Hvar: Konoba obitelji Bratanić u Vrbanju proglašena kulturnim dobrom RH

Ministarstvo kulture proglasilo je konobu obitelji Bratanić u Vrbanju na Hvaru kulturnim dobrom RH. Sklop Bratanić se nalazi na zapadnoj
strani mjesta u predjelu Krojevi dvori. Sačuvao je odlike tradicijske
arhitekture sela središnjega dijela Hvara, uz minimalne intervencije
suvremenim materijalima. 

Konoba je do danas sačuvala svoj izvorni izgled i namjenu, a nalazi
se u prizemlju stambeno-gospodarske katnice. Inventar konobe Bratanić broji 87 predmeta, a odražava namjenu tradicijske dalmatinske
konobe. Sačuvani su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji
su tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara. 

– Sačuvani predmeti svjedoče i o promjenama u načinu proizvodnje i
pohrane vina, prema njima možemo pratiti razvoj vinarstva i
podrumarstva. Ima više različitih tipova turnjeva, tijesaka
za vino te bačve različitih dimenzija i materijala. Sačuvane su
kamenice, različiti alati potrebni za rad u vinogradima i maslinicima,
staklene i drvene posude za vino, prošek i rakiju, oprema za tegleće
životinje, a većina je predmeta još uvijek u upotrebi – navodi se u obrazloženju Rješenja Ministarstva kulture.

Konoba obitelji Bratanić je dijelom ukopana u zemlju, dimenzija
12 puta 6,5 metara. Prozori su u obliku položenog pravokutnika, na
uzdužnome zidu su dvokrilna drvena vrata lučnoga nadvoja od kamenih
klesanaca s vanjske, dok je s unutrašnje strane izveden od niza
radijalno postavljenih kamenih segmenata. Pod je popločan kamenim
pločama većih dimenzija, zidovi su kameni, grubo zamazani vapnenim
mortom, na južnome zidu su tri niše za odlaganje predmeta, a sačuvana je
i drvena unutrašnja konstrukcija.

– Mnoge tradicijske kuće u Dalmaciji promijenile su svoj izvorni
izgled i namjenu, a osobito se gubi i mijenja izvorna namjena konobe.
Konoba se u novije vrijeme veže uz ugostiteljske objekte koji poslužuju
autohtonu hranu u ambijentu vinskoga podruma. Konoba obitelji Bratanić
sačuvala je izvorni izgled i namjenu dok se kroz inventar čuva
tradicijski način života i rada stanovnika Dalmacije, a ujedno se i
prate mijene u tradicijskoj kulturi sela koja nije bila statična i
nepromjenjiva. Konoba obitelji Bratanić povezuje materijalnu i
nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije – navela je u obrazloženju
Sanja Šaban, pomoćnica ministrice.

Evo kompletno obrazloženje Ministarstva kulture:

Rješenjem
Ministasrtva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 10.07.
2014. godine, Zbirka konobe Bratanić u Vrbanju utvrđena je kao
kulturno dobro. Zbirka sadrži 87 katalogiziranih predmeta koji su
sastavni dio Zbirke isprava tog kulturnog dobra. Konoba obitelji
Bratanić dio je stambeno-gospodarskog sklopa u predjelu Krojevi
dvori u naselju Vrbanj. Naziv Krojevi dvori potjeće iz naziva rodne
kuće Matija Ivanića koja je također žaštićena kao kulturno
dobro.

Sklop je sačuvao odlike tradicijske arhitekture sela
središnjeg dijela otoka Hvara, uz minimalne intervencije suvremenim
materijalima. Sastoji se od stambeno-gospodarske kamene katnice s
potkrovljem, uz koju je, širenjem obitelji Bratanić, dograđena
kamena katnica. Sklop je ograđen visokim kamenim zidom što je
karakteristika tradicijske arhitekture i organizacije prostora sela
središnjeg diejla otoka. U prizemlju je konoba dok se kat koristio
za stanovanje. Konoba je do danas sačuvala svoj izvorni izgled i
namjenu.

Prema Petru Skoku riječ konoba
je dubrovačko-romanska posuđenica od mlet. caneva
podrijetlom
iz kasnolatinske riječi canaba
u značenju baraka za živežne namirnice rimske vojske. U
tradicijskoj dalmatinskoj kući konoba je mjesto gdje se proizvode i
pohranjuju prvenstveno vina, ali i ostale namirnice, te mjesto u
kojemu se čuvaju alati i oprema potrebna za osnovne gospodarske
aktivnosti težaka. Konoba je redovito prizmeni dio tradicijske kuće
i morala je barem dijelom biti ukopana pod zemljomi po mogućnosti
otvorima sjeverno orijentirana, kako bi se osigurali optimalni uvjeti
za čuvanje: prozračnost, uravnotežena temperatura i vlažnost.

Konoba obitelji Bratanić postavljena je u smjeru
sjeveroistoj-jugozapad 12×6,5 m dijelom je ukopana u zemlju. Prozori
u obliku položenog pravokutnika postavlejni su na sjeb+vernoj i
sjeverozapadnoj starni, na uzdužnome zidu su dvokrilna vrata lučnog
navoja kamenih klesanaca s vanjske dok je s unutrašnje strane
izvedena od niza radijalno postavljenih kamenih segmenata. Pod je
popločan kamenim pločama većih dimenzija, zidovi su kameni, grubo
zamazni vapnenim mortom, na južnom zidu su tri ponare niše za
odlaganje predmeta, sačuvana je drvena unutrašnja konstrukcija.
Inventar konobe odražava namjenu tradicijske dalmatinske konobe.

Sačuvanui su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji su
tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara.
Sačuvani predmeti svjedoče i o promjenama u načinu proizvodnje i
pohrane vina, prema njima možemo pratiti razvoj vinarstva i
podrumarstva: više različitih tipova turnjeva tijesaka za vino te
bačve različitih dimenzija i materijala. Sačuvane su kamenice za
ulje, različiti alati potrebni za rad u vinogradima i maslinicima,
staklene i drvene posude za vino, prošek i rakiju,oprema za tegleće
životinje. Većina predmeta još uvijek je u upotrebi.

Mnoge
tradicijske kuće u Dalmaciji promijenile su svoj izvorni izgled i
namjenu, a osobito se gubi i mijenja izvorna namjena konobe. Konoba
se u novije vrijeme veže za ugovstiteljske objekte koji poslužuju
autohtonu hranu u ambijentu vinskoga podruma.Konoba obitelji Bratanić
sačuvala je izvorni izgled i namjenu dok se kroz inventar čuva
tradicijski način života i rada stanovnika Dalmacije, a ujedno je i
prate mijene u tradicijskoj kulturi sela koja nije bila statična i
nepromjenjiva.Konoba obitelji Bratanić povezuje materijalnu i
nematerijalnu kluturnu baštinu Dalmacije (tradicijsko vinogradarstvo
i vinarstvo vezani su za mediteransku prehranu koja je upisana na
UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine).