Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583441651eea8f2ddd8b4577/80
Foto: Miroslav Lelas

Zatvorenik stare kninske bolnice: Kapetan Dragan je govorio "sve će ovo biti Srbija", a njegova osobna pratnja nas je tukla!

O zlostavljanjima je govorio Darko Kaurić, no taj dio nije predmet ovog postupka, naknadno je rekao predsjednik sudskog vijeća za ratne zločine. Drugi svjedok, Josip Gregorić, vidio je kad je u napadu na selo Jukinac pogođen BMW s oznakom "PRESS" u kojem je poginuo njemački novinar Egon Scotland

Dva posljednja raspravna dana na suđenju Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, krenula su pred Županijskim sudom u Splitu više nego zanimljivo. Prvo se optuženi za ratni zločin u Hrvatskoj suočio sa svjedokom Darkom Kaurićem, te 1991. godine hrvatskim policajcem. Bilo je jasno da svjedok ima nešto za reći, jer je već pri ulasku u sudnicu "strijeljao" pogledom kapetana Dragana...

- Mogu li Vas gledati u oči? - pitao je, već pri kraju svjedočanstva Kaurić, kada je optuženi dobio riječ.

- Samo Vi odgovarajte na pitanja. - razmahao se u zapovjednom "mode"-u kapetan Dragan.

- Mi smo bili prvi zatvorenici u staroj kninskoj bolnici, odnosno zatvoru, a Vaši vojnici su nas dočekali u špaliru i tukli kundacima, rukama, cipelarili, dok smo izlazili iz kamiona...

- Imam primedbu, svedok je lažov!

- Smijem li odgovoriti, dva puta me već naziva lažljivcem... Govorim samo istinu, mogu obaviti i suočenje! - uzrujao se svjedok Kaurić, obraćajući se sudu.

Iako je veći dio iskaza Darka Kaurića bio vezan upravo za zlostavljanja u staroj kninskoj bolnici, tek na kraju je sudac Damir Romac rekao da taj dio događanja uopće nije predmet ovog postupka.

"U ćeliju je ušao, ne mogu reći čovjek, Dragan Vasiljković. Kasnije smo doznali da je to bio on, nižeg rasta, u ruci je držao ručno izrezbareni štap od nekih 50-ak cm. Držao nam je predavanje kako će sve osloboditi i sve će biti Srbija. Imao je osobnu pratnju, četiri razvijena muškarca, Knindže, koji su nas tukli dok je govorio, a i nakon što je izašao iz ćelije nastavili su nas udarati, nakon toga je uslijedila još veća tortura. Rekao nam je i da je bio u Legiji stranaca, a kako sam ja iz Jukinaca, govorio je kako je ulicom "do zgrade Odbora nabrojao sto mrtvih ustaša", poslije je prestao brojiti. Iako to nije bila istina, kako smo tek kasnije doznali, tortura je uključivala i psihičko zlostavljanje jer je moja obitelj bila u Jukincima..." - dio je iskaza Darka Kaurića.

Izazvao je svjedoka i branitelj, odvjetnik Tomislav Filaković pitanjima poput "znate li da li je bilo još legionara u Golubiću?", na što mu je Kaurić odgovorio "zamoljavam Vas da me ne pitate gluposti, ja sam bio zarobljenik".

Nije bez veze ovaj "loš" odnos između Vasiljkovića i svjedoka, i pored tortura koje je u kazamatima preživio Kaurić, jasno je i iz činjenice da je upravo Darko Kaurić bio jedan od svjedoka za "The Australian". Protiv te medijske kuće Dragan Vasiljković je podnio privatnu tužbu u Australiji, koju je izgubio, a jedan od ključnih svjedoka na strani "The Australiana" je bio upravo – Kaurić.

Sve što je vidio tijekom napada na Jukinac, prigradsko naselje Gline, govorio je pak Josip Gregurić. Držao je trgovinu u mjestu, vratio se iz nabavke iz Siska malo nakon što je napad "iz minobacača, tenkova, snajpera, pješačkog naoružanja" započeo...

Vidio je pogibiju civila Nikole Regića, koji je iz njegove trgovine pokušao doći do svoje kuće. No, nekoliko metaka pogodilo ga je stotinjak metara nakon što je izašao iz prizemlja Gregurićeve zgrade. Svjedočio je i kako su u Jukince, iz pravca Petrinje, u automobilu yugo koral 60 stigli su novinari, fotograf Alojz Krivograd Futy je snimio tijelo ubijenog Regića, a ta fotografija je objavljena koji dan kasnije u ST-u, Slobodnom tjedniku. Vidio je i tamnoplavi BMW, na kojem je bila jasna oznaka "PRESS", koji je također oštećen na cesti u Jukincu, kao i vozača koji je uspio pobjeći iz vozila. Kasnije je doznao da je u BMW-u ostao ubijeni njemački novinar Egon Scotland.

Kao i inače, svjedocima je brojna pitanja postavljao kapetan Dragan. Više od samih pitanja, nekad i konkretnih, bilo je zanimljivo pratiti Vasiljkovićeve reakcije – naginjao se da bolje čuje odgovore, mrštio se nezadovoljan, podsmjehivao, širio ruke, pokušavao diskreditirati svjedoke čim bi se ukazala neka prigoda.


Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 16:38:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d56055b4739806d38b45a1/80

Sat planete za Zemlju: I Split se gašenjem svjetala pridružuje akciji

I ove godine će se diljem Lijepe naše gasiti svjetla za "Sat za planetu Zemlju"

Grad Split će se i ove godine uključiti u akciju „Earth Hour“ 2017. – Sat za planet Zemlju, simboličnim gašenjem svjetala na južnom pročelju Dioklecijanove palače  25. ožujka, subota, u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

Pozivaju se građani Splita da se pridruže akciji u 20.30 sati gašenjem svjetala na sat vremena u svojim domaćinstvima.

Sat vremena za planet zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, akcija je koju WWF (World Wildlife Fund for Nature) organizira desetu godinu zaredom, a od 2009. godine akciji se pridružila i Hrvatska. Akcija je evoluirala od inicijative jednog grada 2007. godine, u veliki globalni pokret u kojem je samo prošle godine sudjelovalo više od 7000 gradova iz više od 160 zemalja. Glavni cilj ove akcije je osvijestiti stanovnike planeta da moramo početi voditi računa o resursima koje trošimo.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Linić: "Uvedite eure, u čemu je problem? Limiti su glupost!"

Mostovac Maro Kristić, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima, najavio je veliku inicijativu Mosta – traže da se već od ove turističke sezone uvede mogućnost plaćanja u eurima, ali do dnevnog iznosa od 200 eura

Nezgodno je, kaže, odrediti do kada će trajati mogućnost plaćanja u eurima, ali iznos od 200 eura smatraju nekom psihološkom granicom koju je turist spreman potrošiti.

- Primjerice, milijun putnika (dođe) s kruzera i imaju striktno organiziran dan i to je situacija da ne mogu trošiti vrijeme čekajući u mjenjačnici. Matematički gledano, da svaki potroši 10 eura, to je 10 milijuna eura. To ne bi ugrozilo ni mjenjačnice ni banke jer je to novac koji se ionako ne promijeni - rekao je Kristić za televiziju N1.

U Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je u Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kuna, a za plaćanja se iznimno mogu koristiti i druge valute što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima.

- Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ako nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, Hrvatska narodna banka će se o tome odgovarajuće očitovati - odgovorili su za N1 u HNB-u.

HNB ima autoritet u ovom pitanju, a ne Vlada, rekao je tportalu Slavko Linić, koji uvjetno ne vidi nikakve prepreke za uvođenje plaćanja u eurima. 'Guverner Boris Vujčić stalno govori kako smo visoko eurizirana zemlja. Banke i mjenjačnice na svakom su koraku, većina je štednje građana u eurima, stoga ne vidim opasnosti od nastanka nekog crnog tržišta devizama -rekao je Linić tportalu.

Ono što mu ne odgovara u Kristićevu prijedlogu je uvođenje limita trošenja. 'Ako se to uvede, ja sam protiv. Ako netko iznajmljuje sobe i želi naplatiti račun od 350 eura, kako će on to napraviti? Nisam ni za kakvo ograničavanje, plaćanje eurima treba omogućiti ili onemogućiti, ništa između ne podržavam', rekao je Linić.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 20:23:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević vraća vojsku u četiri hrvatska grada

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ponovno je najavio da namjerava vratiti vojsku u Varaždin, Vukovar, Sinj i Ploče

Krstičević je danas obišao Vojarnu "Ivan V. Drašković" u Varaždinu te je naglasio da će već iduće godine u toj vojarni, koju je vojska napustila 2003. godine, biti smještena jedna bojna Hrvatske vojske.

- Cilj ove Vlade nije militarizirati hrvatsko društvo, nego odgovorno graditi sustav sigurnosti koji je potreban Hrvatskoj. Znamo kakva nam je bila povijest, znamo kako smo 90-ih godina bili ugroženi i Hrvatska više nikad ne smije biti ugrožena. I upravo ovaj sustav sigurnosti koji gradimo, razvijamo i poboljšavamo je u funkciji da se svi zajedno možemo nositi sa svim sigurnosnim ugrozama i rizicima i da Hrvatska u svakom trenutku može jasno, snažno i čvrsto reagirati na bilo kakvu ugrozu ili opasnost - rekao je Krstičević, javlja Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:48:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56afa2c2dcbadde6058b4aea/80
Foto: dinarik.hr

Odgođena prodaja Spaladium arene

Odluka o prodaji Spaladium arene odgođena je do srpnja, a sljedeća skupština vjerovnika društva Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju koji upravlja Spaladium arenom, održat će se nakon što se konstituira novo splitsko Gradsko vijeće

Vjerovnici su na skupštini u petak trebali odlučiti hoće li se pristupiti prodaji imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku na prijedlog odbora vjerovnika iz veljače. Do prodaje imovine trebalo bi doći zbog velikih troškova koji terete "Spaladium arenu".

Grad Split zbog situacije oko lokalnih izbora nije odlučio hoće li i kada ispostaviti zahtjev da se izuzme iz stečajne mase.

Stoga je, do konstituiranja novog Gradskog vijeća i izjašnjavanja Grada Splita hoće li, na koji način i kada ispostaviti izlučni zahtjev, odluka o prodaji odgođena.

Stečajna upraviteljica Natalija Mladineo izvijestila je i o troškovima odnosno dugovanjima od 260 tisuća kuna za struju i oko 57 tisuća kuna za vodu.

Arbitraža Hrvatske gospodarske komore (HGK) nedavno je prihvatila dvije točke tužbe banaka (Erste Gruop i Unicredit Austria AG), raskid ugovora između TPN-a (Tvrtka posebnih namjena) i Grada Splita, te da obveze TPN-a sada prelaze na Grad Split, no odbačena je treća točka tužbe u kojoj su banke tražile isplatu 53 milijuna eura s kamatama.

Spaladium arena je po načelu javno-privatnog partnerstva građena za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine. Javni su partneri grad Split i Vlada Republike Hrvatske, a privatni partner je konzorcij tvrtaka Konstruktor, IGH i Dalekovod koji je osnovao tvrtku Sportski grad TPN i ovlastio je za upravljanje Spaladium arenom. 

Za potrebe Svjetskog prvenstva 2009. izgrađena je samo sportska dvorana, bez poslovnog tornja, koji je također bio predviđen i iz kojega bi se namirio novac za održavanje dvorane.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:45:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .