Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586366fe1eea8fad9c8b4609/80

Čak 16 zakona stupa na snagu vezanih za poreznu reformu

S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje
Na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).

Porez na dohodak - osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto


Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna.

Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto.

Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.

Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.

Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.

Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći 'škare' poreza na dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u poreznim 'škarama' nije oko 915 tisuća njih, a procjena je Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5 milijun.

Doprinosi i na autorske naknade


S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama - za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

Niže stope poreza na dobit


S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit, koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika. 

Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50 posto (do sada 30 posto).

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

PDV za ugostiteljstvo na 25 posto


Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge.

Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25 posto.

Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5 posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

Porez na promet nekretninama 4 posto


Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet nekretninama, kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto.

Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine prosinca u javnoj raspravi.

Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine.

Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će prihod jedinica lokalne samouprave.

Lokalni porezi


U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto.

Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.

No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice.

Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.

Trošarine i posebni porez na motorna vozila


S početkom iduće godine trošarinama će biti 'opterećene' i elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi, predviđaju izmjene Zakona o trošarinama.

Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare.

Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se, procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću obveznika.

U trošarinski se sustav uvodi i institut "male destilerije", s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu.

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko dvije tisuće malih vinara.

Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2.000 kuna.

Jedinstven rok zastare od šest godina


U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se briše "mali obveznik fiskalizacije", pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućoi da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza, izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu, o carinskoj službi, o financiranju lokalnih jedinica.

Jana nabava – kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda


S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi.

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine.

"Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena je obvezna od 1. srpnja 2017. godine", istaknula je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih 452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih.

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze.

Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave), propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu, itd.

Na prijedlog Kluba HDZ-a, u Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).

Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje kako će to pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.

Izmjene Zakona o računovodstvu


S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP).

Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017.

No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine, odredba o JOKP-u ukinuta.

Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća ponovno vraćen na 30. lipnja.

Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (Fina) će sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke.

Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća, itd.

Članarine u turističkim zajednicama


Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.

Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz bilo koje članice EU.


Facebook komentari

hr Wed Dec 28 2016 08:18:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave, piše t portal.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kn.

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! Neovisni za Hrvatsku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:03:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5643455bb118e197148b47c9/80

Susretom s Hrvatima Jandroković završio posjet Kanadi

Posljednjeg dana službenog posjeta Kanadi, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom posjetio je Sveučilište Waterloo i njihov istraživački centar, sastao se s gradonačelnikom Kitchenera Berryjem Vrbanovićem i tamošnjim gospodarstvenicima te s hrvatskom zajednicom u Kanadi, priopćeno je u subotu iz Sabora.

Sveučilište Waterloo najznačajnija je visokoškolska ustanova u Kanadi u kojoj se podučava hrvatski jezik, književnost, povijest i kultura, a na Katedri za hrvatski jezik i kulturu godišnje studira oko 150 studenata. Vodeći ljudi Sveučilišta Waterloo hrvatskom su saborskom izaslanstvu predstavili i svoj istraživački centar "Waterloo Centre for Automobile Research - WatCAR" koji se bazira na primjeni inovacija i novih tehnologija te istaknuli otvorenost za suradnju, priopćeno je.

U Kitcheneru je održan sastanak s gradonačelnikom Vrbanovićem i njegovim timom iz gradske uprave zaduženim za gospodarski razvoj, koji su predstavili svoja iskustva u tome kako Kitchener i Wateloo privlače strane investitore. "Budući da je unatoč izvrsnim bilateralnim odnosima, robna razmjena  Hrvatske i Kanade još uvijek vrlo mala, želimo i u okviru u Hrvatskom saboru ratificiranog trgovinskog sporazuma Europske unije i Kanade CETA, osigurati da biznismeni i s hrvatske i kanadske strane pronađu način kako surađivati", rekao je Jandroković.

Na sastanku s Vrbanovićem dogovoreno je i da će se Kitchener povezati s nekim od hrvatskih gradova.

U Hrvatskom franjevačkom centru Queen of Peace predsjednik Sabora Jandroković i zastupnici Sanja Putica, Domagoj Hajduković i Ante Babić sastali su se s hrvatskom zajednicom u Kanadi. "Sastanak s Hrvatima ima posebnu emotivnu dimenziju, jer ovo su naši ljudi koji su došli susresti se s nama iz Hrvatskog sabora, velik broj njih koji je došao na ovaj susret doista je nešto što čovjeku napuni srce. Jako poštujem sve te ljude, jer su svojim radom i trudom u nepoznatom svijetu postali priznati građani", rekao je Jandroković te dodao kako su Hrvati u Kanadi lojalni kanadskoj državi, ali uvijek daju na znanje da su vezani za svoju prvu domovinu Hrvatsku, da im je stalo do nje.

"I mi to u Hrvatskoj poštujemo, vašu ljubav prema domovini i lojalnost prema zemlji u kojoj živite, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora članovima hrvatske zajednice u Kanadi, gdje je boravio na poziv predsjednika Senata Kanade Georgea Fureyja te predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Kanade Geoffa Regana.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 09:02:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5be74b9e03e14838b4630/80
Foto: Facebook / Udruga Anđeli

Leonovoj majci država dala otkaz nakon smrti djeteta, ministarstvu je to "izuzetno dobro"

Dječak Leon Lapaš pokopan je ovog tjedna, nakon što je prije tjedan dana izgubio bitku za život. Punih 12 godina mučio se i borio s 20 dijagnoza, a o njemu je cijelo vrijeme brinula njegova majka Leonela Pomper, koja nije htjela da joj sin ide u neku zdravstvenu instituciju. Umjesto toga je svake sekunde bila uz sina kojeg je često morala i oživljavati.
Sad, nakon njegove smrti, automatski je ostala bez prava koja je imala kao roditelj njegovatelj. Naknada za roditelja njegovatelja iznosi 2500 kuna. Iako je ta naknada mizerna s obzirom na sve troškove liječenja, roditeljima teško bolesne djece i taj malen novac dobro dođe, piše Index.

No, oni ostaju bez njega odmah nakon što im dijete umre. Oni koji su pisali Zakon o socijalnoj skrbi očito nisu mislili o tome da roditelji nakon smrti djeteta trebaju platiti sahranu i psihički se oporaviti kako bi uopće mogli nastaviti sa svojim životima.

U tom kontekstu treba napomenuti i da saborske zastupnike plaćamo iz državnog proračuna još godinu dana nakon isteka mandata, a u isto vrijeme država roditeljima oduzima status njegovatelja odmah nakon smrti djeteta.

To se dogodilo i Leonovoj majci koja je punih 12 godina njegovala teško bolesnog sina. Ona je pritom i sama teško oboljela te joj je dijagnosticirana multipla skleroza, nedavno su joj otkriveni problemi s bubrezima, a ima i epilepsiju.

Index je pitao Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, planiraju li izmjene Zakona o socijalnoj skrbi te smatraju li da se naknada od 2500 kuna treba povećati i produžiti i neko vrijeme nakon djetetove smrti.

U Ministarstvu su odgovorili da oni "uvijek razmatraju svaki prijedlog koji bi poboljšao postojeće mjere i pomogao najranjivijim skupinama u društvu. Zbog iznimno osjetljive problematike, razmotrit ćemo i mogućnosti podrške u ovakvim situacijama", stoji u odgovoru ministarstva kojeg vodi HDZ-ovka Nada Murganić.

Uz to su još odgovorili kako status roditelja njegovatelja smatraju "izuzetno dobrom mjerom".

Navode kako im uz naknadu od 2500 kuna Ministarstvo osigurava prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i prava za vrijeme nezaposlenosti.

Ministarstvo demografije: Smrću djeteta prestaje pravo na naknadu

"To znači da roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima status zaposlene osobe po posebnim propisima i Ministarstvo mu isplaćuje naknadu u iznosu od 2500 kuna te uplaćuje i sve obvezne doprinose. Takvim radnim odnosom otvara se i mogućnost ostvarivanja radnog staža potrebnog za mirovinu.

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima pravo i na naknadu za vrijeme bolovanja kao i tijekom odmora te pravo na godišnji odmor od 4 tjedna tijekom godine, kada se djetetu osigurava privremeni smještaj te ima pravo i na naknadu ako je dijete na bolničkom liječenju najduže dva mjeseca.

Dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom može za vrijeme korištenja prava njegovog roditelja ili njegovatelja boraviti i u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka do četiri sata dnevno, a iznimno i duže ako mu roditelj ili njegovatelj tijekom boravka pruža usluge pomoći i njege", stoji u odgovoru ministarstva.

Dalje navode kako, "osim prava roditelja, dijete s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom zbog težine svoga zdravstvenog stanja ostvaruju pravo i na osobnu invalidninu u iznosu od 1250,00 kuna, pravo na uvećani dječji doplatak u iznosu od 830,00 kuna te naknadu za ugroženog kupca energenata u iznosu od 200 kuna, kao i pravo na sve usluge u sustavu socijalne skrbi, npr. psihosocijalnu podršku, savjetovanje i pomaganje. Obitelji se može priznati i jednokratna naknada za potrebe pomoći podmirivanja troškova liječenja ili druge potrebe predviđene zakonom".

"Smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, pravo na naknadu prestaje, ali roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima sva prava pri Zavodu za zapošljavanje vezana za naknadu zbog prestanka radnog odnosa, a kako bi imao priliku zbog svoje specifične situacije ponovno se integrirati u zajednicu. Roditelj također može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu za podmirenje troškova koji su nastali zbog gubitka djeteta", stoji u odgovoru ministarstva.




Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 08:50:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ea487bb9e03e058a8b457b/80
Foto: Youtube

Mate Rimac dao savjet mladim poduzetnicima: „Ideja je bezvrijedna…“ - Evo što je potrebno

Poduzetnički inkubator za visoke tehnologije uskoro se počinje graditi u Splitu. Najveći je to splitski projekt koji je gotovo u potpunosti financiran iz europskih fondova. Mnogi mladi poduzetnici tu će dobiti priliku za razvoj. A jedan od mentora bit će i Mate Rimac.

Mate Rimac je, odgovarajući na novinarske upite, kazao kako njegova tvrtka Rimac automobili razmatra otvaranje ureda u Splitu.,piše zimo.hr

„U Zagrebu jako teško dolazimo do ljudi. Iskustva nema u auto industriji, znači mi ga moramo graditi tako da ćemo otvarati urede na drugim lokacijama pa razmatramo i Split“, kazao je.

Rimac je dao i savjet mladim poduzetnicima i onima koji razmišljaju da se otisnu u poslovni svijet.

„Savjet koji mogu dati je da je ideja bezvrijedna. To nekako ljudi kod nas percipiraju da je ideja važna. S idejom stigneš na pola puta, ali ta je ideja 1 posto posla. Potrebno je sto posto odricanja u životu, rada od jutra do sutra“, kazao je Rimac.

Inkubator za visoke tehnologije trebao bi biti gotov do početka 2020.

„Radim na način da imam laptop i radim gdje stignem. Laptop je moj ured. Smiješno je kad sam dao otkaz na poslu, onda me baka pitala pa dobro sinko gdje ti radiš. Evo ga tu mi je ured, ne boj se“, kaže Luka Vuković iz Splita, vlasnik mlade startup tvrtke. 

Rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović na pitanje može li inkubator spriječiti iseljavanje mladih odgovara:

„Ja mislim da mi moramo pokazati da možemo to još nismo pokazali."

Iseljavanje je na svom Facebooku nedavno komentirao i prvi čovjek splitskog tehnološkog parka. Naslovio ga je 'Ne okreći se sine, nećemo te ni zvati'.

Krešimir Budiša na pitanje ostaje li pri svom stavu, odgovara kako je njegov posao da se bavi projektima. „Djela, a ne riječi“, poručuje Budiša.
 

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 21:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .