Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d82684929111c5e858b463e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Objavljeno izvješće o bogatstvu u svijetu: Zbilježeno nešto što se nije dogodilo ni na početku krize 2008.

Deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu

Allianz je predstavio deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja diljem svijeta, piše vijesti.hr

U 2018. su po prvi puta financijska imovina u industrijaliziranim zemljama i financijska imovina zemljama u razvoju istodobno zabilježile pad; takvo što se nije dogodilo niti 2008. godine, na vrhuncu tadašnje financijske krize. Štediše diljem svijeta našle su se u škripcu: s jedne strane rastući trgovinski sukob između SAD-a i Kine, beskonačna „saga“ o Brexitu i sve veće geopolitičke tenzije, a s druge zaoštravanje monetarnih uvjeta i (najavljena) normalizacija monetarne politike.

Financijska imovina uključuje novac i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijski fondovi) i ostala potraživanja.

Burze su, naravno, reagirale očekivano: globalne cijene dionica pale su za otprilike 12 posto prošle godine. To je izravno utjecao na rast imovine. Globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava pala je za 0,1 posto i ostala više-manje nepromijenjena, na 172,5 bilijuna eura.

"Rastuća nesigurnost uzela je svoj danak", istaknuo je Michael Heise, Allianzov glavni ekonomist. "Raspad globalnog ekonomskog poretka koji se temelji na pravilima toksičan je za akumulaciju bogatstva. To je vidljivo i iz brojki koje se odnose na rast imovine: trgovina nije igra nultog zbroja. Svi su ili na dobitničkoj strani, kao u prošlosti, ili na gubitničkoj strani, kao što je bio slučaj prošle godine. Kod agresivnog protekcionizma nema dobitnika."

Zaustavljeno približavanje siromašnijih i bogatijih zemalja

Godine 2018. bruto financijska imovina na tržištima u razvoju ne samo da je po prvi puta pala, već je pad od -0,4 posto bio izraženiji od istovremenog pada u industrijaliziranim zemljama (-0,1 posto). Ključnu ulogu odigrao je slab razvoj u Kini, gdje je imovina pala za 3,4 posto. Međutim, ostala važna tržišta u razvoju, poput Meksika i Južnoafričke Republike, morala su nadoknaditi i značajne prošlogodišnje gubitke.

Riječ je o nevjerojatnom preokretu u trendovima. Tijekom protekla dva desetljeća, rast financijske imovine u siromašnijim regijama u prosjeku je iznosio 11,2 postotna boda više nego rast koje su bilježile bogatije regije, čak i ako u izračun uključimo 2018. godinu. Čini se kako su trgovinski sukobi u siromašnijim zemljama iznenada zaustavili proces njihova sustizanja bogatijih zemalja. No ni industrijalizirane zemlje nisu bolje prošle: Japan (-1,2 posto), zapadna Europa (-0,2 posto) i Sjeverna Amerika (-0,3 posto) također su se morale nositi s negativnim rastom imovine.

Hrvatska: financijska imovina zabilježila rast usprkos globalnom trendu

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za 4,0 posto, što je nešto više od stope rasta od 3,3 posto zabilježene godinu dana ranije. Za tako dobar rezultat ponajviše su zaslužni osiguranje i mirovine, koji čine četvrtinu ukupne financijske imovine i koji su ostvarili rast od 6,1 posto; to je, međutim, najslabiji rast u proteklih sedam godina. Bankovni depoziti čine više od polovice portfelja, a zabilježili su rast od 4,4 posto, što je najviši njihov rast u zadnjih sedam godina. S druge strane, prošle su godine vrijednosni papiri zabilježili razočaravajuće nisku stopu rasta – tek 0,5 posto. Rast obveza iznosio je 4,6 posto, što je potvrda daljnje normalizacije nakon godina tijekom kojih su hrvatska kućanstva smanjivala svoj dug: u razdoblju između 2011. i 2016. godine njihov je dug pao za 10 posto. Omjer zaduženosti kućanstava na kraju prošle godine iznosio je 35,3 posto, što je oko sedam postotnih bodova niže od rekordno visokog duga iz 2010. godine.

Zbog rastućih obveza prošle je godine neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za samo 3,8 posto, što je njezin najslabiji rast u proteklih sedam godina. S neto financijskom imovinom od 10.560 eura po glavi stanovnika Hrvatska je ostala na 33. mjestu na popisu najbogatijih zemalja (financijska imovina po glavi stanovnika, vidjeti tablicu vodećih dvadeset), iza Grčke (31. mjesto).

Na vrhu je SAD ponovno smijenio Švicarsku, ponajviše zahvaljujući snažnom dolaru. Dugoročno gledajući, uzmemo li u obzir kako se taj popis mijenjao od početka ovog stoljeća naovamo, neminovan je napredak brojnih istočnoeuropskih zemalja: među dobitnicima su tri baltičke države (skok od šest mjesta), Rusija (skok od šest mjesta), Bugarska (pomak prema gore od četiri mjesta) i Mađarska (napredak za tri mjesta). Istovremeno se Hrvatska ponašala više kao neka zapadnoeuropska zemlja te pala za dva mjesta.

Više pročitajte ovdje.

hr Wed Sep 18 2019 19:24:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5daac25429111c80bd8b456b/80

Kako se prilagoditi tržištu i odabrati najpovoljniji model ugovora za opskrbu električnom energijom

U HGK u Splitu održana radionica Tržište električne energije za poduzetnike
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana je 18. listopada u HGK – Županijskoj komori Split radionica o tržištu električne energije za poduzetnike.

- Cilj je radionice predstaviti poduzetnicima sveobuhvatan prikaz organizacije tržišta električne energije, a ŽK Split organizacijom ovakvih edukacija nastoji u što većoj mjeri informirati svoje članice te na taj način doprinijeti njihovom kvalitetnijem poslovanju“, rekla je pozdravljajući skup Ana Marija Puzić iz ŽK Split.

- Liberalizacija tržišta električne energije u Hrvatskoj donijela je velike promjene koje mnogi poduzetnici, posebno mikro i male tvrtke, ne stignu pratiti, zbog čega često struju plaćaju skuplje nego što moraju. Radom strukovnih udruženja uočen je problem nedovoljnog poznavanja tržišta električne energije, stoga je HGK tijekom listopada organizirala četiri regionalne radionice na ovu temu“, istaknuo je tajnik Udruženja energetike HGK Krešimir Štih.

Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Boris Makšijan je naglasio kako poduzetnici trebaju biti pametni kupci, ali i mogući proizvođači te iskoristiti zakonski okvir i regulative koje im donosi energetska unija.

- Cilj je energetske unije izjednačavanje i harmonizacija tržišta energije na prostorima država članica EU i postizanje jednakih prava i obveza sudionika tržišta te je u tu svrhu donesena Uredba o upravljanju energetskom unijom koja se primjenjuje na nacionalno zakonodavstvo“, izjavio je Makšijan najavivši i nove izmjene regulative o električnoj energiji u idućoj godini.

U ime Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA Mladen Žunec je istaknuo kako ukupna cijena električne energije obuhvaća više neovisnih komponenti, tržišnih i reguliranih, te više nije moguće razmotriti cijenu struje jednako kao prije uvođenja tržišnih odnosa u elektroenergetskom sektoru. HERA je u ožujku ove godine donijela novu Metodologiju za određivanje cijene za zajamčenu opskrbu, koja potiče kupca tj. poduzetnika da sklopi ugovor o opskrbi s jednim opskrbljivačem na tržištu, što bi značilo da može ostvariti povoljniju cijenu struje.

O temeljnim pravilima tržišta govorio je član uprave Hrvatske burze električne energije (CROPEX) Ivica Toljan predstavivši proces trgovanja na hrvatskoj burzi. Uvjete za stjecanje potpore u cijeni struje za pojedine kategorije poduzetnika, odnosno naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije predstavio je Ozren Fućak iz Hrvatskog operatora tržišta energije  (HROTE).

Na radionici  je bilo riječi i o dostupnim modelima za sklapanje ugovora, poticanju energetske učinkovitosti te o modelima za poduzetnike koji su i proizvođači električne energije. Dostupne tržišne modele za krajnje kupce u kategoriji poduzetništva predstavili su opskrbljivači električnom energijom i to Saša Dumanić, HEP Opskrba d.o.o., Radislav Gulam, Elektrodalmacija Split, Damir Šarec, HEP ESCO d.o.o. te Lana Barković i Jurica Gregurić iz RWE Hrvatska d.o.o. Brojni sudionici radionice su tako imali priliku dobiti vrlo konkretne i mjerodavne odgovore na pitanja, što su i iskoristili.
hr Sat Oct 19 2019 09:59:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5842b86c1eea8f07158b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Vrdoljak u Splitu gradi stanove vrijedne čak 16,4 milijuna kuna

- Pozvao sam ga zbog iskustva, znanja i pameti i nisam se prevario. On je uz prava preuzeo i sve obveze i to mi daje sigurnost. - izjavio je partner Ivana Vrdoljaka, Klement Bašić
Bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i njegov stranački kolega Klement Bašić grade stambenu zgradu nedaleko od splitske plaže Žnjan u kojoj će se prodavati luksuzni stanovi površine od 65 do 137 metara kvadratnih. 

Riječ je o zgradi koja ima 10 stanova, dva poslovna prostora i garažna mjesta. Očekuje se kako bi rokovi biti završeni do kraja Uskrsa. Prema objavljenim oglasima, kvadratura stanova i poslovnih prostora vrijedi oko 16,4 milijuna kuna.

Čelni čovjek HNS-a potvrdio je za 24sata kako stanove prodaju po višoj cijeni od onih na stranicama tvrtke - nešto nižoj od 3000 eura.

- Prodaja ide dobro i mogu reći da ćemo pristojno zaraditi jer smo podigli nivo kvalitete gradnje u Splitu. Ja sam ušao u projekt naknadno, Bašić je već imao zemljište koje je kupljeno od privatnika, a nije bilo nikakvih prenamjena zemljišta - rekao je Vrdoljak koji je kazao kako je dao pozajmicu svom partneru i da mu je vraćena od avansa prodaje stanova na Žnjanu, koju je onda iskoristio za kupnju stana u Zagrebu. 

Partner Klement Bašić otkrio je kako je riječ o iznosu od 450 tisuća kuna. On je potvrdio kako je on osnovao tvrtku Sunčani Žnjan i kupio zemljište, potom je u cijeli posao uključio i Vrdoljaka. 

- Pozvao sam ga zbog iskustva, znanja i pameti i nisam se prevario. On je uz prava preuzeo i sve obveze i to mi daje sigurnost. Ja sam kupio zemljište od prijatelja i odlučio se za stanogradnju jer sam godinama u tom sektoru, a za politiku i nisam više previše zainteresiran. Ja sam od 1986. privatnik i nikada nisam bio na državnim jaslicama, kaže Bašić, piše 24sata. 

hr Sat Oct 19 2019 09:50:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5da9cb9329111ce0ba8b45c4/80

Održan 15. Poduzetnički kafić: Vraća se dignitet strukovnim zanimanjima i obrtništvu

Grad Split u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i UHY Savjetovanjem d.o.o. organizirao je 15. Poduzetnički kafić na temu „Izazovi i prilike - Od naukovanja do poduzetništva“.

U neformalnom druženju uz kavu, gosti predavači bavili su se temom povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada. Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, predstavila je aktualne natječaje iz resornog Ministarstva, a koji imaju za cilj da se neposredno u gospodarstvu osigura usvajanje ključnih vještina i kompetencija u obrtničkim zanimanjima i kvalitetno obrazovan kadar, a kako bi se potaknulo zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. 

U izlaganju je istaknula kako će Ministarstvo,osim učeničkih stipendija za obrazovanje u obrtničkim zanimanjima, obrtnicima i pravnim osobama sufinancirati 80 posto troškova potrebnih za isplatu naknade za naukovanje učenicima, iznos nagrade mentoru u obrtu ili pravnoj osobi koji podučava učenike te poduprijeti nabavu opreme potrebne za izvođenje naukovanja, do maksimalnog iznosa potpore od 500.000 kuna.

Elida Marković, predsjednica Obrtničke komore Splitsko – dalmatinske županije, izrazila je zadovoljstvo novim zakonom o obrtu koji, smatra, vraća dio ovlasti obrtnicima: 

- Ljudi iz struke koji koriste radnu snagu najbolje znaju koje su manjkavosti na tržištu koje vapi za dobrim zanatlijama. Došlo je do promjene trenda, sve više djece upisuje u strukovna zanimanja, a tome pridonose i stipednije za obrtnička zanimanja, smatra Marković.

Čula su se i iskustva iz prve ruke.

Ljiljana Subašić dvadeset je godina privatni poduzetnik i vlasnica frizerskog obrta: -Protekle godine prvi puta sam se javila na natječaj od ministarstva i, kao svaki obrtnik koji je sve stekao svojim radom, bila sam na skeptična, ali nakon pozitivnog odgovora shvatila sam da se može i preporučila bih svima da se javljaju na ovakve tipove natječaja, podvukla je Subašić, a slična iskustva mogla su se čuti i od drugih poduzetnika koji su istaknuli važnost sustavnog praćenja natječaja.

- Bavim se tehničkim zanimanjem i trebaju mi radnici znalci koje trebam mentorirati dulje od godinu dana, pa sam tako koristio mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Stručno ospobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i Zapošljavanje mlađih od 30 godina, prenio je svoje iskustvo obrtnik Božo Dujmović koji je nakon više od 30 godina rada u privatnom sektoru i puno naučnika koji su prošli kroz njegov obrt, 2018. godine dobio Nagradu ministarstva Šegrt Hlapić te je proglašen najboljim mentorom.

Svi sudionici uspješnog Poduzetničkog kafića složni su u zaključku da se polako vraća dignitet obrtništvu i strukovnom obrazovanju koje privlači sve veći broj mladih, a koji će odmah po završetku školovanja imati posla, što je u konačnici benefit za njih i čitavo društvo.

hr Fri Oct 18 2019 16:26:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/592579ffb9e03e97178b4655/80
Foto: Pixabay

Grad Split još uvijek nema odgovore na primjedbe ugostitelja

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara prije gotovo dva tjedna sastao se s predstavnicima splitskih ugostitelja...

Tom prilikom gradonačelnik i ugostitelji složili su se da je svima prioritet razvoj održivog turizma u gradu Splitu, kao i oko činjenice da je ugostiteljska ponuda važan dio gospodarskog razvoja grada.

Trenutni nacrt Odluke o komunalnom redu ima niz manjkavosti, počevši od toga da skica rasporeda ugostiteljskih objekata i tekstualni opis nisu podudarni, pa sve do činjenice da ugostitelji nisu bili uključeni u dijalog oko donošenja Odluke o komunalnom redu od samog početka. - prenosi N1

Aktualni prijedlog dovodi splitske ugostitelje u pravnu i egzistencijalnu nesigurnost, onemogućuje im planiranje daljnjih investicija i dodatno zapošljavanje ljudi. Trenutno je u Splitu u sektoru ugostiteljstva zaposleno oko tri tisuće ljudi, a grad od splitskih ugostitelja kroz najam i ostala davanja uprihodi milijune kuna.

- Tijekom razdoblja javnog savjetovanja, uputili smo nebrojeno primjedbi, a rasprava je završena prije više od dva mjeseca, točnije 10. kolovoza. Još uvijek ne znamo što će biti s našim objektima, ugovori nam istječu 31. prosinca, što paralizira naše poslovanje i dovodi nas u nemoguću situaciju. 

Ovim putem još jednom pozivamo Grad na nastavak dijaloga i uključivanje strukovne grupacije ugostitelja u donošenje izmjena predloženog dokumenta, a kako je uostalom i zaključeno na sastanku. Jedino što tražimo jest sudjelovanje u procesu donošenja Odluke koja će znatno utjecati na naše obitelji, kao i na obitelji naših zaposlenika. - poručuju splitski ugostitelji.


hr Fri Oct 18 2019 07:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .