Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ca0704f29111c442b8b45bb/80
Foto: MUP

"Krvavi Uskrs": Dan kada je ubijen Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata

Ispred spomenika prve žrtve Domovinskog rata vijence će položiti i svijeće zapaliti izaslanstvo državnog vrha, obitelj i prijatelji Josipa Jovića, njegovi suborci, sudionici akcije „Plitvice“, pripadnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata...
U novijoj povijesti nije poznato da je igdje u svijetu policija odigrala tako značajnu ulogu u stvaranju i obrani svoje države kao što je to učinila hrvatska policija. Baš je hrvatska policija bila prva organizirana, zakonom utemeljena hrvatska obrambena postrojba u obrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta tek stvorene neovisne hrvatske države od nasrtaja pobunjeničke agresije i tzv. JNA. Hrvatska policija stoga jest preteča i jezgro stvaranja hrvatskih Oružanih snaga i Hrvatske vojske.

U nedjelju, 31. ožujka 2019. godine, s početkom u 11 sati,  na Plitvicama će se obilježiti 28. obljetnica akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika koji je život izgubio 31. ožujka 1991. godine kao prva žrtva Domovinskog rata.

Ispred spomenika prve žrtve Domovinskog rata vijence će položiti i svijeće zapaliti izaslanstvo državnog vrha, obitelj i prijatelji Josipa Jovića, njegovi suborci, sudionici akcije „Plitvice“, pripadnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata: Udruga ratnih pripadnika ATJ Lučko 90, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga PJP Kumrovec 90 i Udruga Prvi hrvatski redarstvenik i mnogi drugi.

O Josipu Joviću

Josip Jović rođen je 21. studenog 1969. u Aržanu, u obitelji Marije i Filipa Jovića. U kolovozu 1990. priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a „Rakitje“. U redarstvenoj akciji „Plitvice“, Josip Jović je na Uskrs, 31. ožujka 1991. u ranim jutarnjim satima izgubio svoj mladi život braneći slobodu, demokraciju i teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Taj tragičan događaj s početka Domovinskog rata ostao je zabilježen duboko u svijesti hrvatskoga naroda kao „Krvavi Uskrs 1991.“.

Posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen značkom I. gardijske brigade „Tigrovi“ i Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.

O Akciji Plitvice

Nakon višestranačkih izbora 1990. godine i uspostave nove demokratske vlasti u RH, dio stanovništva srpske nacionalnosti, potican idejom velikosrpske politike Slobodana Miloševića, nije htio prihvatiti takvu promjenu. Svoje nezadovoljstvo nisu iskazivali kroz legalne institucije koje su im bile ponuđene putem političkih predstavnika u Hrvatskom saboru i drugim tijelima vlasti, nego su nasilno, „balvan revolucijom“ započeli rušenje demokratski izabrane vlasti sa ciljem stvaranja svoje "SAO Krajine" kao dijela „Velike Srbije“. U toj fantomskoj paradržavi "SAO Krajini"  stvorili su svoju paramiliciju koja je oružano napadala sve „nesrbe“, razarala objekte, ubijala i protjerivala civilno stanovništvo. Tako je 25. ožujka 1991. u organizaciji srpskih ekstremista održan i „miting istine“ na Plitvicama. Pobunjenici su zahtijevali da NP „Plitvice“ ostane u sklopu tzv. „SAO Krajine“ te počeli protjerivati sve nesrbe članove rukovodstva i djelatnike NP „Plitvice“.

Poslije takvog nasilnog odnosa velikosrpske manjine prema hrvatskoj većini, ponos i dostojanstvo hrvatske demokratske vlasti bio je doveden u pitanje. Stoga je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman na Veliku subotu, 30. ožujka 1991. donio odluku o provedbi akcije „Plitvice“. Sama akcija bila je izvedena u dvije faze. U prvoj fazi, malo prije ponoći, prva specijalna postrojba MUP-a Antiteroristička jedinica Lučko kao prethodnica zauzela je Koranski most kako bi ga osigurala, onemogućila pobunjenike u sprječavanju ulaska naših snaga na Plitvička jezera. U drugoj fazi u ranim jutarnjim satima glavne snage Specijalne jedinice „Rakitje“ spajaju se s prethodnicom na Koranskom mostu pa zajednički djelujući nastavljaju u smjeru Koranskog mosta i Hotela „Jezero“.

Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 ekstremista. Protiv njih 18 podnesene su kaznene prijave zbog oružane pobune. Među njima su bili: član Glavnog odbora SDS-a Goran Hadžić i tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

No, iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama uspostavljen red, u sukobu s paravojnim srpskim snagama tada je, nažalost, poginuo 22-godišnji Josip Jović, a još devet pripadnika Specijalne policije je ranjeno.

Prema riječima suboraca, Jović je bio među prvima u napadu pucajući prema pošti. Iako je na sebi imao pancirku, jedan od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola Hitne pomoći stigla su u trenu, a potom je ukrcan u sanitetski vojni helikopter, još uvijek dajući znakove života. Međutim, preminuo je na putu do bolnice. Josip Jović je tako postao prva policijska žrtva u Domovinskom ratu.
hr Sun Mar 31 2019 09:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55dc3ce2fc7d0108008b5090/80
Foto: FaH

MUP predložio oštrije kazne i testiranje na alkohol i droge kao uvjet za ulazak na tribine

Pooštravanje kažnjavanja znači da će se zabrana dolaska na natjecanja uvesti za neke nove prekršaje

Najgora kazna za navijače je zabrana dolaska na utakmice, pa je to i prilično učinkovita mjera za smanjenje nereda na sportskim događanjima, zaključili su to u Ministarstvu unutarnjih poslova, pa su odlučili predložiti izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kako bi se što više prekršaja kažnjavalo baš zabranom dolaska na stadione i dvorane.

Pooštravanje kažnjavanja znači da će se zabrana dolaska na natjecanja uvesti za neke nove prekršaje, ali i za stare za koje je bila propisana u originalnom zakonu koji je stupio na snagu 2003. godine, ali je u međuvremenu ukinuta, piše Novi list.

Tako se, među ostalim, s ciljem da na tribinama bude što manje gledatelja pod utjecajem droge ili alkohola, predlaže da se posjetitelju koji odbije alkotest ili testiranje na drogu može izreći kazna zabrane dolaska na utakmice. Drugim riječima, ako navijači prije utakmice popiju jedno ili dva pića nekog od sponzora reprezentacije i odbije alkotest to će se smatrati prekršajem koji se može kazniti udaljavanjem s utakmice.

U obrascu prethodne procjene što ga je MUP objavio na e-savjetovanju predlaže se i vraćanje mogućnosti da se tučnjava kažnjava zabranom dolaska na utakmice, jer je izmjenama zakona 2011. godine, sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe te organiziranje nasilja na sportskim natjecanjima, postalo kazneno djelo.

Tada je nestala tučnjava kao prekršaj, a time i zabrana dolaska na natjecanje kao kazna. Ista mjera, predlaže MUP, mogla bi se izreći i za to ako se netko odijeva s ciljem da se maskira, odnosno da ga se ne može identificirati. Čak i posjedovanje odjeće za maskiranje moglo bi značiti zabranu dolaska na utakmicu. U obrazloženju najavljenih promjena iz MUP-a navode da će one osim povećanja sigurnosti gledatelja dovesti do smanjenja angažiranja policije na provedbi mjera osiguranja iz nadležnosti policije što dovodi do smanjenja utroška proračunskih sredstava.

"Predložene promjene za cilj imaju i smanjivanje negativnog dojma u javnosti i medijima koji se veže uz protupravna ponašanja na sportskim natjecanjima, koja kod međunarodnih natjecanja štete i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske", otkrio je MUP dio svojih motiva za izmjenu zakona, piše Novi list.


hr Sat Jun 15 2019 20:03:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fa5260e493801448b4580/80
Foto: D.N.

Za Lukinu smrt krivi su splitski liječnici koji još uvijek rade u bolnici: Roditelji traže da se objave imena

Roditelji traže da se objave imena liječnika koji su tu noć pogriješili i zbog kojih njihovog sina više nema. Luka je preminuo prije šest godina nakon što je doživio prometnu nesreću

- Jedan sin mi se uskoro ženi, a ja se ne mogu veseliti od srca. Ne mogu skinuti crninu. Boli me nepravda. KBC Split isplatio nam je odštetu zbog smrti mog sina Luke, ali liječnici još imaju svoja radna mjesta u splitskoj bolnici. Ne mogu nastaviti živjeti dok je to tako, počinje svoju priču Mirela Znaor, majka 16-godišnjeg Luke, koji je tragično stradao u prometnoj nesreći 24. rujna 2013.

On se, upravljajući mopedom, u Vinjanima Donjim sudario s teretnim vozilom. Prvo mu je pomoć pružio muškarac koji je skrivio nesreću, potom Hitna iz Imotskog, a nakon toga prevezli su ga u splitsku bolnicu, gdje je tu noć Luka preminuo.

Kako je utvrdio sudski vještak dr. sc. Josip Škavić, Luka je umro nakon niza pogrešnih odluka dežurnih liječnika u bolnici, dječjega kirurga na Hitnom kirurškom i pedijatrice na Dječjem odjelu.


Obitelj je u to vrijeme živjela u Kninu, a nakon nesreće kninsku su adresu zamijenili onom u Podbablju Gornjem nedaleko od Imotskog, odakle je Mirelin suprug Mate Znaor. 


- Moj Luka je umro u mukama. Ugušio se u vlastitoj krvi. A što vrijeme prolazi, to je gore, nije ništa lakše. Želim da se objave njihova imena, da se zna tko su – kaže Lukin otac Mate, koji se također ne može pomiriti s tim da navedeni liječnici još ordiniraju u bolnici. 


- Mi smo podignuli privatnu tužbu protiv splitske bolnice. Tri godine kasnije, 2016., sudskom nagodbom na Općinskom sudu u Šibeniku, isplatili su nam 900.000 kuna odštete. No vidite, nije stvar u novcu. Prije nekih mjesec dana dobili smo obavijest da će se čovjeku koji je skrivio nesreću suditi na Županijskom sudu u Splitu. Za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom može dobiti do 15 godina. A on ga nije ubio. On je skrivio nesreću, ali ga nije ubio. Neka se njemu sudi za izazivanje prometne, ali ne za smrt. To nije pošteno, da se njega tako osudi. Ja na sudu ne mogu svjedočiti protiv njega. Čovjek je bio i na sprovodu mojem sinu. Ja se ne bih mogla nositi s tim da njega osude na dugotrajni zatvor, a liječnici nisu kažnjeni. Odmah sam se sjetila dr. Ksenije Kaleb, koja je u Metkoviću jedina pomogla onom dječaku, Gabrijelu Bebiću. Ona je nepravedno proganjana. Nešto se slomilo u meni i odlučila sam ispričati svoju priču koja me boli - kaže majka Mirela.

Luka Znaor je, naime, nakon nesreće imao prijelom lijeve natkoljenične kosti, bio je pri svijesti te se žalio na bolove u prsima. MSCT abdomena pokazao je ozljede slezene 3. stupnja na kojoj je bio hematom promjera 9 cm te hematom od 1,8 cm na jetri.   

Prema nalazu sudskog vještaka dr. sc. Josipa Škavića, kirurg na Hitnom kirurškom odjelu koji je primio pacijenta na obradu trebao je hitno operirati slezenu jer, kako je naveo u mišljenju, “ovakva ozljeda redovito završava obilnim krvarenjem koje se može zaustaviti jedino operacijskim zahvatom, najčešće odstranjenjem slezene, a rjeđe prošivanjem procjepa”.

Umjesto operacije, kirurg je u otpusnom pismu napisao da je Luka stabilno i poslao ga u Kliniku za dječje bolesti.

"Prilikom dolaska i nakon RTG obrade ozlijeđeni Luka Znaor još je bio u stanju kompenziranog šoka. Međutim, iz dekurzusa opisanog po dvjema anesteziologinjama razvidno je da se stanje ozljeđenika pogoršavalo iz minute u minutu. Naime, u roku od nepuna dva sata pacijentu je ordinirano 5000 ml ringer lakta i 1000 ml HES-a, dakle 6 litara tekućine. Na pitanje zašto je pacijentu u tako kratkom roku ordinirana tolika količina tekućine, postoji samo jedan odgovor - zato što je zbog unutrašnjega krvarenja pacijentov tlak progresivno padao pa je održavan infuzijama”, stoji u nalazu.

Luki je, naime, kao što se nakon obdukcije pokazalo, u trbušnoj šupljini imao 2,5 litara krvi te još pola litre krvi u lijevom prsištu.

“Svjesna da je jedino moguće liječenje zaustavljanje krvarenja i, umjesto da zatraži od kirurga i anesteziologa da preuzmu pacijenta, ona griješi, smješta ga u jedinicu intenzivnog liječenja i počinje unaprijed izgubljenu borbu za pacijentov život. Da je Luka Znaor u 2.05, kad je dovezen na Kliniku za dječje bolesti, bio vraćen na Kliniku za kirurgiju i podvrgnut operaciji, još je postojala šansa da bude spašen”, navode sudski vještaci.


- Vidite, tu večer liječnici su štrajkali za veće plaće. A ja sam ostala bez sina – tužno će Mirela, inače majka još šestero djece te uskoro i baka. 


Odgovor na pitanje u kakvom su statusu liječnici koji su tu noć liječili Luku i jesu li ikad na bilo koji način sankcionirani, iz 24sata od KBC-a Split zatražili su odgovor, ali ga nisu dobili do zaključenja teksta. 
Odgovor na pitanje zbog čega će vozač koji je izazvao nesreću odgovarati, a liječnici koji su ga primili na liječenje neće, pokušali su doznati u pravnim krugovima.

- Riječ je o kompleksom slučaju, a sud je taj koji bi tijekom sudskog procesa naposljetku trebao odrediti je li za smrtnu posljedicu kriv vozač ili su smrt skrivili liječnici. Iako je bolnica isplatila odštetu obitelji, i postoji vještačenje o tijeku liječenja mladića, liječnici se mogu proglasiti krivima za nesavjesno liječenje, no ne i za smrt mladića – objašnjavaju odvjetnici, piše 24sata.hr

hr Sat Jun 15 2019 19:43:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d05241b29111c0ad08b4581/80

S ovim novčanicama ne smijete plaćati, imate li ih u novčaniku?

Riječ je o novčanicama od 5, 10, 20, 50, 100 i 200 kuna koje nose datume izdanja 31. listopada 1993. i 15. siječnja 1995. godine
Čak 9 milijuna i 600 tisuća nevažećih novčanica kuna i dalje je u optjecaju, a moguće je da je da takvih imate i vi u novčaniku. 

Riječ je o novčanicama od 5, 10, 20, 50, 100 i 200 kuna koje nose datume izdanja 31. listopada 1993. i 15. siječnja 1995. godine, pišu vijesti.hr. 

Ako slučajno imate takvu novčanicu možete je slobodno zamijeniti u HNB-u. U godinu dana, od 31. svibnja 2018. do 31. svibnja ove godine, zaprimili su 38.500 takvih nevažećih novčanica u raznim apoenima. 

Novčanice od 10 kuna koje nose datum izdanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2001. Na dan 31. svibnja 2019. godine u izvan trezora HNB-a i dalje ih ima 699.153. Onih s datumom izdavanja 15. siječnja 1995. godine ima pak 2.353.407. 

Novčanice od 20 kuna koje nose datum izdanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007. U optjecaju ima još 1.735.062 takvih novčanica iako one više ne vrijede. 

Slična je situacija i s ostalim novčanicama pa ako vidite da je na njima datum izdanja 31. listopada 1993., neka vam ne bude teško promijeniti ih, piše vecernji.hr

Nevažeće novčanice mogu se dostaviti na zamjenu poštom na adresu: Hrvatska narodna banka, Direkcija trezora, Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb ili se mogu dostaviti osobno na blagajnu HNB-a na adresu Franje Račkog 5, Zagreb.
hr Sat Jun 15 2019 19:00:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ad38e6b47398386c8b456f/80
Foto: gettyImages

Nekoliko stotina Splićana okupilo se na Prideu: “Šta tebe dira koga ja diram“

Organizatori ističu kako se stalno suočavaju s prijetnjama te kako tome žele stati na kraj.
Splitski Pride ove godine ide rutom: Ulica kralja Tomislava, Marmontova, skreću u Ilićev prolaz (kod kina Karaman), Zadarska, Pjaca - gdje će biti održan kratak govor, te povratak u Đardin. 

Oko Đardina ima dosta policijskih snaga - interventne policije, ali i prometne policije koja regulira promet oko užeg dijela grada.

Povorku je došlo podržati i dosta obitelji s djecom, ali i stranaca. Ove godine prisutan je i gradonačelnik Opara, ali u kartonskom izdanju kojeg su donijeli lokalni SDP-ovci. Zamjeraju mu kako stalno poziva na toleranciju, a kada treba pokazati toleranciju, nema ga.

Mirta Barić
, jedna od organizatorica, kaže da kao i svake godine šalju poruke tolerancije, mira i ljubavi.

Pripremili su na desetke plakata s porukama među ostalima poručuju: “Ormar je za odjeću“, “Dvije mame bolje od nula mama“, “Ovo je obični TRANSparent“, “Šta tebe dira koga ja diram“, “Hetero nije normalno samo uobičajeno“ i “Lezbe su za *urac“.

Povorku je podržalo oko 400 ljudi, a čuvalo ih je 200 policajaca.

- Hvala svima koji su došli. Hvala i onima koji nisu s nama, a koji će se nadam se pridružiti nam se u idućim okupljanjima. Hvala vam svima! Vi ste izašli za one koji se još boje, koji su ostali kući zbog straha; vi njima dolaskom na Pride pokazujete da u tome nema ništa loše i da i oni moraju doći!- rekla je organizatorica Mirta.



hr Sat Jun 15 2019 18:12:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .