Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5af97b222af47f0fc98b4573/80
Foto: Pixabay

Starenje nije "najveći krivac" za sijedu kosu

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih...
Većina ljudi dobije sijede već oko 30. godine života, a do 50. i polovina glave može biti prekrivena sijedim vlasima. Uzročnici ove pojave su mnogobrojni - od starenja, nasljednih faktora, preko stresa do raznih zdravstvenih problema.

Znanstvenici su otkrili da za sijedu kosu nije najveći krivac samo starenje, već previše stresa, koji na ovu pojavu utječe indirektno. Stanice zadužene za proizvodnju pigmenta, koji daje boju kosi, nestaju kada je tijelo previše izloženo djelovanju kortizola, hormona stresa, pokazalo je istraživanje.  

Tako je upravo dokazano da se boja dlake gubi onoga trenutka kada ste najviše izloženi stresu. Kada folikula dlake jednom prestane proizvoditi pigmentne stanice koje stvaraju melanin, kosa ostaje trajno sijeda, jer ne postoji mogućnost regeneracije tih stanica.  

Sijeda kosa u ranijoj dobi, oko 20. godine, može ukazivati na zdravstvene probleme kao što su:  

Neurofibromatoza
 
Ova bolest je poznata i kao Recklinghausenova bolest i spada u skupinu nasljednih bolesti koja izaziva rast tumora duž živaca i nenormalni razvoj kostiju i kože.  

Tuberozna skleroza  

Neuobičajeno, nasljedno stanje koje izaziva benigne tumore u više organa, uključujući mozak, srce, bubrege, oči, pluća i kožu.  

Bolesti štitne žlijezde  

Poremećaj funkcije štitne žlijezde može se manifestirati i kao vitiligo. To je autoimuna bolest koja dovodi do toga da se melanociti, stanice u korijenu folikule dlake koje proizvode pigment, izgube ili budu uništene. Uzrok tome može biti slabljenje imunološkog sustava kad on napada vlasište, a ne samu infekciju.  

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih.  

Prehrana se može smatrati uzročnikom nastanka sijedih i povezuje se s nedostatkom vitamina B12 u tijelu. Konzumiranje ribe kao što su losos, sardine i tuna, povećana konzumacija mliječnih proizvoda, ali i mesa kao što su govedina i janjetina stvaraju spomenuti vitamin, a korisne su i iznutrice, posebice životinjska jetra.  

Čupanje sijedih dlaka nije preporučljivo. Nije u pitanju vjerovanje da će vam izrasti umjesto te jedne, dvije ili tri nove, nego se folikul dlake može oštetiti i dlaka više neće rasti. To može dovesti do znatnog prorjeđivanja kose. A i tako samo odlažete nešto do čega će neminovno doći.

Kako se na ovu pojavu ne može stopostotno utjecati, jedino što preostaje je da jednostavno prihvatite činjenicu da sijedite. Ono što je najvažnije, ako je ova pojava povezana s nekim zdravstvenim problemom, jest da je na vrijeme utvrdite. - piše N1
hr Sun Sep 22 2019 14:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5daa175629111cdeba8b45e4/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Svjetski je dan menopauze: Što se tad događa u ženskom tijelu

Danas, 18. listopada, širom svijeta obilježava se Svjetski dan menopauze kako bi se podigla svijest o utjecaju koje menopauza može imati na svakodnevni život žena

Što je menopauza i što ju uzrokuje?

Menopauza je prirodni proces koji se događa kad žene prestanu imati menstruaciju i više ne mogu začeti prirodnim putem. Proces menopauze se odvija kad se u ženskom tijelu mijenja razina hormona, navodi British Menopause Society.

- Tijekom plodnih godina žene, njezina sposobnost da svaki mjesec stvara jajašca je povezana s oslobađanjem tri reproduktivna hormona (estradiola, estrona i estriola) koji se zajedno nazivaju estrogenom - objašnjavaju iz Udruženja za brigu o ženskom zdravlju Women's Health Concern.

- Kako žene postaju starije, pohranjivanje jajašaca u jajnicima je sve slabije i smanjuje se mogućnost začeća. U ovom se trenutku stvara manje estrogena, zbog čega se tijelo drugačije ponaša - zaključili su.

Dodaju i kako ne postoji 'jasan uzrok' zašto neke žene menopauzu dožive prerano.

Menopauza se može pojaviti i nakon različitih medicinskih tretmana, uključujući kirurško uklanjanje jednog ili oba jajnika, kemoterapiju, radioterapiju i liječenje karcinoma dojke.

U kojoj dobi žene doživljavaju menopauzu?

Menopauza se obično javlja kod žena u dobi između 45 i 55 godina.

Ako žena mlađa od 40 godina doživi menopauzu, riječ je o preranoj menopauzi, navodi Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa (RCOG).

Preuranjena menopauza javlja se kod otprilike jedne od 100 žena.

Koji su simptomi menopauze?

Iako se simptomi menopauze mogu pojaviti tijekom nekoliko mjeseci, žena je po definiciji u menopauzi nakon što nije imala mjesečnicu 12 mjeseci. Iako neće sve žene osjetiti iste simptome, oni najuobičajeniji su:

  • Navale vrućine
  • Nesanica
  • Vaginalna suhoća
  • Smanjeni seksualni nagon
  • Loše raspoloženje
  • Anksioznost
  • Noćno znojenje
  • Nelagoda tijekom seksa
  • Poteškoće s koncentracijom
  • Problemi s memorijom

Prije nego što dožive menopauzu, žene mogu doživjeti raniju fazu koja se zove perimenopauza, a simptomi mogu biti slični.

NHS naglašava da simptomi menopauze mogu trajati oko četiri godine od posljednje mjesečnice, a neki simptomi traju i duže.

Kako se simptomi mogu ublažiti?

Ako žena u menopauzi pati od teških simptoma, liječnik opće prakse može preporučiti da se podvrgne hormonskoj nadomjesnoj terapiji (HRT). HRT može zamijeniti estrogen u obliku tableta, flastera na koži, gelova i implantata, što može pomoći u ublažavanju simptoma. 

Liječnici opće prakse često pacijentice upozore i da zdrav način života može pomoći u ublažavanju simptoma menopauze, poput uravnotežene prehrane i redovitih vježbi. Ako se simptomi menopauze ne poboljšaju, liječnik opće prakse može ženu uputiti stručnjaku za menopauzu radi daljnjih uputa, piše 24sata.

hr Fri Oct 18 2019 21:50:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/55af81aa7cb23a4b138b4578/80
Foto: Nacionalni park Paklenica

Besplatan ulaz u Paklenicu: NP slavi rođendan

Sutra, uz besplatan ulaz u Park, možete besplatno razgledati i špilju Manitu peć
Nacionalni park Paklenica obilježava 70. godina od proglašenja nacionalnog parka, a tim povodom organizira i Dan otvorenih vrata.

Svim posjetiteljima je besplatan ulaz u Park i špilju Manita peć u razdoblju od 10:00 do 13:00 h.
Za najmlađe posjetitelje organizirana je lutkarsku predstava s početkom u 10:00h u posjetiteljskom centru "Podzemni grad Paklenice". Kazalište lutaka Zadar održat će svoju najnoviju predstavu „Bio jednom jedan...“, a predstava je primjerena za djecu od 3-12 godina. Priča o konopcima je priča o otkrivanju svijeta koji nas okružuje. 

Zaljubljenici u svemir mogu u 20:00h doći na ulaznu recepciju u Maloj Paklenici i pratiti predavanje astronoma Ante Radonića "Svemir i kretanje čovjeka".

Povodom rođendana organizirana je i već tradicionalna biciklistička utrka od Zadra (Trg pet bunara) do kanjona Velike Paklenice. 

Bila bi prava šteta da se ovaj jesenski vikend ne iskoristi u šetnji prekrasnom Paklenicom...
hr Fri Oct 18 2019 20:54:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b52df5ccb557afa2e8b48c2/80

Otkrijte kada vam plakanje može pomoći da se zaista osjećate bolje

Istraživanje iz 2014. otkrilo je da plakanje može pomoći ljudima da se opuste tijekom stresnih perioda, ali i kod visokog krvnog tlaka

Amerikanci su proveli istraživanje koliko često ljudi plaču. Tako su otkrili da žene prosječno plaču 3,5 puta mjesečno, a muškarci oko 1,9. Iako društvo plakanje često vidi kao znak slabosti, plakanje je dobro i donosi puno više dobrobiti nego što se misli, piše zivotistil.hr

Evo kada plakanje pomaže:

1. Stres

Studija iz 2014. otkrila je da plakanje može pomoći ljudima da se opuste tijekom stresnih perioda. Olakšanje ne dolazi odmah i može proći i nekoliko minuta prije nego što se tijelo počne opuštati. Prema istraživačima, plač aktivira parasimpatički živčani sustav, a kada se on aktivira dolazi do smirivanja.

2. Krvni tlak

Visoki krvni tlak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su moždani i srčani udar, čak i do zatajenja bubrega. Nekoliko istraživanja pokazalo je da plakanje ne samo da snižava krvni tlak nego ga i drži pod kontrolom.

3. Nakupljanje toksina

Suze mogu očistiti nečistoće, poput dima i prašine, iz očiju. Također, kada plačemo, naše suze izbacuju toksine koji se zbog stresa nakupljaju u tijelu. Ovo uklanjanje toksina pomaže smanjiti razinu kortizola u tijelu, što rezultira boljim raspoloženjem. Stoga ne čudi da se često osjećamo puno lakše nakon što se dobro isplačemo. 

4. Promjene raspoloženja

Promjene raspoloženja mogu se dogoditi zbog različitih razloga. Jedan od takvih razloga je nakupljanje mangana u tijelu. Kad plačemo, taj višak mangana izlazi iz našeg tijela. To smanjuje njegovu koncentraciju u tijelu, i kao rezultat, postajemo mirni i usredotočeni.

6. Bol

Kad smo u fizičkim bolovima, često pustimo nekoliko suza. Na taj način tijelo smanjuje bol. Istraživanje je otkrilo da plakanje oslobađa oksitocin i endorfin. Zbog tih spojeva ljudi se osjećaju bolje, a može se olakšati emocionalna i fizička bol.

hr Fri Oct 18 2019 19:52:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d1317ed29111c44e18b456e/80
Foto: Pixabay

Pijete kavu natašte?: Evo što se događa u vašem organizmu

Znanstvenici su otkrili što se točno u tijelu događa pijenjem kave natašte, nebitno je li ona instant, turska ili pomiješana s mlijekom

Omiljen je napitak diljem svijeta. Kava je hvaljena, opjevana i neizostavni dio razbuđivanja ljudi. Iako kava sadrži razne antioksidanse, njezine zdravstvene dobrobiti se poništavaju ako se pije pogrešno, odnosno ako se pije na prazan želudac. 

Naime, znanstvenici su otkrili što se točno u tijelu događa pijenjem kave natašte, nebitno je li ona instant, turska ili pomiješana s mlijekom.

1. Povećanje razine želučane kiseline
Kava na prazan želudac povećava izlučivanje klorovodične kiseline u probavni sustav, što je osobito loše kod ljudi koji boluju od gastritisa, te imaju sami po sebi višak kiseline.

Zbog visokih razina želučane kiseline povećava se rizik od nastanka čireva, kroničnog gastritisa, sindroma iritabilnog crijeva i želučanog refluksa.

2. Povećan rizik od raka
Zbog poremećene probave nakon ispijanja kave, često dolazi do otežane apsorpcije proteina u tijelu, što pak rezultira s nadutošću, iritacijom, pa i upalom crijeva, što sve dugoročno povećava rizik od raka debelog crijeva, najčešće maligne bolesti današnjice.

3. Tjeskoba
Pijenje kave općenito djeluje na povećanje razine hormona stresa, kortizola. Taj se efekt pojačava ako se kava pije natašte, jer hrana djeluje smirujuće na organizam, pa i smanjuje negativan učinak kave. Stres i tjeskoba vezuju se za lupanje srca, kratkoću daha...

4. Sniženi hormoni
Kofein iz kave ometa proizvodnju hormona serotonina, neurotransmitera odgovornog za osjećaj zadovoljstva i sreće. Nedostatak serotonina je glavni uzrok depresije i mentalnih bolesti.

Ako pojedinac pije kavu natašte, primjetit će naglo podizanje raspoloženja - no i naglo spuštanje nakon sat do dva. Ako se kava pije višekratno tijekom dana, serotonin postaje ovisan o vanjskim uzrocima, a ne rezultat rada organizma. - piše 24sata.

hr Fri Oct 18 2019 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .