Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582aebe71eea8f78bc8b464e/80
Foto: Vlada RH

Petrov: "Sabor je centra političkog života i mjesto gdje se zaista kvalitetno radi"

Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov izjavio je u petak kako je Sabor tijekom protekla dva mjeseca u odnosu na protekla tri saborska saziva u prosjeku udvostručio broj radnih dana, radnih sati, broj donesenih zakona i akata, te se pokazao ne samo kao najviše zakonodavno tijelo već i centar političkog života

- Uspjeli smo pokazati da Sabor može biti ne samo najviše zakonodavno tijelo, već i centar političkog života i mjesto gdje se zaista kvalitetno radi. Pokazali smo u zadnja dva mjeseca u odnosu na sve sazive sabora od 2007. do danas da je Sabor udvostručio broj radnih dana i radnih sati, te također udvostručio broj zakona i akata - rekao je Petrov na tradicionalnoj konferenciji za novinare na kraju ovogodišnjeg saborskog zasjedanja.

Sabor je održao dvije sjednice u trajanju od 34 dana, raspravljano je o 110 točaka dnevnog reda i doneseno 49 zakona, od kojih je 14 usklađeno sa zakonodavstvom EU.

Po hitnom je postupku doneseno 63 posto zakona, jedan zakon je donesen jednoglasno, jedan prijedlog zakona odbijen, a nije bilo prijedloga zakona koji su bili povučeni iz procedure.

Tijekom protekla dva mjeseca, kazao je Petrov, bilo je postavljeno 80 zastupničkih pitanja, 39 njih tijekom aktualnog prijepodneva, a 41 u pisanom obliku. Najviše pitanja uputili su zastupnici SDP-a - 43 posto, te HDZ-a - 26 posto.

Što se tiče aktivnosti na sjednicama, zastupnici su se, kaže statistika, javili za riječ 3020 puta, i to najviše za repliku i odgovore na repliku.

Od ukupnog broja javljanja za riječ bilo je dva posto povreda Poslovnika, pojedinačnih rasprava pet posto, predstavnici klubova zastupnika 13 posto, replike 43 posto te odgovora na replike 35 posto.

Klubovi zastupnika tražili su stanku tijekom zasjedanja 37 puta - najviše klubovi zastupnika SDP-a i HDZ-a.

Zastupnicima je izrečeno 10 stegovnih mjera – sedam opomena i tri opomene sa oduzimanjem riječi. Najviše stegovnih mjera, njih 50 posto, izrečeno je zastupnicima SDP-a.

- Pokazatelji su izvučeni nekoliko dana prije završetka rada Sabora, pa bi se tomu trebale dodati i aktivnosti tijekom zadnjih dana - rekao je Petrov.

Iznio je neke komparativne brojčane pokazatelje, rekavši kako je, primjerice, u 6. sazivu Sabora bilo 80 sati rasprave i doneseno je devet zakona, a u ovom sazivu 175 sati rasprave i 49 donesenih zakona.


Pernar najaktivniji, slijede Bulj i Maras

- Što se tiče prisustva zastupnika na sjednicama, prvih mjesec dana su se izrađivale kartice pa nije bilo moguće napraviti kvalitetnu analizu, no želja nam je omogućiti mjesečni pregled prisustva zastupnika u sabornici - rekao je Petrov.

Najaktivniji na sjednicama bio je Ivan Pernar (Abeceda demokracije) sa 168 javljanja za riječ, a slijede Miro Bulj (Most) sa 153 i Gordan Maras (SDP) sa 137 javljanja. Pritom se čak 18 zastupnika nije uopće javilo za riječ.

Najavljujući planove za budućnost Petrov je kazao da predstoji donošenje Kodeksa o etičkom ponašanju saborskih zastupnika, izmjena Poslovnika, informatizacija Sabora i ulaganje u obnovu zgrade.

- Iduće godine nas čeka donošenje Etičkog kodeksa, napravljena je radna skupina i načinjen prvi nacrt, u proceduru je poslano da se klubovi zastupnika izjasne o mogućim prijedlozima za promjenu Poslovnika, pokrenuta je informatizacija Sabora i vjerujem da će do kraja iduće godine biti gotova - rekao je.

U planu je i obnova Sabora, ponajprije njegova pročelja, obzirom da od 2004. nije bilo značajnih ulaganja u to.

Kada je riječ o informatizaciji, Petrov je rekao kako je prvi korak bio nabava tableta za zastupnike. "S druge strane, ukinuli smo mogućnost da zastupnici dobivaju laptope, na što se trebalo potrošiti ove i iduće godine 600.000 kuna. Smanjili smo javnu nabavu s planiranih 500 na 150 do 200 tisuća kuna i time uštedjeli gotovo milijun kuna", rekao je predsjednik Sabora.

Na novinarsko pitanje kako to da bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović nije bio niti jednom na saborskoj raspravi, Petrov je odgovorio kako je to za njega neprihvatljivo. 

- Neka se gospodin Milanović sam oglasi o tom pitanju. Trenutno nema stegovnih mjera ako netko ne dolazi u Sabor - rekao je Petrov.

Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 13:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cefd41eea8f71038b45df/80

Mađarski ledolomci probijaju led na Dunavu prema Dalju

Mađarski ledolomci, koji su u ponedjeljak stigli u Aljmaš, u utorak ujutro su krenuli u probijanje leda na Dunavu s planom da tijekom dana stignu do Dalja, kažu u Hrvatskim vodama no napominju da je zbog debljine naslaga leda teško prognozirati hoće li ostvariti taj plan

Voditelj Centra obrane od poplava za Dunav i donju Dravu Ivica Nađ kazao je Hini kako se probijanje ledostaja odvija prilično sporo jer su na nekim mjestima naslage leda deblje od metra.

Napominje kako se ledostaj proteže na dužini od oko 10 kilometara, a nakon što se led probije nizvodno, očekuje se da će ledolomci krenuti uzvodno, kako bi se osiguralo pravilan odlazak leda iz vodotoka i spriječio eventualni nekontrolirani porast vodostaja.

Dodaje kako su u stalnoj vezi s ledolomcima od kojih dobijaju izvješća o stanju na Dunavu.

U Hrvatskim vodama ističu kako na vodotoku Drave za sada nema problema s ledom, kao ni na Dunavu nizvodno od Borova Sela, niti za sada postoji opasnost od tzv. "ledenih poplava" jer je primjerice kod Dalja vodostaj niži od razine na kojoj se proglašava pripremno stanje.

Hrvatske vode jučer su izvijestile kako je nakon koordinacije hrvatske, srbijanske i mađarske strane na sastanku u Somboru dogovoreno da se na dijelu Dunava od zajedničkog interesa angažiraju dva mađarska ledolomca, a ako bude bilo potrebno, može ih biti i više.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 13:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587dedb51eea8f2a088b4575/80
Foto: Pro-Pedestrian

Pješaci oprezno: Policija vas vreba!

Policija će provoditi pojačane aktivnosti u prometu, posebice one koje se odnose na pješake

U srijedu (18. siječnja) u vremenu od 10 do13 sati, na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, provest će se pojačane aktivnosti u cestovnom prometu, koje će biti posebno usmjerene na prekršaje pješaka, kao i prekršaje koje vozači čine na štetu pješaka.

Naravno, tom prilikom će se sankcionirati i ostali prekršaji, posebno oni koji dovode do nastanka prometnih nesreća s najtežim posljedicama, kao što su nepropisna brzina, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, oduzimanje prednosti prolaska, nepropisno pretjecanje, korištenje mobitela za vrijeme vožnje i nekorištenje sigurnosnog pojasa na svim sjedalima. 

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 13:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cba341eea8ff6ff8b45b8/80
Foto: D.N.

Darujte krv, spasite nekome život

Krv mogu darovati sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.

Hrvatski crveni križ Gradsko društvo Split i KDDK PROMET organiziraju akciju darivanja krvi. Akcija će se održati u četvrtak, 19.siječnja od  8 do 14 sati, u Upravnoj zgradi Promet d.o.o., u maloj sali, na adresi Hercegovačka 20.

Pozivaju se svi ljudi dobre volje na ovu plemenitu i humanu akciju.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 12:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587df51b1eea8f8f078b45d1/80

Hrvatska uvozi krumpir pun pesticida koji je u Njemačkoj zabranjen

Kakva je kvaliteta uvoznog mlijeka koje se na našem tržištu prodaje ispod proizvođačke cijene? Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Zašto se u Hrvatskoj prodaje povrće iz zemalja izvan EU koje prskaju svoje proizvode pesticidima koji su kod nas zabranjeni? Dokad će vrijediti pravilo da se domaća hrana kontrolira od polja do stola, a ona iz zemalja EU uvozi bez ikakve kontrole?

Ovo su samo neka od pitanja koja su ostala bez odgovora na jucerašnjem okruglom stolu "Kakvu hranu jedemo (i uvozimo) u Hrvatskoj?" koji su organizirali Zbor agrarnih novinara pri HND-u i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.

Naime, iako su najavili dolazak, iz Ministarstva poljoprivrede nisu poslali svog predstavnika jer je Damir Agičić, pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane, danas bio zauzet akcijom suzbijanja ptičje gripe. Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, rekla je kako "apsolutna sigurnost ne postoji, ali je stanje sigurnosti hrane zasigurno puno bolje nego što se može iščitati iz medija".

Ivo Delonga, direktor Euroinspekt Croatiakontrola d.o.o., tvrtke koja provodi kontrole hrane, rekao je kako se 80 posto kontrole radi po ugovoru (samokontrole), a u ostalih 20 posto ubrajaju se druge kontrole.

- Trebamo kontrolirati svu hranu bilo da je ona iz Nizozemske ili iz Tajlanda. Trebalo bi razmisliti i o objedinjavanju svih inspekcija koje rade s hranom da ne bi došlo do preklapanja ovlasti. Eto, lani nismo imali nijedan uzorak GMO soje, što je posljedica velike akcije u kojoj smo prije tri godine upozorili na opasnost od takve soje - rekao je Delonga i dodao kako bi sada trebalo pooštriti kontrolu sojine sačme koja se i inače deklarira kao GMO.

Matija Brlošić, predsjednik HPK, požalio se na propuste u označavanju i deklariranju proizvoda.

- Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Na svašta se može napisati da je iz Hrvatske, a nigdje nije propisano koliko toga u sastavu treba biti. Znamo li je li mlijeko s velebitskih pašnjaka baš s tih pašnjaka? - istaknuo je Brlošić.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, upozorio je na propuste u deklariranju mlijeka i sireva, poput trapista koji to zapravo nije.

- Hrvatska nema plan monitoringa uvoznih proizvoda. Imamo najnižu cijenu mlijeka u EU, a u vrhu smo kvalitete proizvodnje - rekao je Bobetić za jutarnji.

Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, upozorio je na nelojalnu konkurenciju uvoznog povrća koje se pojavljuje na našim policama kada je berba domaćeg i tako mu ruši cijenu.

- Predao sam ministru popis tvrtki koje uvoze povrće iz Srbije i BiH i na njemu uopće ne navode zemlju podrijetla, nego samo pišu da je "iz otkupa". To se povrće tretira sredstvima koja su kod nas zabranjena - rekao je Gregorić.

Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, jedini je od sudionika skupa rekao kako hrana kod nas nije sigurna.

- Kod nas se prodaje krumpir iz BiH i Srbije od proizvođača koji nisu kao mi prošli tečaj za upotrebu pesticida. To je roba koja ima puno pesticida od kojih su mnogi kancerogeni i puni su alergena. Onaj je dječak preminuo od salmonele iz jaja, a ljudi se i dalje truju krumpirom čiji je uvoz Njemačka zabranila - rekao je Mesarić. Kaže kako je upozorio nadležne iz Ministarstva, ali su mu poručili da svoje sumnje potkrijepi dokazima.

- Pa što je onda njihov posao? Ljudi se truju lošim krumpirom, a uskoro će ga biti još više jer mi svoj sve više izvozimo i prolazimo sve kontrole bez problema - kaže Mesarić.

Svi sudionici okruglog stola složili su se da nam je što prije potreban Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi koji bi regulirao mnoga pitanja u lancu proizvođač, trgovac, potrošač. Svoju šansu domaći proizvođači vide u kratkom lancu opskrbe lokalnom hranom, za studente, škole, bolnice, vojsku...

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 12:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .