Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a011d6b4739863328b477e/80

Mata Hari - legendarna špijunka ili žrtva namještaljke?

Sto godina od njezina uhićenja u Parizu, 13. veljače 1917., legenda o najvećoj špijunki u povijesti počinje blijedjeti
U popularnoj kulturi ona je najveća špijunka u povijesti. Ali 100 godina nakon uhićenja Mate Hari sve je više podataka koji dovode u pitanje njezin status majstorice špijunaže.

Cijelo je desetljeće njezin zavodljiv ples izazivao divljenje, a njezino tijelo raspirivalo žudnju. 

Mata Hari, Nizozemka koja je oduševljavala parišku publiku svojim indijskim plesovima, budila je maštu europskih boema uoči Prvog svjetskog rata.

Bila je kurtizana iz vremena Belle Epoque koja je veleposlanike, ministre, prinčeve i generale upoznala s umijećem vođenja ljubavi. Bezbrojne priče, mnoge od njih neistinite, isprepletene su oko njezina glamuroznog i tajanstvenog života.

Ali sto godina od njezina uhićenja u Parizu, 13. veljače 1917., legenda o najvećoj špijunki u povijesti počinje blijedjeti.

Mata Hari, odnosno Margaretha Geertruida Zelle, uhićena je u ranojutarnjoj raciji u luksuznom hotelu u Parizu. Prije početka suđenja 24. srpnja, provela je pet mjeseci u ženskom zatvoru u Saint-Lazareu.

Suđenje pred vojnim sudom bilo je zatvoreno za javnost. Bilo je dovoljno samo jedno ročište da je kao dvostruku špijunku proglase krivom za veleizdaju i osude na smrt.

Život joj je oduzeo streljački vod u Vincennesu, predgrađu Pariza, 15. listopada 1917. Bila joj je 41 godina.

Toliko o povijesno nespornim činjenicama o zadnjim mjesecima njezina života. Ali otkako je britanska tajna služba 1999. godine otvorila njezin dosje, legenda o Mati Hari sve je blijeđa.

Po britanskoj tajnoj službi, za špijunku ju je regrutirao njemački konzul u Amsterdamu početkom rata. Za taj posao joj je ponudio peteroznamenkastu svotu. Britanci, koji su je presreli na jednom putovanju 1915. u Veliku Britaniju i temeljito je ispitali, tvrde da Nijemce nije opskrbljivala naročito važnim informacijama. Baš suprotno, mlada je Nizozemka njemačku ponudu smatrala tek lakom "dodatnom zaradom".

U proljeće 2014. britanska tajna služba deklasificirala je još neke dokumente o njoj. Mata Hari, pisali su britanski špijuni, nakon uhićenja u Parizu ništa nije priznala nego je svoje isljednike zasula gomilom tračeva i glasina.

Wesley Wark, stručnjak za sigurnost i terorizam na sveučilištu u Ottawi, ide i korak dalje i tvrdi da Mata Hari nikad o politici nije mnogo znala.

U idućim mjesecima će i Francuzi otvoriti svoju arhivu i mnogi očekuju da će se pokazati da je Mata Hari samo bila "žrtveni jarac" za gomilu poginulih Francuza na bojištima.

Povjesničar Leon Schirmann, koji je umro 2003., prije smrti je tvrdio da su francuske vlasti režirale suđenje Mati Hari i da se njezinim iskazom manipuliralo prema potrebi. U svojim knjigama Schirmann je dokazivao da je suđenje bilo čista propaganda.

Na temelju Schirmannovih argumenata pariški odvjetnik Thibault de Montbrial prije 15 godina je zatražio reviziju suđenja. Zahtjev je odbijen. Isto je pokušala, s istim rezultatom, i nizozemska Zaklada Mate Hari.

Margaretha Geertruida Zelle odrasla je u dobrostojećoj obitelji. Kći razmetljivog klobučara, trebala je postati odgojiteljica u vrtiću, ali je umjesto toga prihvatila bračnu ponudu nizozemskog vojnog časnika, mnogo starijeg od nje. Margaretha je postala Lady MacLeod i pošto joj je suprug bio stacioniran u nizozemskim kolonijama, niz godina živjela je na Javi i Sumatri i tamo naučila azijske plesove. Nakon raspada braka odselila se u Pariz.

U Gradu Svjetla uzima umjetničko ime Mata Hara i postaje striptizeta i skupa prostitutka. Nakon nekog vremena zanimanje za njezine usluge opada pa plesačica zapada u financijske probleme.

Tada se za nju počinju zanimati razne tajne službe, svjesne da se mogu okoristiti njezinim brojnim poznanstvima. Prvo je radila za Nijemce, a zatim se ponudila Francuzima. A oni će svoje dokumente o Mati Hari otvoriti točno na stotu godišnjicu njezine smrti, u listopadu.

U međuvremenu, život te fatalne žene i 'legendarne špijunke' bio je dosad temom 250 knjiga i romana te nebrojenih filmskih scenarija.


Facebook komentari

hr Sun Feb 12 2017 08:42:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11c352b9e03e6b068b4586/80
Foto: Pixabay

Znate li koliko godina u životu provedete sjedeći na zahodu?

Uvriježeno je mišljenje kako muškarci na zahodskoj školjci sjede više od žena, a oni sami znaju kazati kako je to jedini kutak kuće u kojem imaju malo mira, u miru pročitaju novine...

Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan WC-a kojeg je uveo UN 2011. godine. Željeli su popularizirati činjenicu kako oko trećine ljudi u svijetu živi bez zahoda. Prema nekim istraživanjima svaki čovjek tijekom života u WC-u provede oko tri godine. - prenose 24sata

Uvriježeno je mišljenje kako muškarci na zahodskoj školjci sjede više od žena, a oni sami znaju kazati kako je to jedini kutak kuće u kojem imaju malo mira, u miru pročitaju novine... Možda se upravo zato Međunatodni dan WC-a poklapa s Međunarodnim danom muškaraca - da, danas se obilježava i taj dan.

Više od 70 posto ljudi na svijetu uopće ne koristi WC papir

Ako preračunamo taj postotak u broj svjetske populacije, ispada da ga ne upotrebljava više od pet milijardi ljudi. Mnogi bi ga željeli kupovati, ali si to ne mogu priuštiti. Mnogi i danas posežu za lišćem ili vodom. Prema nekim istraživanjima žene najčešće zgužvaju WC papir pa ga tek onda koriste dok ga muškarci pažljivo preklapaju, piše Toilet Paper History.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 18:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a119fdbb9e03e8b058b45a0/80

Ljudi preko 40 godina trebaju raditi samo tri dana tjedno

Ovo je rezultat studije provedene na 3.000 zaposlenika i 3.500 zaposlenica

Nedavna studija otkrila je da ljudi stariji od 40 godina rade najbolje kada rade samo tri dana u tjednu.

Istraživači su zaključili da se kognitivna učinkovitost sredovječnih ljudi poboljšala kada su radili do 25 sati tjedno. S druge strane, performanse su se smanjile kada je u tjednu prošlo više od 25 sati rada, zbog utjecaja umora i stresa.

Ova studija, koja je objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, uključivala je niz kognitivnih testova. Uključivala je 3000 australskih muškaraca i 3500 australskih žena čije su radne navike analizirane. Testirala je sposobnost sudionika da glasno pročita riječi i recitira popise brojeva. Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju.

Zaključeno je da sudionici koji rade 25 sati tjedno najbolje izvode, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih sudionika.

Kao što je istaknuo profesor Colin McKenzie sa Sveučilišta Keio, jedan od tri autora studije:

Mnoge zemlje će povisiti granicu dobi u kojoj se ljudi mogu kvalificirati za početak primanja mirovinskih naknada. To znači da sve više ljudi nastavlja raditi u kasnijim fazama svog života.

Stupanj intelektualne stimulacije može ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač, jer može stimulirati aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije.

Istaknuli smo da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje funkcioniranja kognitivnih funkcija kod sredovječnih i starijih odraslih osoba. To znači da bi, u srednjoj i starijoj dobi, radni dio vremena mogao biti učinkovit u održavanju kognitivne sposobnosti.”

Razlog zbog kojeg je rad više od 30 sati tjedno štetan za mozak dok je manje sati rada dobro još uvijek nije jasan. McKenzie opisuje rad kao dvosjekli mač. “Dok posao može stimulirati aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati tjedno) još je uvijek bolji nego kad posla u smislu održavanja kognitivnog funkcioniranja, ali ne povećava pozitivne učinke rada”, napominje.

Važno je napomenuti da će se rezultati vjerojatno razlikovati od države do države, ovisno o godišnjim odmorima. Vrlo je teško kontrolirati sve čimbenike koji doprinose konačnim rezultatima takve studije (uključujući i odabir oko radnog vremena i vrste rada), ali svakako se ideja o punom radnom vremenu do starosti od 67 godina čini neprivlačnom.

Glavna poanta je da je rad s punim radnim vremenom vrlo štetan za mozak kod osoba starijih od 40 godina, pa bi vlade to trebale uzeti u obzir i ponovo razmisliti o godini prelaska u mirovinu. U ovom trenutku, američka državna mirovina za osobu rođenu 1989. počinje u dobi od 68 godina, što je štetno za zaposlenika i neproduktivno za poslodavca. - piše Atma.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 16:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11516db9e03e89058b457d/80
Foto: Pixabay

"Lažna" Schwarzwald torta koju ne treba peći

Schwarzwald torta mnogima je omiljena slastica, ali u avanturu njezine izrade ne usude se upustiti početnici u kuhinji.
No da klasična kombinacija višanja, čokolade i fine kreme od slatkog vrhnja može biti pojednostavljena, a opet ukusna dokazuje recept za poznati desert koji ne zahtjeva čak ni uključivanje pećnice, javlja zadovoljna.hr

Sastojci: 
 - 500 g piškota
- 425 g višanja iz kompota
- ½ šalice džema od višanja
- 250 ml hladne kave
- 900 ml slatkog vrhnja za šlag 
- 1 žlica šećera
- 1 čajna žlica ekstrakta od vanilije
- 5 dkg naribane čokolade za kuhanje

Priprema:

1. Višnje iz staklenke procijedite i sačuvajte sirup, potom u njega dodajte hladnu kavu i dobro izmiješajte.

2. Procijeđene višnje nasjeckajte na sitne komadiće i pomiješajte ih s džemom u homogenu smjesu.

3. U slatko vrhnje dodajte žlicu šećera i ekstrakt od vanilije te izradite u čvrsti šlag.

4. Pripremite pladanj na koji ćete slagati sastojke i koji vam stane u hladnjak. Odvojite 6 piškota i svaku kratko umočite u mješavinu kave i sirupa, te je potom odložite na pladanj, isto napravite s ostalih pet piškota slažući ih jednu pored druge.

5. Na piškote stavite mješavinu džema i višanja u tankom sloju potom dodajte istučeno slatko vrhnje i ponovite isti redosljed slaganja dok ne potrošite piškote s kojima ćete završiti desert.

6. Tortu stavite u hladnjak na 3 sata, potom je premažite s ostatkom vrhnja i obilno pospite s naribanom čokoladom za kuhanje.


Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 10:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ruska umirovljenica dobila najveći jackpot u ruskoj povijesti

Ruska umirovljenica osvojila je pola milijarde rublji (7,2 milijuna eura) na lutriji, što je najveći zgoditak u ruskoj povijesti, objavio je u subotu TASS.

Državna lutrija Stoloto objavila je da je Natalija Vlasova (63) iz Voronješke oblasti, 600 kilometara južno od Moskve, otkrila da je dobila na lutriji oko tjedan dana nakon izvlačenja zgoditka.

U video snimci objavljenoj na internetskoj stranici lutrije, Vlasova kaže da je njezina unuka prva provjerila njezin listić i zaključila da nije dobila.

Tek kada su mediji izvijestili da je dobio netko u njezinoj regiji, ponovno je provjerila listić.

"Događa se nešto nevjerojatno", pomislila je.

Premda je zgoditak relativno malen u odnosu na američke i europske jackpotove, pola milijarde rublji je golem novac za prosječnog ruskog umirovljenika, čija mirovina iznosi oko 200 eura na mjesec.

Vlasova je kazala da dio novca planira donirati u dobrotvorne svrhe.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 09:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .