Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586366fe1eea8fad9c8b4609/80
Foto: Miroslav Lelas

Čak 16 zakona stupa na snagu vezanih za poreznu reformu

S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje
Na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).

Porez na dohodak - osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto


Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna.

Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto.

Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.

Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.

Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.

Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći 'škare' poreza na dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u poreznim 'škarama' nije oko 915 tisuća njih, a procjena je Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5 milijun.

Doprinosi i na autorske naknade


S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama - za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

Niže stope poreza na dobit


S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit, koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika. 

Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50 posto (do sada 30 posto).

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

PDV za ugostiteljstvo na 25 posto


Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge.

Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25 posto.

Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5 posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

Porez na promet nekretninama 4 posto


Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet nekretninama, kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto.

Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine prosinca u javnoj raspravi.

Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine.

Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će prihod jedinica lokalne samouprave.

Lokalni porezi


U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto.

Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.

No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice.

Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.

Trošarine i posebni porez na motorna vozila


S početkom iduće godine trošarinama će biti 'opterećene' i elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi, predviđaju izmjene Zakona o trošarinama.

Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare.

Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se, procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću obveznika.

U trošarinski se sustav uvodi i institut "male destilerije", s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu.

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko dvije tisuće malih vinara.

Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2.000 kuna.

Jedinstven rok zastare od šest godina


U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se briše "mali obveznik fiskalizacije", pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućoi da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza, izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu, o carinskoj službi, o financiranju lokalnih jedinica.

Jana nabava – kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda


S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi.

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine.

"Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena je obvezna od 1. srpnja 2017. godine", istaknula je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih 452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih.

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze.

Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave), propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu, itd.

Na prijedlog Kluba HDZ-a, u Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).

Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje kako će to pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.

Izmjene Zakona o računovodstvu


S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP).

Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017.

No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine, odredba o JOKP-u ukinuta.

Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća ponovno vraćen na 30. lipnja.

Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (Fina) će sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke.

Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća, itd.

Članarine u turističkim zajednicama


Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.

Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz bilo koje članice EU.


Facebook komentari

hr Wed Dec 28 2016 08:18:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901f2bbb47398e25a8b456f/80
Foto: N1

Šef Mosta Božo Petrov: Andrej Plenković neće biti šef HDZ-a

Most SDP i HNS napadaju HDZ i Andreja Plenkovića zbog zaštite Zdravka Marića, Martine Dalić i stava prema Ivici Todoriću. HDZ pak želi imenovati Jandrokovića novim šefom Sabora

Most i HDZ od srijede će se tući “prsa o prsa”. Prvi sukob na kojemu se testira odnos snaga bit će dnevni red u Saboru. Most prvo želi glasanje o povjerenju Zdravku Mariću, dok HDZ prvo želi smjenu Petrova, a potom imenovanje Gordana Jandrokovića novim predsjednikom Sabora, pišu 24 sata.

U HDZ-u podsjećaju da je za imenovanje predsjednika Sabora potrebna samo natpolovična većina kvoruma, što je 39 glasova, dok je za imenovanje ministara potrebna kvalificirana većina.

U Mostu su uvjereni da premijer neće imati dovoljno glasova za Zdravka Marića i rezolutni su u odluci da se u srijedu raspravlja o tome.

Prije godinu dana je HDZ imao predsjednika Sabora, Željka Reinera, te su sve uspjeli izigrati tako što su raspravu o Timu Oreškoviću stavili prije rasprave o Karamarku. Taj događaj je nama bio argument da za sebe u ovome mandatu tražimo poziciju predsjednika Sabora. Bilo bi glupo da sad ne iskoristimo tu poziciju. Mi s HDZ-om, koji nije nikad igrao pošteno s nama, igramo pošteno. Zato ozbiljno razmišljamo što učiniti i nagovaramo Božu da raspravu o njemu ne stavlja odmah na dnevni red, nego tek kad donesu potpise za izbor Jandrokovića”, kaže izvor iz Mosta.

No mostovci su, očito, računali na punu sabornicu, a Plenkoviću treba samo kvorum.
Mostovci su se povukli u svojevrsnu klauzuru u Metković i donijeli, neslužbeno doznajemo, odluku da najjači igrači idu na lokalne izbore, ali sad gledaju kako, tko i gdje.

U Mostu sumnjaju da je Plenković kupio jednog HSS-ovca koji ima pravomoćnu presudu protiv sebe, ali se obratio predsjednici za pomilovanje i smatraju da mu je obećano pomilovanje ako će glasati za Vladu. Pitaju se koliko Beljak čvrsto drži HSS. Ljuti su na Željka Latkovića (Bandićev zamjenik) koji je potpisao zahtjev za smjenu Petrova, jer su mu dali potporu na kandidaturi za župana, no sad će to povući. Oni vjeruju da iza te akcije stoji Bandić.

Blefira li Most tvrdnjama o bombi koja može srušiti Plenkovića? Saznat ćemo u srijedu, kao i to ima li Andrej Plenković osiguranu većinu, što neprestano ponavlja.

Sve češće se spominje i mogućnost da se na parlamentarne izbore ide paralelno s drugim krugom lokalnih izbora, što bi, čini se, najviše odgovaralo HDZ-u.

HNS je u ovoj fazi vrlo teško zamisliti u akciji podrške Andreju Plenkoviću. To bi bilo samoubilački i uništilo bi šanse Anke Mrak Taritaš u Zagrebu. Da to dokaže, Ivan Vrdoljak će se pridružiti kampanji za rušenje Martine Dalić, kažu nam u HNS-u.

Poslije izbora sve će to ovisiti o tome koliko će u HDZ-u biti Culeja, Hasanbegovića i sl. Tad se može razmišljati na drugi način, doznajemo iz te stranke. Andrej Plenković je nedavno Most nazvao “brodom luđaka” s kojim on više ne može, i to je preneseno HNS-u. HNS-ovci su otklonili tu ponudu, ali su se počeli pripremati za izbore. Stav HNS-a je: idemo sami na parlamentarne, s IDS-om, s kojim možemo doći do 10-12 mandata i tek nakon izbora razgovarati sa svima. Drugo, u HNS-u su sretni što će se na parlamentarnim izborima moći kandidirati Andro Vlahušić, koji će nositi listu u 10. jedinici, i tu se misle osvetiti Mostu.

Vrdoljak je intenzivirao pregovore s Bajsom i Šišljagićem, kako bi na izbore išao u najjačoj kombinaciji. Vrdoljak smatra da s Bernardićem ne mogu doći na vlast, rekao nam je izvor iz HNS-a. Oni žele dobro proći na lokalnim izborima, ne žele biti ni blizu HDZ-u, a onda preko ljeta pripremati infrastrukturu za jesen. Ili za lipanj, u kojemu bi, uz drugi krug lokalnih izbora, mogao ići i deveti krug pakla parlamentarnih.

Uhvaćena je s prstima u pekmezu. Pokrećemo opoziv jer odvjetnička društva ovoj Vladi pišu zakone, napisao je Bernardić na Twitteru. Peđa Grbin je otkrio da je društvo koje je pisalo ‘lex Agrokor’ uključeno u restrukturiranje tvrtke. I HNS će biti protiv Martine Dalić, pišu 24 sata.

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 08:54:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590584b8b473984a638b45e8/80
Foto: Portal Grada Kaštela

Strava u Turističkoj ulici: Od brojnih šahti ne može se spavati

Ovakva ulica sigurno je jedinstvena u svijetu

I dok su Zadrani već na veliko komercijalizirali svoje Morske orgulje, Kaštelani su tek na počecima nastojanja da njihova Ritam sekcija u Turističkoj ulici u Kaštel Štafiliću dosegne makar dio svjetske popularnosti zadarskog prirodnog glazbala. Iako je put dug i popločan birokratskim zavrzlamama, Štafilićani se nadaju, a tome svjedoče i prve reakcije turista koji su tu boravili, da će  bubnjevi i ritam gitara u ulici specifičnog naziva, postati pravi hit, piše portal Grada Kaštela.

Ovaj uvod u tekst nije prvotravanjska šala već odražava stanje u maloj ulici u srcu Kaštel Štafilića ili kako se među stanovnicima stoljećima naziva, Velika štrada.

Nakon što su u njoj dovršeni radovi na kanalizacijskom sustavu, u ovoj ulici, u dužini od  devedesetak metara,  ima čak 118 različitih šahti za vodu, kanalizaciju i telefone, uz još nekoliko dodatnih rešetki za oborinsku odvodnju.
Nepravilno, a dio i nekvalitetno postavljen, atak su i na čulo vida i na čulo sluha. Tijekom dnevnih sati svatko tko tu dođe može „uživati“ u nesvakidašnjem pogledu, dok se u noćnim satima glasna glazba, koju proizvodi dio šahti, odlično čuje. Dio te glazbe možete čuti u video snimku na kraju ovog teksta.

Problem velikog broja šahti, nakon završetka radova nije moguće otkloniti, no za problem klapanja i bubnjanja šahti pod kotačima automobila, kao i zatvaranje prometa, što godinama predlažu stanari, čije obiteljske kuće imaju direktan izlaz na približno tri metra široku ulicu, postoji mogućnost rješenja.

- Nekada je ulica bila jednosmjerna, u pravcu jug –sjever, no često se to nije poštivalo pa su neodgovorni vozači vozili i u suprotnom smjeru i to neprilagođenom brzinom, tako da je protok vozila bio neprimjeren jednoj ovakvoj ulici, gdje skoro sve kuće imaju izlaz na ulicu, puno je djece koja se zaigraju, potrče – kazao nam je jedan od tamošnjih stanovnika, Siniša Legčević.

Problem prometne ulice nije od jučer, već je on prisutan duži niz godina pa su pojedini stanari tijekom tih godina često komunicirali s gradskom vlasti, kroz dopise i peticije i tražili da se promet zatvori.

- Da su se vozači pridržavali određenog smjera kretanja, problema i ne bi bilo toliko, no godinama se promet protupropisno odvija dvosmjerno, što je dodatna opasnost. Kako bi ukazao na taj problem i onemogućio divljanje ulicom, u znak protesta moje sam vozilo jednom prilikom namjerno parkirao u ulici. I dok su dnevno deseci  vozila i vozača nepropisno prolazili ulicom, bez kazni, ja sam zbog tog mog čina morao kod suca za prekršaje. A sucu sam otvoreno kazao da se radi o izrazu nezadovoljstva stanjem u ulici – ispričao je novinarima Janko Budanko,

Nastojanja i traženja većeg dijela stanovnika prije nekoliko godina urodila su plodom pa je Grad na sredinu ulice postavio betonsku bubu, čime ulica nije više imala protočnost, Stanari, kao i vozila hitnih službi po potrebi su mogli do kuća i takvo je stanje većinu zadovoljilo

- Izgleda nažalost da postavljanje te bube tada nije bilo formalno pravno popraćeno kroz odgovarajuće gradske akte, pa je dovelo do toga da se buba ukloni nakon otprilike dvije godine od postavljanja. U Gradu su nam kazali da su pojedini stanari, tražili otvaranje ulice i da su to morali učiniti jer važeća regulacija prometa ne predviđa slijepu ulicu i zabranu prometa u Turističkoj ulici. A otvaranje je tražila tek jedna vlasnica kuće, koja u toj kući i ne živi i ima je namjeru prodati te očito smatra da otvorena ulica donosi veću cijenu. Iz Grada nam je tada kazano da je za eventualnu promjenu režima prometa potrebno izraditi projekt izmjene regulacije prometa na tom području i za tu izmjenu dobiti suglasnost MUP-a. Znači da postoji mogućnost, samo ne znamo je li Grad što poduzeo da bi se ta mogućnost ostvarila – pitaju se Legčević i Budanko, ali i većina ostalih stanovnika Turističke ulice.

Nakon uklanjanja bube problem ovih stanovnika dodatno je narastao jer ulica odjednom više nije bila jednosmjerna iz pravca juga prema sjeveru, već obratno što je, zbog niza čimbenika, promet tom ulicom udvostručilo.

A tom, za dalmatinsku kalu, neprimjerenom broju vozila koja prolaze, u stvaranju problema stanovnicima pribrojio se broj šahti koji se može uvrstiti u Guinnessovu knjigu rekorda, kao i nekvaliteta starih vodovodnih šahti  koje su vraćene po završetku komunalno-infrastrukturnih radova. Sve zajedno stvara vizualni i slušni dojam s početka ovog teksta.

- Makar da se promet zatvori ili ograniči pa da možemo noću spavati, jer buka je nesnošljiva.  Nekoliko obitelji u ovoj ulici se bavi iznajmljivanjem smještaja i možete zamisliti kako to izgleda ljeti uz otvorene prozore – potužili su se stanovnici, koji kroz šalu kažu da bi se ulica mogla vizualno urediti tako da se svaka šahta oboji u različitu boju pa kad se već turisti fotografiraju na šahtama, to bude nešto drugačije.

Što s šahtama koje bubnjaju, što s prometom kroz ovu ulicu, pitanja su koja smo uputili nadležnima u tvrtki Vodovod i kanalizacija te u Gradu Kaštela. 

Ulica koja je trebala biti primjer uređene dalmatinske kale ili štrade, primjer je nelogičnosti, koje se mogu vidjeti samo kod nas, jer vjerujemo, da ovakvu ulicu turisti nisu imali priliku vidjeti ni u Grčkoj, ni u Italiji, ni Francuskoj i Španjolskoj.  Jedinstveni smo, zar ne?


Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 08:32:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904fe30b4739867658b4570/80

Iako loši na ispitu znanja, hrvatski srednjoškolci su najsretniji u Europi

U 2015. OECD je izradio opširno istraživanje o zadovoljstvu 15-godišnjaka njihovim životom. Iako rezultati PISA testova nisu baš najbolji, našim srednjoškolcima to očito nije presudna stavka u zadovoljstvu, pa su tako hrvatski 15-godišnjaci među najzadovoljnijima u svijetu, te uz finske i litavske najzadovoljniji u Europi.
U 2015. PISA istraživanje pitalo je 540 tisuća 15-godišnjaka iz zemalja diljem svijeta da ocjene svoj život na skali od 0 do 10, gdje je 0 označavala najgori mogući život, a 10 najbolji mogući. U prosijeku, vršnjaci diljem svijeta zadovoljni su svojim životom, a zadovoljstvo su izrazili prosječnom ocjenom od 7.3, piše portal srednja.hr.

Hrvatska među prvima u svijetu, a prva u Europi po zadovoljstvu srednjoškolaca životom 

Djevojke su pokazale nešto nižu razinu zadovoljstva, a zanimljivo je kako je veza između postignuća u školi i životnog zadovoljstva vrlo slaba. Zapravo, u većini zemalja učenici s izvrsnim uspjehom i oni s lošim uspjehom pokazali su istu razinu zadovoljstva. Također, ne postoji značajna poveznica između vremena koje učenik provodi učeći u školi i izvan nje i razine zadovoljstva. Učenici škola u kojima je većina zadovoljstvo životom ocijenila ocjenom višom od prosjeka, kazali su kako dobivaju veću podršku nastavnika od učenika onih škola koje su u prosjeku davale slabiju ocjenu. 

Značajno je i za ovo istraživanje, stoji u izvještaju, kako u adolescenata ne postoji poveznica između zadovoljstva životom i državnog BDP-a, niti sličnih pokazatelja ekonomske razvijenosti države. Stoga se ovo istraživanje uvelike razlikuje od onog u kojemu sudjeluju odrasle osobe, među kojim više razine zadovoljstva pokazuju ljudi u bogatijim zemljama. 

Koliko su zadovoljni hrvatski 15-godišnjaci? Prilikom ocjenjivanja opće razine zadovoljstva učenici koji su odabrali ocjenu 0-4 nisu zadovoljni, ocjena 5-6 označavala je umjereno zadovoljstvo, ocjena 7-8 zadovoljstvo, a od 9-10 su oni vrlo zadovoljni. Hrvatski srednjoškolci razinu zadovoljstva ocijenili su ocjenom 7.9, što je za 0.6 više od prosječne ocjene u svijetu. To nas je na ljestvici od 44 zemlje svijeta svrstalo među prve, te uz Finsku i Litvu s istom ocjenom 7.9, na vodeće mjesto među europskim zemljama.

Najzadovoljniji imaju najlošije rezultate PISA ispita 

Najzadovoljniji su 15-godišnjaci Dominikanske Republike, a izrazito je zanimljivo za primijetiti kako su upravo oni postigli najlošiji rezultat na PISA testiranju iz prirodoslovlja, matematike i čitalačke pismenosti. Kineski učenici koji su na tom testiranju postigli izvanredne rezultate među najnezadovoljnijima su u svijetu. 

Nešto je drugačija situacija s pojedinim europskim zemljama. Tako u Nizozemskoj, Finskoj, Švicarskoj, Francuskoj, Austriji, Belgiji, Estoniji i Njemačkoj, gdje su učenici iznadprosječno dobri u prirodoslovlju ujedno vlada i iznadprosječna razina zadovoljstva životom.

Što OECD preporučuje političarima? 

- Slaba poveznica između zadovoljstva životom i preformansi u školama sugerira da akademska izvrsnost ne rezultira baš uvijek boljom kvalitetom života učenika. Obrazovni sustavi trebali bi istražiti načine učenja u kojima učenici mogu uživati i koja će ih ispunjavati, tako da visoke performanse i osobna sreća postanu sukladni, stoji u zaključku istraživanja.


Facebook komentari

hr Sat Apr 29 2017 22:58:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f1f9f7b4739809298b45e6/80
Foto: Matej Grgić

Petrov iz Metkovića poručio: Priča s HDZ-om je završena!

Predsjednik Mosta istaknuo je da je "čudno" što su smijenjeni upravo oni ministri koji traže odgovornost upletenih u slučaj Agrokor

U emisiju RTL Danas Petrov se javio iz Metkovića. Prokomentirao je krizu Vlade te odgovorio premijeru Plenkoviću koji kaže da neće biti ništa od izglasavanja nepovjerenja Mariću. 

- Nažalost, Andrej Plenković je obmanuo hrvatski narod. Danas to vidite prema svim računicama u medijima. Nema ni te polustabilne većine. I ako on zaista govori i misli da postoji stabilna većina koja će ga podržati, neka to dokaže. Inače  je kriv i za cjelokupnu krizu i za raspad Vlade. - kazao je Petrov.

- Mislim da je to toliko besramna i licemjerna poruka...Mi kao predastavnici svih onih koji su nam dali povjerenje trebamo biti oni koji će se na svaki mogući način truditi dati istinu. Mi ne smijemo ostati niti gluhi niti nijemi na sve ono što se događa. Dante je u svom djelu rekao da će u najdubljem dijelu pakla biti oni koji u trenu moralne krize ostanu suzdržani. A od nas se tražilo da izađemo zapaliti cigaru ili da se pravimo da ništa nismo čuli. Toliko o tome koliko se drži do ugleda institucija. Andrej Plenković je devet mjeseci pozivao na to da drži do ugleda institucija. A u trenu kada mu netko kaže nešto što i nije i njegovo mišljenje taj dobiva otkaz. Toliko o demokraciji.- prokomentirao je izjavu premijera da su Mostovi ministri mogli ostati u Vladi da su otišli na cigaretu.

Treći put sa HDZ-om?

-Ta priča je završena. Kada netko prekrši dogovori i bude ovoliko nekorektan, mi više nemamo što pričati. Mi smo prema HDZ-u bili potpuno korektni kao partneri, da sam ja u nekom trenu Plenkoviću rekao - ako smatrate da smo bili neorektni napišite sve sa svoje strane, i mi ćemo isto, pa ćemo samo vizualno usporediti ta dva popisa...-kazao je. 

- Mi ćemo uvijek gledati tamo gdje su kvalitetni ljudi i s kime možemo računati na potporu. Toliko o tome. Nismo zatvoreni niti prema HDZ-u niti SDP-u, nego smo zatvoreni protiv toga da nikada na bilo kakav način nećemo podupirati ljude koji će na bilo kakav način štititi kriminal. A to je ono što se danas događa s HDZ-om i s predsjednikom Vlade.- odgovorio je na pitanje bi li surađivao sa SDP-om.


Facebook komentari

hr Sat Apr 29 2017 22:25:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .