Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57fb623f1eea8fe04d8b45ab/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

Ministar Stier o uhićenjima u Orašju: Njima je pružena sva potpora koju hrvatska država daje državljanima RH

Hrvatska će ostati vjerna svojoj politici potpore euroatlantskom putu BiH i ravnopravnosti triju naroda pa tako i Hrvata bez obzira na izazove i manipulacije, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier nakon sastanka u Banskim dvorima posvećenom uhićenju bivših pripadnika HVO-a kojima se, kako je rekao, pruža sva potpora koju RH daje svojim državljanima

- Znali smo da će biti izazova i otpora politici nove hrvatske vlade koja ima artikuliranu politiku prema BiH. Međutim, naš je odgovor na sve te izazove da ćemo ustrajati upravo na toj politici, da ćemo biti usklađeni koordinirani i u Hrvatskoj a isto tako s našim saveznicima da ostvarimo taj cilj - istaknuo je Stier u izjavi za novinare nakon dvoipolsatnog sastanka u Banskim dvorima na kojemu se raspravljalo o uhićenjima u Orašju. 

Rekao je da je to politika koja vodi prema članstvu BiH u EU-u i NATO-u kao i prema tome da se u BiH osigura ravnopravnost triju konstitutivnih naroda pa tako i hrvatskog naroda i svih građana BiH.

- Na tome ćemo ustrajati, to je strateški interes RH i na sve te izazove ćemo biti spremni odgovoriti na jedan učinkovit način kao odgovorna članica EU-a i NATO-a - kazao je Stier dodajući da je RH u stalnoj vezi sa svojim saveznicima u Europskoj uniji i NATO-u i da im je prenijela svoju zabrinutost.

- Doista želimo naglasiti da je ta suradnja vrlo tijesna, da koordiniramo sada sa našim saveznicima u NATO-u i EU-u buduće korake u politici prema BiH...

On je ponovio u izjavi za novinare da je MVEP preko veleposlanstva RH u Sarajevu u kontaktu s hrvatskim državljanima koji su uhićeni u ponedjeljak u Orašju.

- Njima je pružena sva potpora koju hrvatska država daje državljanima RH. Oni su isto tako državljani BiH i prvenstveno kao takvi su tretirani od pravosudnih institucija BiH", kazao je. 

Kako je dalje rekao, "bez Hrvata u BiH nema niti BiH niti europskog puta BiH".

- Isto tako je jasno da bez europskog puta BiH ugrožen bi bio i opstanak Hrvata u BiH. Naš je cilj stabilnost, naš je cilj stvoriti jednu novu arhitekturu suradnje, ali za to je važno postići i europske standarde. Kad to kažem onda smatram da je i ovdje važno naglasiti da svaki zločin mora biti kažnjen ali da isto tako se pravosuđe ne smije ispolitizirati. Da nema mjesta za manipulaciju s pravosuđem - istaknuo je.

Na pitanje može li se dovesti u izravnu vezu posjet premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini s uhićenjima koja su se dogodila samo dva dana kasnije, Stier je rekao da se radi o postupcima koji se ne mogu pripremiti za jedan vikend, ali da se isto tako "mogu izmanipulirati u političke svrhe".

Najavio je da će se u četvrtak na sjednici vlade donijeti i formalna odluka o ponovnom pokretanju Savjeta za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima i ukazao na važnost toga da sve nadležne hrvatske institucije koordinirano djeluju po tom pitanju.

Također je rekao da je važno rasvijetliti sve činjenice i to u suradnji institucija RH i institucija susjednih država kada je u pitanju bilo "kolanje dokumenata, odnosno uvid u klasificiranu dokumentaciju a koja se dogodila prije stupanja na dužnost ove hrvatske vlade".

Sud Bosne i Hercegovine odredio je u srijedu jednomjesečni pritvor za deset bivših pripadnika HVO-a s područja Bosanske posavine koji su u ponedjeljak uhićeni pod sumnjom da su odgovorni za ratne zločine. Među uhićenima je i Đuro Matuzović (64), umirovljeni general HVO i organizator obrane na području Orašja i ratni zapovjednik oraškog Zbornog područja.

Tereti ih se za zločine počinjene na teritoriju pod nadzorom HVO-a nad osobama srpske nacionalnosti tijekom 1992. i 1993.

Facebook komentari

hr Wed Nov 02 2016 20:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Evo što Kujundžić osigurava liječnicima da bi ih zadržao u Hrvatskoj

Do kraja godine bit će donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni, što će biti najbolji način da se u Hrvatskoj zadrže najbolji liječnici, koji više neće imati potrebu odlaziti u Irsku, Dansku i druge zemlje, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na tematskoj raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećenom utjecaju manjka liječnika na funkcioniranje zdravstvenog sustava

Milan Kujundžić je rekao kako je odlazak liječnika ozbiljan problem jer su hrvatski liječnici kvalitetni pa njihova znanja i vještine trebaju cijeloj Europi, zato im nude puno bolje uvjete nego što im sada financijski može ponuditi Hrvatska.  

- Na razini Ministarstva i Vlade pokušavamo s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta - rekao je dodavši kako neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža poručio je kako je cilj HLK-a omogućiti liječnicima ostvarivanje njihovih profesionalnih ambicija i pravno siguran okvir za kvalitetan rad u Hrvatskoj, prenosi tportal.

- HLK je do danas izdala 1301 potvrdu za odlazak iz Hrvatske, a u tri i pol godine otišao je i nije se vratio 551 liječnik. To je pitanje od nacionalnog interesa pa treba osmisliti kvalitetnu državnu politiku koja u sinergiji s lokalnom politikom jedina može naći rješenje za taj problem - rekao je Goluža.

Među onima koji su otišli 83 posto su liječnici u dobi od 24 do 47 godina. Prosječna dob liječnika u Hrvatskoj je 50 godina, a u idućih 10 godina u mirovinu će otići oko 3700 liječnika.


Hrvatskoj nedostaje 2125 liječnika

Hrvatska ima manje liječnika od EU-ovog prosjeka, pa joj trenutno nedostaje 2125 liječnika, a na burzi se nalazi njih 14, kaže Goluža.

Odlasku liječnika pridonose niska cijena rada, koja iznosi 64 kune po satu, i veliki broj prekovremenih sati koje moraju odraditi, a godišnje po liječniku dosežu 180 dana, dodao je.  

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga (SDP) podsjetio je da su prije izbora sve stranke obećavale niz mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj, pa tako i stranke koje su sada na vlasti.

- Prošlo je 200 dana od dolaska nove Vlade i vrijeme je za konkretne poteze prema liječnicima. Mi kao oporba ćemo podržati svaki prijedlog za poboljšanje položaja liječnika u hrvatskom društvu, uključujući i strukovni kolektivni ugovor, koji je obećao Most - rekao je Varga.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Vikica Krolo ističe da primarna zdravstvena zaštita može pridonijeti ostanku liječnika u Hrvatskoj ali im treba omogućiti bolje uvjete rada, a jedan od pomaka bila bi davanje koncesija svima liječnicima koji to žele. To bi bio motiv mladim liječnicima da ostanu u obiteljskoj medicini, kaže.

- Jedan od uvjeta koji je propisao EU jest specijalizacija za liječnike obiteljske medicine od 2020. godine. Stoga je već 'minuta do podneva' za raspisivanje natječaja za specijalizacije, kako bi hrvatski liječnici mogli ispuniti taj uvjet EU-a - rekla je Krolo.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 22:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da8239b473983bde8b45df/80
Foto: D.N.

Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije D. Rudolfu, I. Šimunoviću i B. Uglešiću

Dobitnici ovogodišnjih nagrada Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) za životno djelo su akademik Davorin Rudolf (83), povratnik iz iseljeništva Ivan Šimunović (83) i psihijatar Borben Uglešić (91), odlučila je Županijska skupština na sjednici u srijedu.
Davorin Rudolf je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jedan od utemeljitelja Pravnog fakulteta u Splitu, gdje je bio dekan i dugogodišnji profesor, te ravnatelj prvoga i u nas jedinoga Poslijediplomskog studija prava mora.
 Autor je12 knjiga i više od 100 znanstvenih radova, predavač na mnogim međunarodnim skupovima u Manili, Napulju, Helsinkiju, Budimpešti i New Delhiju.
 Rudolf je bio ministar vanjskih poslova i ministar pomorstva u trima vladama suvremene Republike Hrvatske, veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, veleposlanik u organizaciji UN-a, predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća splitske Skupštine općine od 1968. do 1971. i član uže uprave Hajduka, navodi se u obrazloženju.
 U obrazloženju se podsjeća da je i počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije zbog doprinosa Domovinskom ratu i doživotni počasni predsjednik Foruma hrvatske sloge.
 Akademik Rudolf svojim djelovanjem dao je izniman doprinos znanosti, politici i društvenim djelatnostima, ističe se u obrazloženju nagrade za životno djelo.
 Ivan Šimunović rodio se u Dračevici na otoku Braču, odakle je s 23 godine otišao "trbuhom za kruhom" u daleki Novi Zeland. Svojim zalaganjem i mukotrpnim radom stječe bogatstvo i poslovni ugled te nadimak Kralj škampa kao vlasnik flote od 25 ribarskih brodova i prvi koji je počeo loviti škampe na dubini od 400 metara. Vlasnik je tvornica, restorana, radionica i trgovina ribarske opreme, navodi se u obrazloženju.
 Šimunović je, kako je obrazloženo, izdašno pomagao obrani Domovine te ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman za zasluge odlikovao Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
 U svibnju 1994. kupuje pogon tvornice "Sardina" u Milni, obnavlja ga i nastavlja proizvodnju. Kupuje i turističko naselje "Velaris" u Supetru i u njegovu sklopu podiže Simulacijski centar za obuku pomoraca, koji je jedan od najmodernijih u Europi.
 Od 2011. Ivan Šimunović vraća se rodnom Braču i Dračevici, o kojoj se uvijek brinuo te pomogao izgradnju kapelice na mjesnom groblju i obnovu mjesne crkve.
 Iako je napunio 83 godine, Ivan Šimunović još aktivno pridonosi svekolikom napretku rodnog Brača i županije, navodi se u obrazloženju.
 Prof. dr. Borben Uglešić rodio se 1926. u Makarskoj, u psihijatrijskoj struci aktivan je 40 godina, a uz mnoge dužnosti u splitskome KBC-u, osnivač je i prvi voditelj Jedinice za znanstveni rad. Od 1962. vodio je Neurološko-psihijatrijski odjel splitske Opće bolnice, a nakon odvajanja neurologije i psihijatrije 1980. vodio je Psihijatrijski odjel koji 1986. postaje Klinika Medicinskog fakulteta čiji je bio predstojnik.
 Objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova i tri monografije te je vodio nekoliko međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
 Osnovna znanstvena orijentacija mu je psihijatrijska epidemiologija i s tog područja mu je i doktorat znanosti. Izniman je njegov doprinos kad je riječ o psihofarmakologiji, alkohologiji i ovisnosti, a zbog svojih radova iz biologijske psihijatrije, uvršten je u Indeks Svjetske zdravstvene organizacije. Odgojio je mnoge liječnike specijaliste, a pod njegovim mentorstvom stupanj magistra znanosti steklo je deset kandidata i četiri kandidata doktorat znanosti.
 Uvaženi je stručnjak iz forenzičke psihijatrije, a godinama radi kao sudski vještak.
 Redoviti je član Medicinske akademije Hrvatske, počasni član Češkoga liječničkog društva i Slovačkoga psihijatrijskog društva.
 Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskoga psihijatrijskog društva, stoji u obrazloženju.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 21:43:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbf951b47398e7008b45ed/80
Foto: HRT

Dani ponosa: Na današnji dan 1991. održan je prvi sastanak predsjednika u Splitu

U splitskoj vili Dalmacija 28. ožujka 1991. održan je prvi od šest sastanaka predsjednika jugoslavenskih republika

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je domaćin predsjednicima Srbije: Slobodanu Miloševiću, Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, Slovenije, Milanu Kučanu, Crne Gore, Momiru Bulatoviću i Makedonije, Kiri Gligorovu.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika. Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, odnosno saveza suverenih država, što su kao dobro rješenje brzo prihvatile Makedonija i BiH, a čemu su se protivile Srbija i Crna Gora.

U zajedničkom priopćenju istaknuta je zajednička želja da se nastavi s pregovorima. No bilo je to samo kupovanje vremena Slovenije i Hrvatske, koje će vrlo brzo samostalnost morati braniti oružjem. Sve što se događalo u prva tri mjeseca 1991., napose tijekom ožujka, jasno je upućivalo da Hrvatsku očekuje krvavi rat zbog velikosrpskih pretenzija, prenosi HRT. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju su pripadnici hrvatske policije učinkovito svladali. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom.

Vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, a predsjednik SFRJ Borisav Jović demagoški je podnio, pa opozvao ostavku zbog toga što se izvanredno stanje nije uvelo. Vrhunac krize u ožujku 1991. dogodio se upravo u vrijeme sastanka šestorice predsjednika u Splitu.

Na sam dan održavanja sastanka u Splitu pobunjenici su okupirali Plitvice. Tuđman je zamolio Miloševića da u svrhu uspostave normalnih odnosa za razgovore uskrati terorističkim skupinama bilo kakvu potporu, što Milošević naravno nije napravio. Bila je to jasna poruka da pobunjeni Srbi i službeni Beograd neće dopustiti Hrvatskoj da na miran način ostvari pravo na neovisnost, objavio je HRT.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 20:19:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbe90eb473980a008b45f8/80
Foto: 24 sata

Tuga u Čistoj Velikoj: Pokopani okrutno ubijeni Marin i Silvana

Na groblju u Čistoj Velikoj okupio se velik broj ljudi koji su se htjeli posljednji put oprostiti od Marina i Silvane Šunjerge, koje je u subotu hicima iz pištolja ubio njihov sin Tin
Marin (45) i Silvana Šunjerga (46) pokopani su u srijedu poslijepodne na mjesnom groblju u Čistoj Velikoj. U 16 sati počelo okupljanje, a u 17 sati je počeo ispraćaj. Marina i Silvanu je, podsjetimo, u subotu ubio njihov sin Tin Šunjerga (19). Oboje ih je ubio hicima iz pištolja u potiljak. Tin je priznao krivnju i trenutno se nalazi u pritvoru. Na groblju u Čistoj Velikoj okupile su se tisuće ljudi koji su se posljednji put oprostiti od Marina i Silvane. Zbog velike gužve koja je nastala u mjestu, promet je morala regulirati policija, prenosi portal 24sata.

Marin je pokopan uz sve vojne počasti budući da je u Domovinskom ratu bio pripadnik oklopne bojne 113. brigade, a inače je bio član Specijalne policije u Splitu. Mnogi mještani Čiste Velike i dalje ne vjeruju da se ovakav zločin dogodio u njihovu mjestu, te govore kako Marin i Silvana nisu zaslužili takav kraj.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 19:05:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .