Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2258790e493831608b45ec/80
Foto: Pixabay

Božić je omiljeni blagdan - i to ne samo vjernika, a znate li zašto ga uopće slavimo?

Uz najznačajniji blagdan Uskrs te uz Duhove, Božić se danas ubraja među tri najveća kršćanska blagdana, no prvi kršćani uopće ga nisu slavili. Počeo se slaviti u 4. stoljeću u Rimu, a kako se točan datum Isusova rođenja ne navodi u Novom zavjetu, ni danas nije posve jasno zašto ga slavimo baš 25. prosinca

Prema nekim teorijama, Crkva je odlučila taj dan slaviti rođenje Isusa Krista kako bi potisnula poganski blagdan koji se u to vrijeme naveliko slavio u Rimu.

U zimskom periodu poljoprivredni radovi bili su znatno manji pa se u mnogim kulturama to vrijeme koristilo za svetkovine. U Rimu su najpoznatije bile Saturnalije, zimske svetkovine posvećene bogu Saturnu (bog zemljoradnje) koje su počinjale 17. prosinca. Tih dana rad bi bio u drugom planu, jelo se, pilo, pjevalo i kockalo, a slavili su čak i robovi.

U sklopu Saturnalija 23. prosinca slavila se Sigillarija, svetkovina koju je obilježavala razmjena darova. Na 25. prosinca Rimljani su pak obilježavali Dies natalis Solis Invicti, slaveći božanstva povezana sa Suncem. Dan koji su smatrali i danom zimskog solsticija u Rimu se slavio kao dan nepobjedivog Sunca, a odlukom cara Aurelija ovaj se blagdan počeo slaviti u cijelom Rimskom Carstvu.

U vjerskom smislu Uskrs je puno važniji kršćanski blagdan od Božića i slavio se od samih početaka kršćanstva. Uvođenjem Božića, smatra se, Crkva je nastojala u tada još većinski poganskom Rimu potisnuti njihove blagdane. Za datum rođenja Isusa Krista, sina Božjega koji svijetu donosi svjetlost i spasenje, po toj je teoriji odabran 25. prosinca, kao zamjena za slavlje rađanja nepobjedivog Sunca.

Božićno darivanje, kićenje bora, čestitanje i pjevanje po kućama te druge običaje pogani su nastavili održavati i nakon preobraćenja na kršćanstvo, a na današnje su božićne običaje tako utjecale razne poganske kulture i njihovi običaji vezani uz zimski solsticij.

Valja napomenuti i kako je Crkva tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja kao početak nove godine. Do tada je početkom nove godine smatrala 25. prosinca, dan Isusova rođenja, a sam dan nove godine nazivao se još Mladi Božić ili Mali Božić.

U prošlosti je slavljenje Božića započinjalo 40 dana ranije, 11. studenog, a taj se period nazivao 'četrdeset dana svetog Martina'. Danas razdoblje koje prethodi Božiću nazivamo došašćem ili adventom, a trajanje mu varira. Početak došašća, ujedno početka crkvene godine, četvrta je nedjelja uoči Božića, a završetak na Badnjak. Običaj je vrijeme do Božića odbrojavati paljenjem jedne po jedne od četiri svijeće na adventskom vijencu od zimzelenih grančica, a koji simbolizira vječnost.

U vrijeme došašća Crkva nas poziva da s nadom i čežnjom, otvorenih očiju i srca, dočekujemo dolazak Sina Božjega koji nam donosi svjetlost i spasenje. Tijekom došašća održavaju se rane mise zornice koje zbog odricanja od sna imaju pokorničko značenje.

Međutim ovaj vrlo važan vjerski blagdan u novije je vrijeme populariziran i komercijaliziran pa se umjesto do njegovih temeljnih vrijednosti više drži do opuštanja, gozbe, veselja i darivanja, čime je on postao sve sličniji zimskoj svetkovini iz poganskog Rima.

Uvriježeno je mišljenje kako katolički vjernici slave Božić 25. prosinca, a pravoslavni vjernici 7. siječnja. Međutim svi kršćani Božić slave 25. prosinca, a razlika od tih trinaest dana posljedica je prelaska na gregorijanski kalendar u 16. stoljeću, koji nisu prihvatili svi. Do tada se u cijeloj Europi koristio julijanski kalendar, koji je uveo Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr.

Kao temeljni kalendar kršćanska crkva ga je prihvatila 325. godine na prvom ekumenskom saboru u Niceji. Zbog nesavršenosti julijanskog kalendara astronomi su u 16. stoljeću odlučili izraditi novi kalendar koji će biti precizniji pa je uveden gregorijanski kalendar (ime je dobio po papi Grguru XIII.). Novi kalendar prihvatila je latinska crkva ili katolici rimskog obreda te Grčka, Bugarska i Rumunjska pravoslavna crkva, dok su druge pravoslavne crkve, ali i one grkokatoličke, ostale na julijanskom kalendaru, u kojemu 25. prosinca pada na 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru.

Isto tako, završetak božićnog slavlja katolika nema veze s početkom proslave Božića kod pravoslavaca. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja poslije blagdana Sveta tri kralja (Bogojavljanja), piše tportal.hr

hr Tue Dec 25 2018 17:19:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8d3fe329111ce8088b4697/80
Foto: Pixabay

Podignuta optužnica protiv 38-godišnjaka: Teško ga ozlijedio jer je homoseksualac

Tereti ga se da je ovo kazneno djelo počinio iz mržnje zbog spolnog opredjeljenja
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je, nakon provedenih dokaznih radnji, podiglo optužnicu protiv hrvatskog državljanina (38) zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz mržnje zbog spolnog opredjeljenja.

Okrivljeniku se stavlja na teret da je 7. kolovoza 2019. oko 2,30 sati u Sutivanu zbog netrpeljivosti prema osobama homoseksualne orijentacije prišao 25-godišnjaku za kojeg je ranije te večeri u ugostiteljskom objektu doznao da je homoseksualac i zbog toga ga provocirao i vrijeđao pogrdnim riječima.

Okrivljenika se tereti da je, s ciljem da teško tjelesno ozljedi oštećenika, snažno ga udario stisnutom šakom u lijevu stranu lica i nanio mu tešku tjelesnu ozljedu (krvni podljev područja lijevog oka s krvarenjem u spojnicu, oteklina desne jagodice lica i prijelom lijeve jagodične kosti, dna i bočne strane lijeve očne šupljine). - izvijestio je DORH. 

Tereti ga se da je navedeno kazneno djelo počinio iz mržnje zbog spolnog opredjeljenja.
hr Wed May 27 2020 20:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecd6fd26f2ab8b2438b456c/80
Foto: Fb/Crveni križ Brač

Brački Crveni Križ zahvalio posadi trajekta 'Marjan': 'Ljudi, neka vas čuva dragi Bog'

U tijeku ove krize, a i inače, uvijek kad je potrebno, veliki broj, na desetke puta skočili su u pomoć, napisali su

Brački Crveni Križ na svom Facebooku zahvalio je posadi trajekta 'Marjan' koja im je uskočila u pomoć s ukrcavanjem hrane... Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

- Puno ljudi, puno malih stvari koje nas okružuju shvaćamo zdravo za gotovo. Prođu neopažene, nezamijećene. A ne bi trebale. Jedna od takvih bila je i današnja situacija. Na trajekt 'Marjan' ukrcana nam je hrana, koju smo otišli preuzet uz pomoć našeg Nikole Martinića i DVD Supetar. Dok smo ukrcavali, primijetio nas je dio posade i tiho, bez iti jedne riječi počeli su i oni - paket po paket.

Pokušali smo ih dobronamjerno odgovoriti od toga s 'ljudi, cili radni dan je pred vama, oznojit ćete se', ali oni su onako uz smiješak samo tiho odvratili: 'bar znamo da je za dobru stvar'. U tijeku ove krize, a i inače, uvijek kad je potrebno, veliki broj, na desetke puta skočili su u pomoć. Uvijek uz lijepu riječ, uvijek uz podršku našem radu i za naš otok. Sve posade, svih trajekata.

Kad ti iz Splita stiže za korisnika terapija od životne važnosti, oprema za interventni tim, sanitetski materijal, hrana, ma šta god, a znaš da je to u sigurnim rukama kad je kod posade, naravno da moraš tim ljudima bit zahvalan. Uvijek. Ljudi, neka vas čuva dragi Bog - napisali su na Facebooku.

hr Tue May 26 2020 21:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecd657b6f2ab8f43f8b45eb/80
Foto: Instagram

Ava Karabatić ide na izbore? Kandidaturu u 10. izbornoj jedinici najavila na Instagramu

Osebujna Ava na Instagramu je pozvala pratitelje da glasaju za nju
Splićanka Ava Karabatić pokušala je skupiti potpise za predsjedničku kandidaturu, međutim, u tome nije bila uspješna. Sreću je, izgleda, odlučila potražiti na parlamentarnim izborima pa je svoje pratitelje na Instagramu pozvala da joj daju glas:

'Službeno sam odabrala x.izbornu jedinicu za kandidaturu. S obzirom da sam ovaj put sigurna da ću uspjet skupit potpise, zamolila bih vas ako vjerujete u ovu iskrenu, pomalo ludu, naravno pozitivno, ženu, da izađete 5.7 i glasate za mene na parlamentarnim izborima. Volim vas.'


hr Tue May 26 2020 20:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e42678929111cbb348b45d2/80

Besplatni koncert Orkestra HNK Split uoči Dana državnosti pred kazalištem

Koncert je poklon HNK Split svojim sugrađanima, započinje u 21 sat, a pristup je slobodan, bez ulaznica.

U petak 29. svibnja, uoči Dana državnosti Republike Hrvatske, Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split izvest će svečani javni koncert u čast hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije na Trgu Gaje Bulata, ispred zgrade splitskog kazališta. Izvedbom će ravnati maestro Jure Bučević, a na programu su djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, uvertira operi Figarov pir i Simfonija br. 31 u D - duru (Pariška). Koncert je poklon HNK Split svojim sugrađanima, započinje u 21 sat, a pristup je slobodan, bez ulaznica. 

“Klasični sam repertoar odabrao zato jer je to najbolji način da se orkestar vrati u formu nakon prinudne dulje pauze. Siguran sam da će to publika čuti i uživati u koncertu” kaže ravnatelj Opere HNK Split i dirigent predstojećeg koncerta maestro Jure Bučević.  

Program otvara uvertira Mozartovoj operi Figarov pir, nastaloj 1786. Uvertira, skladana u D-duru s oznakom presto, popularno je djelo koje se često izvodi samostalno na koncertima. Simfoniju br. 31 u D – duru, poznatiju kao Pariška, Mozart je skladao 1778, u dobi od 22 godine. 

U neuspješnoj potrazi za poslom nakon što je napustio mjesto na dvoru u Salzburgu, mladi je skladatelj, proveo šest stresnih mjeseci u Parizu koji se nerijetko označavaju kao mračno razdoblje njegova života. U Parizu mu je umrla majka Anna Maria koja ga je pratila na turneji, bio je u besparici, a njegova potraga za angažmanom bila je neuspješna. 

Genijalni je skladatelj bio fasciniran masovnošću tamošnjeg orkestra koji je brojio 55 glazbenika, najveći za koji je skladao do tada. Između ostalog, po prvi put je tada u jednoj simfoniji uključio klarinet. Navike pariške glazbene publike, koja je aplaudirala između pa čak i tijekom stavaka, nisu se svidjele Mozartu. Upravo osluškujući njihove reakcije skladatelj je napisao dvije verzije drugog stavka, jednu u šestosminskoj, drugu u tročetvrtinskoj mjeri. Obje se verzije danas ravnopravno izvode, pa je specifičnost u tome što publika, dolazeći na koncert, ne zna koju će od dvije Mozartove verzije drugog stavka slušati, Andantino, 6/8 ili Andante, 3/4 u G-duru.  

hr Tue May 26 2020 16:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .