Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2258790e493831608b45ec/80
Foto: Pixabay

Božić je omiljeni blagdan - i to ne samo vjernika, a znate li zašto ga uopće slavimo?

Uz najznačajniji blagdan Uskrs te uz Duhove, Božić se danas ubraja među tri najveća kršćanska blagdana, no prvi kršćani uopće ga nisu slavili. Počeo se slaviti u 4. stoljeću u Rimu, a kako se točan datum Isusova rođenja ne navodi u Novom zavjetu, ni danas nije posve jasno zašto ga slavimo baš 25. prosinca

Prema nekim teorijama, Crkva je odlučila taj dan slaviti rođenje Isusa Krista kako bi potisnula poganski blagdan koji se u to vrijeme naveliko slavio u Rimu.

U zimskom periodu poljoprivredni radovi bili su znatno manji pa se u mnogim kulturama to vrijeme koristilo za svetkovine. U Rimu su najpoznatije bile Saturnalije, zimske svetkovine posvećene bogu Saturnu (bog zemljoradnje) koje su počinjale 17. prosinca. Tih dana rad bi bio u drugom planu, jelo se, pilo, pjevalo i kockalo, a slavili su čak i robovi.

U sklopu Saturnalija 23. prosinca slavila se Sigillarija, svetkovina koju je obilježavala razmjena darova. Na 25. prosinca Rimljani su pak obilježavali Dies natalis Solis Invicti, slaveći božanstva povezana sa Suncem. Dan koji su smatrali i danom zimskog solsticija u Rimu se slavio kao dan nepobjedivog Sunca, a odlukom cara Aurelija ovaj se blagdan počeo slaviti u cijelom Rimskom Carstvu.

U vjerskom smislu Uskrs je puno važniji kršćanski blagdan od Božića i slavio se od samih početaka kršćanstva. Uvođenjem Božića, smatra se, Crkva je nastojala u tada još većinski poganskom Rimu potisnuti njihove blagdane. Za datum rođenja Isusa Krista, sina Božjega koji svijetu donosi svjetlost i spasenje, po toj je teoriji odabran 25. prosinca, kao zamjena za slavlje rađanja nepobjedivog Sunca.

Božićno darivanje, kićenje bora, čestitanje i pjevanje po kućama te druge običaje pogani su nastavili održavati i nakon preobraćenja na kršćanstvo, a na današnje su božićne običaje tako utjecale razne poganske kulture i njihovi običaji vezani uz zimski solsticij.

Valja napomenuti i kako je Crkva tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja kao početak nove godine. Do tada je početkom nove godine smatrala 25. prosinca, dan Isusova rođenja, a sam dan nove godine nazivao se još Mladi Božić ili Mali Božić.

U prošlosti je slavljenje Božića započinjalo 40 dana ranije, 11. studenog, a taj se period nazivao 'četrdeset dana svetog Martina'. Danas razdoblje koje prethodi Božiću nazivamo došašćem ili adventom, a trajanje mu varira. Početak došašća, ujedno početka crkvene godine, četvrta je nedjelja uoči Božića, a završetak na Badnjak. Običaj je vrijeme do Božića odbrojavati paljenjem jedne po jedne od četiri svijeće na adventskom vijencu od zimzelenih grančica, a koji simbolizira vječnost.

U vrijeme došašća Crkva nas poziva da s nadom i čežnjom, otvorenih očiju i srca, dočekujemo dolazak Sina Božjega koji nam donosi svjetlost i spasenje. Tijekom došašća održavaju se rane mise zornice koje zbog odricanja od sna imaju pokorničko značenje.

Međutim ovaj vrlo važan vjerski blagdan u novije je vrijeme populariziran i komercijaliziran pa se umjesto do njegovih temeljnih vrijednosti više drži do opuštanja, gozbe, veselja i darivanja, čime je on postao sve sličniji zimskoj svetkovini iz poganskog Rima.

Uvriježeno je mišljenje kako katolički vjernici slave Božić 25. prosinca, a pravoslavni vjernici 7. siječnja. Međutim svi kršćani Božić slave 25. prosinca, a razlika od tih trinaest dana posljedica je prelaska na gregorijanski kalendar u 16. stoljeću, koji nisu prihvatili svi. Do tada se u cijeloj Europi koristio julijanski kalendar, koji je uveo Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr.

Kao temeljni kalendar kršćanska crkva ga je prihvatila 325. godine na prvom ekumenskom saboru u Niceji. Zbog nesavršenosti julijanskog kalendara astronomi su u 16. stoljeću odlučili izraditi novi kalendar koji će biti precizniji pa je uveden gregorijanski kalendar (ime je dobio po papi Grguru XIII.). Novi kalendar prihvatila je latinska crkva ili katolici rimskog obreda te Grčka, Bugarska i Rumunjska pravoslavna crkva, dok su druge pravoslavne crkve, ali i one grkokatoličke, ostale na julijanskom kalendaru, u kojemu 25. prosinca pada na 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru.

Isto tako, završetak božićnog slavlja katolika nema veze s početkom proslave Božića kod pravoslavaca. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja poslije blagdana Sveta tri kralja (Bogojavljanja), piše tportal.hr

hr Tue Dec 25 2018 17:19:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d56763d29111cc44c8b45a6/80
Foto: Pixabay

Ovo su znakovi kroničnog umora koje ne smijemo zanemariti

Kako bi se kronični umor izliječio ili barem ublažio, bitno je promijeniti životne navike te se zdravije hraniti, baviti se fizičkom aktivnošću koja nas opušta, ići ranije spavati i slično.

Da je vrijeme za promjene, pokazat će vam idućih pet simptoma kroničnog umora koje ne smijete ignorirati.

1. Ne možete zaspati ili se budite noću

Oko 80 posto ljudi koji pate od kroničnog umora ima problema sa spavanjem. To se može manifestirati kao nemogućnost da zaspimo, a kada napokon utonemo u san, on je često isprekidan, odnosno vrlo se lako probudimo usred noći. A kada se probudimo iz sna, često se osjećamo kao da uopće nismo spavali. Kada i odspavate preporučenih 7-8 sati u komadu, ne osjećate se naspavano, piše Zadovoljna

2. Teško se koncentrirate

Ljudi pretpostavljaju da je simptom kroničnog umora jedino konstantni osjećaj umora, ali postoje i drugi znakovi kao što su povećana zaboravljivost, poteškoće s koncentracijom te učestala pojava da nas druge stvari lako ometu pri onome što radimo. Osobe s kroničnim umorom opisuju taj osjećaj kao da su stalno okruženi gustom sivom maglom, kao da im je mozak jednako umoran kao i tijelo.

3. Osjećate se izmoždeno poslije svake aktivnosti

Bilo da je riječ o odlasku u šetnju ili slušanju kako se vaši rođaci svađaju tijekom božićnog ručka, poslije bilo kakve razine fizičkog ili emocionalnog stresa osjećate se kao da ste bili u ratu. Ako su vaše tijelo ili um izloženi i najmanjem naporu, osjećate se potpuno izmoždeno. 

4. Teško vam je stajati na nogama

Osobama koje muči kronični umor, i stajanje na nogama može biti teško. Štoviše, simptomi kroničnog umora mogu postati puno izraženiji kada stoje nego kada leže. Stručnjaci vjeruju da osobe sa sindromom kroničnog umora doživljavaju stanje zvano ortostatska intolerancija pri kojemu dotok krvi u mozak slabi kada stoje uspravno.

5. Osjećate bolove po cijelom tijelu

Glavobolje koje se vraćaju, bol u zglobovima, mišićima, pa čak i bolno grlo koje ne prolazi mogu biti znakovi kroničnog umora. Često nema crvenila niti otjecanja – osoba samo osjeća bol koja se može širiti duboko u mišiće i zglobove.

hr Sat Aug 17 2019 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3782c8b9e03e8a298b465c/80
Foto: Pixabay

Ovako smanjite račune za vodu i uštedite

Nije važno želite li smanjiti potrošnju vode zbog odgovornosti za očuvanje okoliša, ili da biste smanjili račune, važno je svakodnevno se držati nekih pravila koja će pomoći da se potrošnja vode smanji

Ne perite voće pod neograničenim mlazom vode

Ne ostavljajte pipu otvorenu dok ispirete voće i  povrće. Uz takav mlaz potrošit ćete i do 12 litara vode u minuti. Umjesto toga, perite voće i povrće u zdjeli, tako da možete pustiti točno onoliko vode koliko vam treba. Osim toga, vodu u kojoj ste oprali voće i povrće možete iskoristiti za zalijevanje vrta.

Ne rashlađujte je istjecanjem

Ne ostavljajte pipu otvorenu dok ispirete voće i  povrće. Uz takav mlaz potrošit ćete i do 12 litara vode u minuti. Umjesto toga, perite voće i povrće u zdjeli, tako da možete pustiti točno onoliko vode koliko vam treba. Osim toga, vodu u kojoj ste oprali voće i povrće možete iskoristiti za zalijevanje vrta.

Ne perite rublje i posuđe ručno

Sve rublje koje se može prati u perilici radije perite tako, a ne ručno. Isto vrijedi i za perilicu posuđa. Naime, većina perilica danas koristi manje vode nego što biste trebali za ručno pranje, a mnoge imaju i štedne programe koje možete koristiti kad je to moguće. 

Provjeravajte ispravnost cijevi i slavina

Vodite računa da crijeva za dovod vode u perilicu rublja ili perilicu suđa ne propuštaju, odnosno ako primijetite da voda curi, odmah ih zamijenite. Također, pazite da vam slavine ne kapaju. Jedna slavina koja pomalo kapa dovest će do toga da nepotrebno potrošite  i do 9 litara vode na dan, pišu 24sata


hr Sat Aug 17 2019 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57d52529111c844e8b4598/80
Foto: Facebook

Vrsaljko ima dvojnika

Fotograija je pronašla svoj put do nogometaša
Po svemu sudeći Šime Vrsaljko ima dvojnika. Facebook je ekslodirao zbog slike muškarca koji sliči na popularnog nogometaša.

Fotografija je zapela za oko i nogometašu pa ju je podijelio na svom Instagram profilu i poručio: "Ako mi vidite brata blizanca recite mu da ga čekam kući. Brate, čuvaj mi se na toj bicikli."








hr Sat Aug 17 2019 12:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57c39729111cc64c8b45f4/80
Foto: TZG Omiš

Marko Tolja sinoć raznježio Omišane

Omiš ima bogat glazbeni, sportski i gastro program..
Ove godine Gusarska bitka u Omišu održati će se čak tri dana i ponuditi posjetiteljima bogat program glazbenih, sportskih i gastro događanja za sve uzraste. Sinoć je na prvoj večeri, popularno nazvanoj " Večeri Evergreena" nastupio riječki pop, swing i jazz glazbenik Marko Tolja u pratnji izvrsnog Big Band Makarska.

Oduševljena publika uživala je u ovom koncertu prepunom dobre vibre i još boljih hitova.

Danas je na rasporedu Dječji gusarski dan s početkom u 18:30 sati, nakon kojeg će nastupiti Maja Šuput. Više informacija o programu događanja Gusarske bitke u Omišu možete pronaći na FB stranici Gusarska bitka
hr Sat Aug 17 2019 11:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .