Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb06fe6cb557a8ea08b4fc6/80
Foto: PIXABAY

Tri sata od Sinja do Splita: Prije 56 godina prestala je voziti sinjska Rera

‘Tri ure vozila je od Sinja do Splita, oćel ispast koja vida svak se u njoj pita…’ Dio je ovo poznate pjesme koju je 1975. skladao poznati sinjski glazbenik Mile Čačija Čaja u čast sinjskoj Reri, koja je ostvarila zapažen uspjeh kod publike na tadašnjem splitskom festivalu.

Nazivali su svoju Reru i šuljaricom, sinjskim vlakom, sinjskom Feratom.

Vozilo se i prevozilo ovom prugom duž 45 kilometara, od 12. rujna 1903. do 30.rujna 1962. godine. Upravo na današnji dan prije 56 godina krenula je na svoje zadnje putovanje iz Sinja do Splita, ostavljajući na svojim tračnicama veliku povijest ispričanu kroz život i događaje cijelog splitskog zaleđa.

Podsjetimo kako je pruga bila planirana sredinom 19. stoljeća kao prva dionica buduće pruge između Splita i Sarajeva, dvaju trgovinskih središta, koji su u to vrijeme bili povezanih cestom kojom se putovalo pet dana, a Feratom, kako pjesma kaže, tri ure od Sinja do Splita. Uzbrdo, na povratku, još i više. Inače, pruga je bila duga 39,972 km, a imala je karakteristike brdske pruge na kojoj su bila izgrađena tri tunela – tunel u Gornjoj Rupotini (dužine 400 m), tunel Tri kralja na Grebenu (dužine 123 m) te tunel Jadro (poslije nazvan Mačkovac, dužine 118 m). Četvrti tunel je naknadno probijen na ulazu u kolodvor Split.

U 59 godina postojanja, na pruzi je bilo i onih manje lijepih stvari, kao i željezničkih nesreća gdje se izdvajaju tri – 18. siječnja 1904. na lokaciji Majdan prevrnula se zbog bure, atada je ozlijeđeno 15 putnika, 17. ožujka 1926. na lokaciji Ravnica prevrnula se također zbog bure, a tada je bilo troje lakše ozlijeđenih te 17. lipnja 1930. kada je na kolodvoru u Klisu iskočila iz tračnica, pri čemu je nastala samo materijalna šteta, piše ferata.hr

Zanimljivo je bilo putovati prugom i ovim dalmatinskim kršom od Sinja, preko Dicma i Dugopolja, a onda s Klisa vidi se more. Rerom ili Feratom prevozila se do splitskog pazara hrana i sve ono što bi vrijedne težačke žuljevite ruke stvarale na svojim njivama. Mnogi su i na svoja radna mjesta ili u škole u Split i Solin putovali svojom Rerom. S druge strane, žitelj s morskog kraja u Cetinsku krajinu Feratom bi dolazili za derneke, blagdane, Veliku Gospu ili Sinjsku alku… Mnogi stariji Sinjani i Cetinjani i danas se sjećaju njenog zvižduka, koji je na poseban način ispunjavao njihovu svakodnevnicu.

Trasa na kojoj su nekada bile šine od Solina do Sinja sada je dio hodočasničkog puta Gospi Sinjskoj. U te vruće kolovoške dane umjesto fićukanja Rere, odjekuju pjesme Nebeskoj Majci iz grla hodočasnika koji od Gospina Otoka u Solinu pohode Svetište Gospe Sinjske.

Rere, odnosno Ferate više nema. No, bilo bi lijepo kada bi barem njezina lokomotiva bila postavljena na željezničkoj postaji u Sinju, kao spomenik i podsjetnik njezinim vremešnijim putnicima te na znanje mladima kako su njihovi djedovi i pradjedovi desetljećima život vezivali uz jedan vlak… Do tada ne preostaje ništa drugo nego vratiti se onoj Čajinoj s početka teksta ‘tri ure vozila je od Sinja do Splita…’

hr Sun Sep 30 2018 08:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c164afe0e49387a4e8b45e2/80
Foto: Facebook

Grad Vodice daje 50 tisuća kuna za novi kombi malonogometaša: Od MUP-a traže da što prije otkriju počinitelje

Grad Vodice dat će 50 tisuća kuna iz proračuna malonogometnom klubu 'Heroji 2007' za pomoć pri kupnji novog vozila nakon što je kombi kojim su se do sada koristili potpuno izgorio u podmetnutom požaru u Zagrebu u nedjelju ujutro, odlučeno je na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Predsjednik vodičkog Gradskog vijeća Marin Mikšić osudio je vandalski čin koji se dogodio u Zagrebu nakon što su kriminalisti Policijske uprave zagrebačke utvrdili da je požar u kojem je u potpunosti izgorio kombi malonogometnog kluba iz Vodica, a minibus parkiran pored njega djelomično oštećen vatrom, podmetnut.

- Kombi je bio iznajmljen najmlađim našim sportašima, a na sport i mlade sam posebno osjetljiv. Najstrože osuđujem, u svoje ime i ime Gradskog vijeća, ovaj vandalski čin i tražimo od MUP-a i svih institucija da što prije otkriju počinitelje – kazao je Mikšić. 

Požar je, podsjetimo, planuo u nedjelju rano ujutro u 4,45 sati u Ulici Remetinečki gaj u Novom Zagrebu, ispred hostela u kojem su bila smještena vodička djeca koja su zapaljenim vozilima doputovali u Zagreb. Riječ je o mališanima iz vodičkog kickboxing kluba 'Hrvatski branitelj dragovoljac' koji su u pratnji nekoliko roditelja u Zagrebu bili na međunarodnom turniru. 

Kako je utvrdila zagrebačka policija, nepoznati počinitelj otvorenim je plamenom neutvrđenog izvora zapalio prednji dio karoserije kombija Citroen Jumper, šibenskih tablica, nakon čega se požar preko motora proširio na cjelokupno vozilo, a najviše na unutrašnjost koja je u potpunosti izgorjela zajedno s prednjim dijelom. Potom je počinitelj izazvao požar na šibenskom minibusu Mercedes, također zapalivši otvorenim plamenom plastičnu oblogu između vjetrobranskog stakla i poklopca motora, piše sibenik.in

hr Tue Dec 18 2018 22:08:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad72fc82af47f217f8b4793/80
Foto: Pixabay

Iz Hrvatske iselilo dvostruko više ljudi nego što tvrdi statistika

Iz Hrvatske se od ulaska u Europsku uniju iselilo dvostruko više ljudi nego što je to zabilježila službena statistika. Tvrdi se to u analizi zagrebačkog Instituta za javne financije objavljenoj u časopisu Public Sector Economics.

Znanstvenici Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić analizirali su i usporedili domaće i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji. Njihov zaključak je da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od službenih statistika.

Prema domaćoj statistici, Hrvatsku je od 2013. do 2016. napustilo 102.000 ljudi. S druge strane, inozemni registri govore kako se iz Lijepe Naše u istom razdoblju iselilo čak 230.000 građana. Najveći broj ljudi iselio se u Njemačku, čak više od 71 posto. Na drugom mjestu je Austrija sa 7,6 posto, a na trećem Irska sa 6,7 posto.

U istraživanju se kao glavni razlog iseljavanja navodi kretanje radne snage unutar EU-a, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Europske unije te veći stupanj njihova razvoja.

U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, smanjila se prosječna dob iseljenika. Primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. godine prosječni hrvatski emigrant imao je 41,5 godina, a u 2016. godini 33,6 godina.

Autori studije ističu kako je emigracija mladih ljudi nesumnjivo gubitak za Hrvatsku, ali dugoročno ukupni učinci iseljavanja i ne moraju biti tako pogubni, osobito ako se vrati dio mladih. 'Emigracija vodi unaprjeđenju znanja i vještina iseljenika, s obzirom na to da se njihovo znanje povećava zbog izloženosti međunarodnoj konkurenciji', navodi se u analizi.

Isto tako, za one koji ostaju povećava se mogućnost zapošljavanja, rastu plaće, smanjuje se stopa nezaposlenosti te dolazi do aktiviranja dugotrajno nezaposlenih osoba. Opet, masovno iseljavanje ugrožava mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi.

'Sveukupni učinci iseljavanja ovisit će o sinkronizaciji obrazovne politike s potrebama tržišta rada, sveukupnom stupnju gospodarskog razvoja i budućem ekonomskom rastu. U srednjem roku fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsku ekonomiju', zaključuju na kraju analize stručnjaci Instituta za javne financije, prenosi tportal.


hr Tue Dec 18 2018 19:49:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

'Na godišnjoj razini možemo spasiti grad veličine Gospića, ako usvojimo nacionalni plan za borbu protiv raka'

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara

Sedma i dosad najveća konferencija "Bori se i pobijedi" bavila se pronalaskom zajedničkih smjernica u borbi protiv karcinoma. Naglašena je važnost prevencije u suzbijanju bolesti. 

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. S konferencije je poručeno da rak ne bira i da je važno odazivati se na preventivne preglede. Bilo je riječi i o Nacionalnom povjerenstvu za izradu nacionalnog plana za borbu protiv raka.

- Jamčim da ukoliko plan usvojimo i provedemo možemo spasiti grad veličine Gospića, ili za vaše gledatelje pučanstvo Visa, Šolte, Lastova I Mljeta zajedno na godišnjoj razini", poručio je Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, piše vijesti.hr

hr Tue Dec 18 2018 18:45:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586363601eea8f339b8b4659/80
Foto: Dalmacija News

Stručnjak izračunao: Evo koji vam kućanski uređaji 'isišu' i po 2.000 kuna

Krenulo je blagdansko vrijeme i vrijeme kada naši kućanski aparati rade punim kapacitetima. Upravo zato je stručnjak za energetsko tarifiranje Nenad Kurtović za tportal izradio izračun potrošnje kućanskih aparata u četveročlanoj obitelji, a prema važećim HEP-ovim cijenama kilovatsata (kWh) u višoj tarifi (1,07 kuna) i nižoj tarifi (0,58 kuna) s uključenim PDV-om.

Prema njegovom izračunu, najveći potrošači električne energije među kućanskim uređajima su klimatizacijski uređaj i bojler u kupaonici.

Ako klimatizacijski uređaj koristimo zimi za grijanje i ljeti za hlađenje to nas, prema Kurtovićevom izračunu, košta oko 2.000 kuna godišnje. Bojler u kupaonici godišnje u prosjeku potroši 1460 kWh električne energije, što košta 1.253 kune.

Štednjak na struju s pećnicom godišnje potroši 801 kWh električne energije, a to košta 773 kune. Osobno računalo, ako se koristi po šest sati dnevno, potroši 329 kWh, a to je 336 kuna godišnje. Svakodnevnim korištenjem perilica posuđa godišnje potroši 365 kWh ili preračunato u novac – 315 kuna.

Hladnjak od 250 litara sa zamrzivačem od 50 litara godišnje potroši 263 kWh, odnosno 236 kuna. Perilica rublja, ako se koristi četiri puta tjedno, tijekom godine stvori trošak od 215 kuna. A sušilica rublja još dodatnih 316 kuna godišnje. I sušenje kose više puta tjedno košta oko 215 kuna godišnje.

Ako je televizor uključen šest sati dnevno, godišnje će potrošiti električne energije u vrijednosti od 208 kuna. Korištenje glačala dva puta tjedno godišnje će koštati 126 kuna. Usisavanje podova jednom tjedno električnim usisavačem košta 92 kune godišnje. A upotreba LED žarulje od 13 W godišnje košta 24 kune, piše tportal.

hr Tue Dec 18 2018 17:41:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .