pridruže te da aktivno sudjeluju u svakodnevnoj borbi protiv plastike – poručuju organizatorice za ŠibenikIN

hr Tue Mar 19 2019 19:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3c84b80e4938d6798b45b3/80
Foto: Metković NEWS

Stručnjaci stigli u Metković, ali sprema se novi prosvjed: 'Nećemo odustati zbog uspomene na Gabriela!'

'Neke stvari koje su bile prije pet ili deset godina se predstavljaju kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari'

Gotovo 100 dana od smrti devetogodišnjeg dječaka zbog sepse, u Metkoviću je predstavljeno privremeno rješenje za unaprjeđenje zdravstvene zaštite stanovnika tog kraja.

Specijalist kirurg iz Opće bolnice Dubrovnik, jednom na tjedan će u Metkoviću obavljati preglede i jednostavne operacije, a uspostavljen je i Zdravstveni punkt u Opuzenu za rad vikendom. 

Ministar je zadovoljan napretkom i najavljuje daljnje korake, no ne i stanovnici tog kraja koji najavljuju nove prosvjede.

Kirurga su u Metkoviću dočekali kao mesiju što potvrđuje i prepuna čekaonica. 

"Ovo sad sve skraćuje u velikoj mjeri. Vidim odmah o čemu se radi, odmah skinem taj madež ili ateron ili nešto manjih zahvata ili neki savjet", kaže Ivica Stojanović, specijalist kirurg.

Nikša je zahvalan što ne mora satima putovati na pregled, kao što je to bilo do sada. 

"Znači mi puno, reka sam vam, nije jednostavno dva i pol sata, još kad su ljetne gužve, doć do Dubrovnika, vratit se nazad", poručuje Nikša.
 
No Metkovci, čini se, ipak očekuju više. Dnevnu bolnicu, helikoptersku službu te na koncu i Regionalnu bolnicu koja bi im osigurala zdravstvenu skrb, adekvatnu stoljeću u kojem živimo. 

"Jako se neodgovorno ponašaju ljudi ovdje, oni i dalje nakon smrtno slučaja malog diteta i dalje rade sve isto i dalje se ne mijenjaju tako da sam totalno nezadovoljna", kaže Mirjana. 

"Našem području bi trebalo nešto da ne ovisimo o Dubrovniku, Splitu", kaže Zvonko.

Ministar Kujundžić uvjerava da se ide upravo u tom smjeru. 

No u inicijativi Sinovi i kćeri tvrde da ih se pokušava primiriti mrvicama.

"Neke stvari koje su bile u ovom gradu prije pet ili deset godina se sad vraćaju i predstavljaju nam se kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari", ističe Ivo Matičević, iz inicijative Sinovi i kćeri Metkovića. 

I od svojih zahtjeva, naglašava, ne planiraju odustati. Zbog uspomene na Gabriela, pišu Vijesti.hr


hr Tue Mar 19 2019 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

VIDEO Presretač uhvatio Talijana koji je jurio 250 na sat

Izrečena mu je zabrana upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana
U ponedjeljak (18. ožujka), oko 13.40 sati, na autocesti A3 Bregana-Lipovac kod Starog Petrovog Sela, pojačano nadzirući promet policijski službenici Policijske postaje Nova Gradiška, zaustavili su osobni automobil slovenskih registracijskih oznaka, kojim je 35-godišnji državljanin Italije, autocestom jurio brzinom od 250 km/h.

Policija je vozača odmah kaznila novčanom kaznom u iznosu od 3000 kuna te mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec.



hr Tue Mar 19 2019 18:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .