Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8e9760cb557add8d8b4815/80
Foto: https://www.melissablixt.com

Šveđanka koja se preselila u Hrvatsku: Ovo su moja negativna iskustva

Piše i kako je teško preseliti se u Hrvatsku što je čudi jer mjesečno gubi na tisuće stanovnika.
Blogerica Melissa Blixt prije tri mjeseca odlučila je zamijeniti Švedsku Hrvatskom i sada je odlučila napisati blog o svojim negativnim iskustvima tijekom tromjesečnog života u novoj zemlji.

Kao prvu negativnost navela je birokraciju.

 – Stvarno je teško objasniti Hrvatima (koji nemaju druga iskustva) kako je u Hrvatskoj birokracija užasno spora i neučinkovita –piše Melissa koja se čudi kako država još uvijek koristi pečate. Kaže kako se bez pečata ništa ne može napraviti te da je potrebno prikupiti puno pečata i papira.

– Ako imate tvrtku, ne možete potpisati ništa bez njega. Potpis nije dovoljan – piše Melissa i dodaje kako njen suprug, koji je otvorio tvrtku u Hrvatskoj, odbija koristiti pečat. Navodi i da Hrvatska očekuje od drugih da ga koriste.

– Švedska ih je koristila, ali u 70-im godinama. Stvarno je teško dobiti pečat u Švedskoj 2018. godine, no Hrvatska ne mari za to – dodaje Melissa.

Piše i kako je teško preseliti se u Hrvatsku, što je čudi jer mjesečno gubi na tisuće stanovnika.

Na drugom je mjestu promet.

 Živcira je što se nogostupi koriste za parkiranje te što mnogi aute koriste kako bi prošli samo 400 metara. Nasmijalo ju je i to što prometnici trebaju upravljati prometom tijekom sezone jer semafori nemaju senzore za gustoću prometa. Kao minus navodi i mali broj prometnica kojima se možete voziti zbog ''gustog prometa i idiota na cestama''. Smetaju joj i turisti koji se ne znaju ponašati te imaju ''ego veličine Rusije''. Žali se i na to da zbog fotografiranja blokiraju ulice, ali i na njihovu vožnju.

– Razumijem zašto većina Hrvata stvarno mrzi turiste – stoji u objavi. Kaže kako je mnogo puta čula da su Hrvati jako dragi i pristojni, no požalila se na dućane i servise gdje su nezainteresirani za kupce. – Jednostavno ih nije briga i to pokazuju – piše Melissa.

Smatra i da se domaći ljudi naljute ako spomenete negativne strane Hrvatske.

– Doživjela sam to nekoliko puta. Puno stvari je sj***** u Hrvatskoj. Svi u Hrvatskoj to znaju. No, očito ne smijete to kazati iz nekih razloga. Nisam sigurna zašto – napisala je. Nije joj jasno i zašto se ljudi stalno žale na zdravlje te joj na ulici ili u dućanu otvoreno govore o cijeloj povijesti bolesti. Hrvatskoj savjetuje da olakša proces otvaranja tvrtke, da se otvori kako bi privukla stanovnike drugih zemalja te da napravi velike promjene u birokraciji., piše Večernji


hr Tue Sep 04 2018 16:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1aecf0e4938f5198b4574/80

Simbol prkosa i ponosa, simbol otpornosti: Vukovarski Vodotoranj

Iako je pao, Vukovar je postao simbol otpornosti jednog naroda. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

Na današnji dan, u dostojanstvenim kolonama, prisjećamo se ultimativne žrtve jednog grada i svih njegovih žitelja. Prije točno 27 godina, završila je 87-dnevna herojska i mučenička borba branitelja protiv brojčano i tehnički superiornijih agresorskih snaga. 

Pao je Vukovar, a njegov pad obilježilo je stradanje civila kakvo se ne pamti na području Europe nakon 2. Svjetskog rata.

Vukovar je postao simbol otpornosti hrvatskog naroda, simbol požrtvovnosti i ustrajnosti u obrani svoga doma, svojih sunarodnjaka i svoje djedovine. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

U vrijeme gradnje, vodotoranj je bio jedna od većih građevina takvog tipa u Europi, a tijekom agresije snaga JNA i četničke paravojske pogođen je s više od 600 projektila.

600 projektila pogodilo je najvišu građevinu slavnoga grada. Nadali su se agresori da u Vukovaru neće ostati kamen na kamenu. A on je odbio pasti. Odbio je srušiti se unatoč stalnim bombardiranjima, unatoč suočavanju s nerezonskom destrukcijom i nezapamćenim količinama ljudske mržnje. 

Vinuo se u visine s hrvatskom zastavom dajući nadu da će Vukovar preživjeti.

Njegovi ožiljci i danas podsjećaju svakog prolaznika na patnju koju je Vukovar, sada već davne 1991. godine morao podnijeti. Stoji podsjetnik na stradanja branitelja i civila toga grada. Na svakog ubijenog i protjeranog, na svaki razrušeni dom. Stoji kao podsjetnik da se naš narod nikad ne predaje. Da ga se može udarati, ali nikad slomiti. Da će uvijek ponosno stajati i izviti se nad svim nedaćama koje ga zadese.

Jer hrabrost i ponos Vukovarskih branitelja, heroja kakvi se ne mogu susresti niti u jednom romanu, zalog su za budućnost. 

Vukovarski vodotoranj je dočekao sretnije dane. Simbol razaranja, ali i simbol otpornosti, konačno će dobiti lice kakvo zaslužuje. Obnovom će se učvrstiti oštećeni dijelovi konstrukcije, a nekadašnji vodotoranj postat će memorijal turobnoj i slavnoj prošlosti svoga grada. 

Ipak, vidljive rane Vukovarskog vodotornja i nakon obnove će ostati netaknute. Zauvijek će pričati priču o napaćenom i izudaranom gradu, koji je pao, a opet odbio pasti.

 

hr Sun Nov 18 2018 19:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1ab0e0e4938c2198b4582/80
Foto: Pixabay

Štrudla od jabuka: Najlakši recept za kolač koji miriše na djetinjstvo

Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije

Jedan od najpopularnijih deserata koji u raznim inačicama možete naći od sjevera do juga Europe je štrudla ili savijača od jabuka. Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije.

SASTOJCI ZA ŠTRUDLU OD JABUKA

pakiranje kora za savijaču (možete i sami napraviti vučeno tijesto)
1 kg kiselijih jabuka
10 dag šećera
5 dag maslaca maslac
cimet
malo ruma ili mlijeka za namakanje grožđica
grožđice
sladoled od vanilije

PRIPREMA ŠTRUDLE OD JABUKA

1. Kore pokapajte rastopljenim maslacem te na njih složite jabuke koje ste prethodno ogulili i nasjeckali na kockice veličine 1 cm.

2. Posipajte šećerom, cimetom i grožđicama koje prethodno namočili u rum ili mlijeko. Zarolajte tijesto i štrucu položite u namašćenu tepsiju. Štrucu malo ispikajte čačkalicom po vrhu kako ne bi popucala.

3. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta, dok tijesto ne dobije zlaćanu koricu. Pustite da se malo ohladi, narežite na šnite, pospite šećerom u prahu i poslužite uz sladoled od vanilije. 

SAVJET PLUS: Ako ne volite cimet i grožđice, slobodno iz izostavite iz pripreme. Po želji dodajte drugi začin koji volite ili štrudlu obogatite s malo sjeckanih oraha, badema ili drugih orašastih plodova.

hr Sun Nov 18 2018 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf176980e4938ea168b4609/80
Foto: FB/ Screenshot/ Kevin Carroll, MS, CP, FAAOP

Kornjača koja nakon 20 godina ponovno uči plivati s protetičkom perajom hit je na internetu

Kada je Rockyja udario brod, ostao je bez peraje…

Kornjaču Rockyja spasili su djelatnici akvarija na Floridi nakon to ga je u dobi između 25 i 30 godina udario brod. Tada je izgubio prednju desnu peraju i zadobio ozljede oklopa. Inače, prednje peraje kornjačama služe za plivanje, dok stražnje imaju ulogu kormila.

Njegovu priču čuo je protetičar Kevin Caroll koji proteze izrađuje za bolnicu na Floridi. Protetičar mu je odlučio izraditi peraju prilagođenu njegovoj anatomiji.

Rocky je svoju protezu prvo isprobao na suhom a potom su ga stavili u vodu pa je naposlijetku i zaplivao.

Rocky naime nije jedina kornjača s protezom. Kada su ga pustili u more, s njim je zaplivala i 17-godišnja kornjača Lola koja protezu ima još od ranije.

Njezina priča nešto je drugačija. Peraju je izgubila ljudskog nemara, smeća u oceanu. Obje kornjače moraju na fizikalnu terapiju kako bi se pratio njihov napredak.

Veliki broj kornjača svake godine ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica jer im nalikuju na meduze koje su im plijen. 

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina na svijetu, a najveća prijetnja im je interakcija s ljudima. Ovi gmazovi u posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjali. Prema procjenama, svake godine su u Jadranskom moru ulovi njih preko 5 tisuća.

hr Sun Nov 18 2018 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf13e330e493827148b469e/80

Kad procvatu u studenom jabuke!

Jabuka pomislila da je proljeće...
Mjesec je studeni, a u Imotskom, gradiću iza Biokova procvjetala jabuka.

Pomislila da je proljeće možda.

Zavarala je ova klima s temperaturama većim od 20 stupnjeva Celzijusa.

Ne zna ona da je uskoro čekaju prvi mrazovi.

Ipak, lijepo ju je vidjeti u cvatu!
hr Sun Nov 18 2018 11:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .