Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb07bc7cb557a8ea08b4fd4/80
Foto: PIXABAY

Tko ne živi u svom stanu, mora odmah vratiti kredit

Ministar naglašava pozitivne utjecaje poticane stanogradnje te najavljuje gradnju novih stanova na Krku, u Đurđevcu, Punatu, Splitu, Solinu, Trogiru, Šibeniku, Zadru...

Ministarstvo graditeljstva provodi dva konkretna programa za stambeno zbrinjavanje hrvatskih građana. Jedan je onaj noviji, koji se odnosi na subvencioniranje stambenog kredita za kupnju stana ili kuće te za gradnju kuće, a drugi je nešto stariji - program poticane stanogradnje.

Kako piše Glas Slavonije, program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj je pokrenut s ciljem da se građanima omogući rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih, uz zajamčenu kvalitetu i završavanje radova u roku, ali i radi poticanja razvitka građevinarstva kao multiplikatora općeg razvitka te povećanja broja zaposlenih.

Najava obračuna

Program se sastoji od nekoliko cjelina - najma nekretnine, poticanja kupnje kuća ili građevnog materijala, a najpoznatija je mjera kupnja POS stana. 

Pravo na kupnju stana uz obročnu otplatu imaju građani te jedinice lokalne samouprave i druge pravne osobe sa sje­dištem u RH radi davanja stana u najam. Prednost imaju oni kojima je to kupnja prve nekretnine. Prema modelu POS-a dosad je u Hrvatskoj izgrađeno 8000 stanova, a prema najavama aktualne vlade, do kraja njezina mandata planira se izgraditi još tisuću stanova, prenosi poslovni.hr

Ipak, kako je to nedavno najavio Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, u prvom tromjesečju 2019. kreće se u izmjene zakona o poticanoj stanogradnji, a one će se prije svega ticati POS stanova. Ministar najavljuje i obračun s onima koji su proteklih godina zloupotrebljavali tu mjeru. 

Pokazalo se, naime, da postoje slučajevi zlouporabe - pojedini vlasnici POS stanova, prije svega na Jadranu, svoje stanove iznajmljuju kao turističke apartmane. Ministar zbog toga najavljuje mjere kako bi se ispitale zakonske mogućnosti djelovanja protiv takvih rabota, i odluku da početak 2019. godine bude u izmjenama zakona prema kojima će svakome tko se stanom koristi u druge svrhe osim za stanovanje kreditni aranžamani odmah sjesti na naplatu. U tu svrhu Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) obavijestit će kreditnu instituciju, koja će postupati dalje. Pitanje koje se nametnulo samo po sebi jet tko će kontrolirati koriste li se POS stanovi za stanovanje ili za iznajmljivanje i prodaju.
Kontrola APN-a

- APN će obavljati kontrolu, u kontaktu smo i s Ministarstvom turizma, a u današnje vrijeme online usluga i društvenih mreža, koje se koriste u takvim poslovima, iskustvo je pokazalo da su građani skloni prijavljivanju onih koji zloupotrebljavaju model. Siguran sam da ćemo takvima stati na kraj - rekao je ministar Štromar nedavno Hini.

Ipak, ministar naglašava pozitivne utjecaje poticane stanogradnje te najavljuje gradnju novih stanova na Krku, u Đurđevcu, Punatu, Splitu, Solinu, Trogiru, Šibeniku, Zadru...

U Slavoniji nema turističkog rentanja, ali za Osijek, kao studentski grad, nije isključena mogućnost da koji POS stan bude izdan studentima u najam. Uostalom, posljednja zgrada izgrađena prema programu POS-a, u Vukovarskoj ulici, sa svojih 38 stanova vrlo je blizu, na deset minuta hoda, studentskog kampusa... U Slavoniji je, također, poznatiji jedan drugi problem, što doduše nije nezakonito, ali moralno upitno jest. U Slavoniji je zbog ratnih zbivanja s početka devedesetih mnogo onih koji su napustili to područje, a otišli su iz stanova za koje su imali stanarsko pravo. Poslije su ostvarili pravo na korištenje novih stanova, za koje su naposljetku dobili priliku i otkupiti ih. Ne, istina, baš po posebno povoljnim uvjetima (za razliku od POS programa), ali bilo je dovoljno da uplate samo jednu ratu kredita pa da se vlasnički uknjiže. Većina je taj stan vrlo brzo i preprodala. 

hr Sun Sep 30 2018 09:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c121b6a0e4938b8468b458d/80
Foto: PIXABAY

Najbolje dalmatinsko ulje iz Sinja: pogledajte koje su mjesto na ljestvici zauzeli ostali dalmatinski uljari

Ove je godine na ocjenjivanje pristiglo 259 uzoraka ulja iz Dalmacije, Istre i Primorja, ali i iz susjednih zemalja Slovenije i Bosne i Hercegovine
Osmu godinu zaredom održana je Međunarodna manifestacija Dani mladog maslinovog ulja u Dalmaciji. Ove je godine na ocjenjivanje pristiglo 259 uzoraka ulja iz Dalmacije, Istre i Primorja, ali i iz susjednih zemalja Slovenije i Bosne i Hercegovine, priopćili su iz Grada Vodica.

Dalmatinski uljari ne mogu baš biti zadovoljni ovogodišnjom berbom koja je bila znatno lošija i po količini i kvaliteti uroda nego što je bila u Istri.

Pokazali su to i rezultati kemijskih analiza po kojima je čak 61 uzorak svrstan u kategoriju djevičanskih ulja, jedan lepante, a u kategoriji ekstra djevičanskih ulja podijeljene su: 121 zlatna, 39 srebrnih i 20 brončanih medalja te 17 diploma za ekstra djevičansku kakvoću, piše lokalni.hr

Manifestacija je održana u vodičkom Hotelu Olympia pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i Šibensko-kninske županije. Organizira je Udruga dalmatinskih uljara uz pomoć Udruge senzornih analitičara OLEA iz Šibenika, Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, županijske Razvojne agencije i Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Najbolja mlada maslinova ulja:

šampion Manifestacije i šampion u kategoriji višesortnih ulja - OPG Ćurković, Sinj
šampion u kategoriji sortnih ulja - Kalcina Mikele, Grožnjan
2. mjesto - Josip Pavlica, Zadar
3. mjesto - Mario Crnobori, Banjole
4. mjesto - Jozo Omazić, Vodice
5. mjesto - Antonio Perica, Zagreb
6. mjesto - Ivo-Ivan Dugandžić, Čitluk, Bosna i Hercegovina
7. mjesto - PS Olive Posavianus, Kukuljanovo
8. mjesto - Stanko Birin, Vodice
9. mjesto - OPG Fiore, Kristijan Mirković, Vodnjan
10. mjesto - Uljara Nonno Bruno, Banjole
hr Thu Dec 13 2018 09:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ea487bb9e03e058a8b457b/80
Foto: Youtube

Rimcu odobren zajam te najavljuje rast: 'Tvrtka ili će postati velika ili će propasti'

Europska investicijska banka (EIB) odobrila je hrvatskoj tvrtki Rimac Automobili 30 milijuna eura vrijedan kredit, koje će automobilska kompanija iz Svete Nedelje iskoristiti za veća ulaganja u istraživanje i razvoj te za daljnji razvoj električnih automobila i njegovih dijelova.

Ugovor o kreditu u zagrebačkom hotelu Le Premier potpisali su Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a, i Mate Rimac, osnivač i čelni čovjek Rimac Automobila. Kredit Rimac Automobilima dio je Junckerova plana kojim Bruxelles želi dati dodatni poticaj ubrzanju gospodarskog rasta u EU, jačanju investicija i većem zapošljavanju.

Nova radna mjesta

- EIB sklapa partnerstvo s kompanijom koja piše povijest svjetske automobilske industrije. EIB je ponosan što može potaknuti stvaranje radnih mjesta, ojačati lokalno gospodarstvo i hrvatski izvoz, kao i tranziciju prema ekološki prihvatljivom prometu - istaknuo je Scannapieco.

Rimca i njegovu tvrtku opisao je kao “veliku priču o uspjehu, koja se gradi na odlučnosti, viziji i inovacijama”. EIB, dodao je, želi podržati takve projekte. Stoga su spremni financirati i druge uspješne hrvatske tvrtke koje to budu tražile, piše Jutarnji.hr

Ni Rimac nije krio zadovoljstvo zbog dobivanja kredita koji će mu pomoći u daljnjem razvoju poslovanja te je i drugim hrvatskim startupima s uspješnim projektima preporučio da apliciraju za kredite te banke.

Pečat EIB-a

- Dobiti ‘pečat’ EIB-a da smo prihvatljivi za financiranje je značajno. Jako su visoki kriteriji i uvjeti, tisuće i tisuće tvrtki se prijavljuje, a jako malo njih dobije kredit - rekao je Rimac novinarima.

Novac će, istaknuo je, iskoristiti za dovršetak postojećih projekata, kao i za neke nove. Najveći dio bit će usmjeren u rast tvrtke.

- Mi konstantno rastemo, samo u ovoj godini zaposlili smo više od 200 ljudi. Brzina zapošljavanja nam je ograničena time koliko novih kvalitetnih ljudi možemo naći i koliko ih možemo primiti u odnosu na postojeće. Taj tempo će se nastaviti i vjerujem da ćemo u sljedećih četiri ili pet godina, ako nam se planovi ostvare, dosegnuti 1000 ljudi - rekao je Rimac novinarima nakon potpisivanja ugovora s EIB-om. Dodao je da tvrtka ne može opstati takva kakva je sada: ili će stvarno postati velika i značajna ili će propasti.

Kada je riječ o izgledima da Hrvatska privuče značajnija ulaganja iz sektora automobilske industrije, Rimac je poručio da je najprije potrebno stvoriti preduvjete za privlačenje takvih investicija. I sam je, kaže, razgovarao s nekim velikim proizvođačima.

Slučajnosti nema

 - Bitno je da se stvore preduvjeti, da budemo atraktivni za te proizvođače. Nije slučajno da ih danas u Hrvatskoj nema, a prisutni su u svim zemljama u okruženju. Slovačka je, možda, savršen primjer: ima stanovnika otprilike kao Hrvatska, no njezin je izvoz automobila veći od cjelokupnog hrvatskog izvoza, a ukupan izvoz pet je puta veći od hrvatskog. Ne treba puno izmišljati, mi smo detaljno analizirali što su te zemlje radile i kako su privukle automobilsku industriju - zaključio je Rimac.

EIB je jučer podržao i PBZ ugovorom o garanciji za portfelj od 25 milijuna eura novih kredita za mala i srednja poduzeća.

hr Sun Dec 09 2018 19:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0d28dc0e4938433d8b46a5/80
Foto: PIXABAY

Od badema se može itekako dobro zaraditi, a Brač je to prepoznao

Domaćih badema na policama trgovina već godinama gotovo i nema. I ono malo što uzgojimo izvezemo, a uvoz je nevjerojatan - čak 90 posto ukupne potrošnje. Najviše ih uvozimo iz SAD-a i Turske. Bademi ili bajami su traženi i čini se da smo se ipak malo opametili - posljednjih godina posadili smo nekoliko novih nasada. Kako bi privukli nove uzgajivače, na Braču u općini Selca organiziran je okrugli stol - plantažni i individualni uzgoj bajama.
Na nekad zapuštenim pašnjacima niknuo je lijepi nasad bajama. Brački vrtli, odnosno braća Nebojša i Nenad Kurtović lani su uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te su se umjesto dosadašnjeg bavljenja turizmom i ugostiteljstvom odlučili baviti poljoprivredom. 

"Mi smo se raspitali za ovaj dio priče, ustanovili da možemo dobiti koncesiju od države na 50 godina po relativno povoljnim uvjetima, jer zemljište nije bilo poljoprivredno, mi smo ga pretvorili u poljoprivredno", kaže Nenad Kurtović.

Cilj im je projekt dovesti do kraja da imaju dobar plod i po količini i po kvaliteti. Poslije, kažu, uvijek ima mogućnosti to povezati s turizmom. A kako su imali vlastiti kapital htjeli su uložiti u nešto što će im dugoročno biti isplativo, a da to nije štednja, piše HRT.

"Zaključili smo da od te štednje nema ništa, za 10 godina pitanje je bi li mi u banci uopće imali onoliko koliko smo stavili, a nalazimo se u životnom razdoblju gdje nam se više ne žuri, a djeca imaju svoje karijere, svoje poslove pa će ih sačekat ovo jednog dana jer vjerujem da će oni to nastaviti dalje", kaže Nenad Kurtović.

Zašto baš bajam, jer poznato je da je Brač otok maslina i ovčarstva. 

"Tu smo imali sreću da smo došli do ljudi koji su nas znali uputiti, odnosno upoznati kakvo je stanje u ovom resoru poljoprivrede i gosp. Strikić je bio inicijator bajama, a mi smo došli s idejom da idemo i s ljekovitim biljem paralelno, ali smo odustali jer bi nam trebao jako veliki broj ljudi, a to je problem na otocima gdje se radi turizam sezonski i opredijelili smo se samo na bajam, za sada", kaže.

Do sada je zasađeno 2900 sadnica bajama, a za koji dan kreće i sadnja 3600 sadnica, a jedan dio zemljišta ostat će na čekanju za neke druge projekte. Riješili su i navodnjavanje, a prema studiji izračuna troškova i prihoda vjeruju u dobru isplativost.

Proizvodnja bajama u Hrvatskoj na vrlo je niskim granama, istaknuto je na skupu. Svega 430 ha je pod bajamima i to su uglavnom manji nasadi. Uvozimo iz Španjolske, Tunisa, Irana, i premda smo proizvodnju počeli prije Amerikanaca, od njih danas najviše uvozimo. 

"Kad smo mi imali proizvodnju bajama u Americi je postojala proizvodnja naturalna ili nikakva, danas, zahvaljujući njihovim potporama, ulaganjima u znanost, istraživanja u razvoju, oni su dostigli jedan vrh proizvodnje. Primjerice njihov prinos po ha je pet i pol tona, a kod nas je prinos svega 530 kg po hektaru", objašnjava dr. sc. Frane Strikić sa Sveučilišta u Splitu.

Jedan od glavnih razloga tako malog uroda jest što nemamo velikih komercijalnih nasada. Radi se o pojedinačnim stablima koja su osuđena na utjecaj prirodnih uvjeta, ističe Strikić, i tu vrijedni ona narodna "što Bog da bit će". 

Uz odabir sortimmenta, kod svakog podizanja nasada iznimno je važna analiza pedoloških i klimatskih prilika prostora na temelju čega se odabire gdje će i koja sorta dati najbolje rezultate. Nekad su se više sadili bajami s mekom ili polumekom ljuskom, danas ipak prevladava sadnja s tvrdom ljuskom.

Neke francuske, ruske, talijanske i bugarske sorte na našem području daju jako dobre rezultate. Govorilo se na skupu i o pozitivnim trendovima bajama na globalnom tržištu. Prema podacima EU-a 2016. od ukupnog prometa svih orašastih plodova gotovo polovinu zauzima bajam

Bilo je riječi i o ekonomskoj isplativosti, odnosno održivosti proizvodnje.

"Svaka poljoprivredna proizvodnja, a danas je fokus na bajamima, potencijalno može biti održiva u našim proizvodnim i gospodarskim uvjetima. Naravno, po odgovarajućim pretpostavkama i tehnološkim i ekonomskim. Ovdje smo na lokaciji čija dosadašnja realizacija pokazuje jedan pozitivan primjer", ističe Josip Gugić sa Sveučilišta u Splitu.

Vrijeme povrata investicije svakom je proizvođaču važna, posebice ako je riječ o dugogodišnjim nasadima.

"Jednostavno brzi povrat nije moguć. Početak rodnosti bajama je u 4. proizvodnoj godini, a prva godina pune rodnosti je osma godina. Prema tome, razdoblje povrata ove investicije je sigurno negdje u 10. do 14. godini. To se vrijeme s obzirom na bilošku uvjetovanost ne može i ne da skratiti, dodaje Gugić. 

Samo uporni mogu čekati. A osim čekanja tu su i financijska ulaganja koja nisu mala. Primjerice, na kamenjarskom terenu najizdašnija stavka troška je zahtjevna priprema tla.  

Skupa proizvodnja ali i skup proizvod na tržištu. Kilogram jezgre bajma je između 100 i 150 kuna. Plod je isplativ, jer osim u prehrani i prehrambenoj industriji bajam se koristi i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Stoga ne čudi da zanimanja za sadnju ima, samo je pitanje raspoloživog zemljišta.
hr Sun Dec 09 2018 15:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0a8a2f0e493871398b4670/80

HGK Županijska komora Split dodijelila priznanja najuspješnijim tvrtkama u 2017. godini

AD PLASTIK d. d., TROMONT d. o. o. i HUMAN RESOURCES CLOUD d. o. o. dobitnici su priznanja HGK Županijske komore Split za najuspješnija trgovačka društva u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini, u kategoriji velikih, srednjih i malih tvrtki. Plaketu za inovaciju dobila je Danira Glavinić, suvlasnica obrta FABIJANOVIĆ iz Supetra.
Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Split, održanoj 7. prosinca, u nazočnosti brojnih uglednih gospodarstvenika, predstavnika lokalne i regionalne vlasti, te gospodarskih i drugih institucija, tradicionalno su dodijeljena najviša priznanja HGK za uspješnost u poslovanju na županijskom nivou.

- Iako danas dodjeljujemo priznanja županijskim dobitnicima Zlatne kune, svi vi koji se nalazite ovdje ste dobitnici i pravi heroji jer se svaki dan borite za opstanak, u skladu s izrekom Gradi svoje snove, ili će te netko zaposliti da gradiš njegove, što je na tragu onoga čemu u gospodarstvu i težimo - visokomotiviranim, sposobnim pojedincima s poslovnim vizijama i mogućnošću izvedbe. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u prošloj su godini ostvarili za 9% veći ukupan prihod u odnosu na godinu prije, čime se ova županija svrstala na treće mjesto u državi, odmah iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije - rekla je pozdravljajući skup potpredsjednica HGK i v.d. predsjednice ŽK Split, Mirjana Čagalj.

Savjetnik i izaslanik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Petar Mišević je, čestitajući svim nominiranim i dobitnicima, naglasio da HGK provodi čitav niz aktivnosti, poput digitalizacije, internacionalizacije te otvaranja predstavništava u svijetu, kako bi pomogla tvrtkama u poslovanju i promovirala hrvatsko gospodarstvo.

Čestitke i potporu gospodarstvenicima, u ime Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, izrazili su zamjenik gradonačelnika, Nino Vela te zamjenik župana, Ante Šošić. AD Plastik d. d. Solin najuspješnija je velika županijska tvrtka u prošloj godini. AD Plastik Grupa je najveći proizvođač plastičnih komponenti za automobilsku industriju u Hrvatskoj ijedan od najvećih u Istočnoj Europi. Sa sjedištem u Solinu, i proizvodnim pogonima na osam lokacija u pet zemalja, ova multinacionalna kompanija zapošljava više od 2.900 zaposlenika, a proizvodi su im zastupljeni u vozilima najvećih svjetskih proizvođača automobila.

Primajući priznanje, predsjednik Uprave AD Plastika, Marinko Došen je istaknuo da osnovu uspješnog poslovanja i rasta tvrtke čine njihovi zaposlenici, te je poručio “iako poslujemo na međunarodnom tržištu, u Solinu smo osnovani, ovdje uspješno radimo i ovdje ćemo i ostati.“

Uz AD Plastik u kategoriji velikih tvrtki nominirani su bili Tommy d. o. o. Split i Bobis d. o. o.Split. U kategoriji najuspješnijih srednjih tvrtki, između tri nominirane - A3 d. o. o. Split, ERA-Commerce d. o. o. Vrgorac i Tromont d. o. o. Split, priznanje je dobio Tromont.

Tromont je tvrtka specijalizirana za projektiranje i izvođenje svih poslova u graditeljstvu, a glavne su im djelatnosti izgradnja objekata, te izvođenje termotehničkih, hidro i elektro instalacija. U više od 20 godina postojanja izrasli su u jednu od vodećih instalaterskih tvrtki na svom području. Na priznanju, već drugoj osvojenoj plaketi Zlatna kuna, zahvalio je direktor Tromonta, Ljubomir Artuković.

Tvrtka Human Resources Cloud d. o. o. Split, koja je prošle godine bila nominirana u kategoriji najuspješnijih malih tvrtki, ove je godine i osvojila priznanje u istoj kategoriji. HRCloud je softverska kompanija koja u Hrvatskoj posluje šestu godinu te zapošljava 40-ak stručnjaka koji osmišljavaju i izrađuju softver u domeni upravljanja ljudskim kapitalom. Proizvodi im se koriste diljem svijeta, a glavno su im tržište Sjedinjene Američke Države.

- Za razliku od svima vidljivog turističkog rasta, IT sektor u našoj županiji također doživljava svojevrsnu revoluciiu. Sektor je to s velikim potencijalom i globalnim dosezima, te samsiguran da ćemo još slušati o uspjesima iznimnih mladih ljudi s kojima radim - rekao jedirektor HR Clouda, Vedran Vukotić.

U kategoriji malih trgovačkih društava nominirani sujoš bili Termodinamika d. o. o. Split i Ira-Commerce d. o. o. Dugopolje.

Plaketu Zlatna kuna za inovaciju dobila je Danira Glavinić, suvlasnica obrta Fabijanović iz Supetra za inovaciju “Izmjenjive navlake za ogradu dječjeg krevetića“. Ove zaštitne navlake se proizvode i prodaju pod brendom Dada&Rocco, koji je sinonim za cijelu lepezu kvalitetnih proizvoda, prepoznatih kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Dobitnici su već nekoliko nagrada i medalja za svoju inovaciju, kojima se sada pridružila i komorina plaketa Zlatna kuna.

- Kao relativno mladom brendu, koji postoji tri godine, iznimna nam je čast biti u društvu uspješnih tvrtki s dugogodišnjim iskustvom od kojih mnogo možemo naučiti - rekla je, zahvaljujući svima koji su im pomogli na poslovnom putu, Danira Glavinić.

Hrvatska gospodarska komora, koja se ponosi tradicijom dugom 166 godina, te Komora u Splitu koja ove godine obilježava 210 godina postojanja, posebna su priznanja dodijelile županijskim tvrtkama s jednako dugom i impresivnom poviješću. Priznanja su tako dodijeljena Slobodnoj Dalmaciji d. d. za 75 godina, te Cestaru d. o. o. i Prometu d. o. o. za 70 godina postojanja i doprinosa hrvatskom gospodarstvu.
hr Fri Dec 07 2018 15:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .