Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07af982af47f11008b460b/80
Foto: zimo.dnevnik.hr

Povijesna uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila na snagu

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je danas stupila na snagu, novi je europski zakon koji bi trebao bitno otežati zlouporabu osobnih podataka koje tvrtke prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge.

GDPR je donesen u travnju 2016. i stupa na snagu nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

Uredba se odnosi na sve tvrtke koje posluju na teritoriju EU, ali i na tvrtke koje raspolažu podacima europskih građana, neovisno o njihovoj lokaciji. Tvrtke izvan EU koje svoju robu ili usluge nude unutar EU dužne su poštovati odredbe GDPR-a.

Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka od postanka weba.

U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regularizaciju toga nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zlouporabe osobnih podataka.

Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pozornosti nakon otkrića da su osobni podaci preko 87 milijuna korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, konzultantske tvrtke koja je bila angažirana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa, piše dnevnik.hr.

Pravo na zaborav

Mnogima se još samo prije nekoliko mjeseci akronim GDPR (General data protection regulation) činio još jednom nerazumljivom kraticom koja ih se ni na koji način neće ticati, ali posljednjih tjedana ne mogu od toga pobjećijer su im pretinci elektronske pošte zatrpani zahtjevima da daju izričiti pristanak na daljnje korištenje svojih podataka.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi europski zakon.

Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnoj razini, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.

GDPR zamjenjuje direktivu o zaštiti podataka, koja je donesena 1995. godine.

Uredba znatno pojačava prava građana, među inim, jamči pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih osobnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Europsku uniju.

Uredba predviđa i pravo na pristup svojim podacima, pravo da ih se korigira i izbriše. Svaki korisnik neke usluge ima pravo zatražiti kopiju svojih podataka. Moguće je tražiti i brisanje podataka povlačenjem pristanka na njihovu uporabu.

GDPR predviđa i "pravo na zaborav", odnosno mogućnost brisanja podataka. Primjerice, moći će se tražiti brisanje s mreže nekog grijeha ili gluposti počinjene u mladosti za koju nema pravnih razloga ili javnog interesa da ih se čuva.

Omogućava se i pravo na transfer svojih podataka, što znači da će se moći promijeniti pružatelj usluga elektronske pošte, a da se pri tom ne izgubi ranije prepiska na prethodnoj elektronskoj adresi.

Goleme kazne za nepoštivanje

Novi zakon ne odnosi se na sve tvrtke u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju i načina kako ih koriste. Manje tvrtke morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one tvrtke koje posluju u jednoj ili više europskih zemalja.

Uredba se najviše odnosi na tvrtke koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih tvrtki, pružatelje zdravstvenih usluga, banke, osiguravajuća društva itd.

Jedan od ciljeva GDRP-a jest i smanjenje količine podataka koji se koriste, pa će tako tvrtke trebati točno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.

Za kršenje odredbi GDPR-a poduzeća mogu platiti goleme kazne, koje mogu dosegnuti do 20 milijuna eura ili do četiri posto njihova prometa (bira se onaj iznos koji je veći).

Osobnim podatkom smatra se svaka informacija koja se odnosi na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Fizička osoba čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno uz pomoć identifikatora kao što su ime, slike, email adrese, bankovni podaci, objava na društvenim mrežama, zdravstveni podaci, računalne IP adrese, zvučni zapis, broj socijalnog osiguranja, kućna adresa itd.

Neki se podaci poput političkog uvjerenja, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja.. smatraju osjetljivima. Zabranjeno je prikupljati takve podatke bez prethodnog pisanog, jasnog i eksplicitnog pristanka korisnika i bez jasno navedene svrhe.

Provedbu nove uredbe neće nadgledati jedno sveeuropsko tijelo nego mreža nacionalnih i regionalnih tijela u zemljama članicama.

Hrvati nisu naročito zabrinuti krađom podataka

Iako je ostavljeno dvogodišnje razdoblje za prilagodbu i pripremu, očekuje se dosta problema u provedbi zakona.

Između ostaloga, mnogo nadzornih tijela u zemljama članicama nisu spremne preuzeti svoju ulogu bilo zbog nedostatka sredstava ili osoblja ili pak zato što još nisu donijeti potrebni propisi.

Tako se posljednjih dana u Hrvatskoj spominje kako bi zbog nove uredbe s radom privremeno mogao prestati Hrvatski registar obveza po kreditu (HROK) zbog nekih nerazjašenjenih nedoumica, što bi moglo u prvo vrijeme otežati odobravanje kredita.

Više od 250 milijuna Europljana i oko 2,5 milijuna Hrvata svakodnevno koristi internet kako bi se povezalo s obitelji ili kupovalo online.

Na taj način istovremeno dijele puno osobnih podataka, uključujući svoje ime, adresu, broj osobne iskaznice i informacije o svom zdravlju. To otvara vrata brojnim potencijalnim rizicima, npr. neovlaštenom otkrivanju podataka, krađi identiteta ili zlostavljanju na internetu.

Sedam od 10 Hrvata smatra da nema potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, dok njih gotovo šest od 10 izjavljuje da ne vjeruje poslovanju putem interneta. Štoviše, osam od 10 zabrinuto je zbog mobilnih aplikacija koje prikupljaju podatke bez njihova pristanka, a sedam od 10 brine što bi poduzeća mogla učiniti s informacijama koje su od njih prikupila.

U Hrvatskoj 24 posto ispitanika koji daju osobne podatke putem interneta vjeruje da ima potpunu kontrolu nad tim podacima, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15 posto ili čak samo četiri posto u Njemačkoj.

I dok 31 posto Europljana zabrinjava činjenica da nemaju nikakvu kontrolu nad svojim osobnim podacima na internetu, isto vrijedi za samo 19 posto Hrvata, po čemu je Hrvatska jedna od najoptimističnijih zemalja EU-a kada se radi o sigurnosti na internetu.

Zaštita osobnih podataka nije samo glavna briga mnogih Europljana, ona je također temeljno pravo i stoga je nešto što treba zaštititi. Opća uredba o zaštiti podataka odgovor je na tu potrebu, kažu u Bruxellesu.

hr Fri May 25 2018 08:40:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f4e3ff0890d2c0268b5eaa/80

Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor

Radovan Karadžić na sudu u Haagu osuđen je na doživotni zatvor te je proglašen krivim za genocid u Srebrenici. Žalbeno vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna kad se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Sudac je prije izricanja presude pozvao Karadžića da ustane te ga je potom osudio na doživotni zatvor. Iz sudnice se nakon presude začuo gromoglasan pljesak, kao i zvižduci, a nekima je navodno i pozlio. Sudac je tijekom izricanja presude u jednom trenu ustvrdio kako su Karadžićevi zločini neviđenih razmjera i brutalnosti. 

Da je potvrđena prvostupanjska presuda, optuženi bi u skladu sa sudskom praksom imao pravo tražiti prijevremeno puštanje na slobodu poslije 26,6 godina, odnosno nakon dvije trećine kazne od 40 godina.

Mirno pratio suđenje

Sudac Vagn Prusse Joensen ušao je u sudnicu i kazao da neće čitati cijelu presudu, već samo sažetak. Potom je počeo čitati detalje prvostupanjske presude te obrazlagati žalbeni postupak. Karadžić je mirno pratio suđenje i izlaganje predsjedavajućeg Vijeća. 

Govoreći o žalbama koji se tiču zaključaka o progonu, predsjedavajući Joensen rekao je da obrana nije pokazala da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo u rezoniranju. Žalbeno vijeće zaključilo je da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju događanja na Markalama u Sarajevu te ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa žalbom Karadžića da nije namjeravao sudjelovati u zločinima u Sarajevu. Vijeće je ustvrdilo da je Karadžić imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo.

Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uvjeti bez nade za daljnji opstanak". Žalbeno vijeće nije našlo greške u  odluci prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice koji se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca s područja Srebrenice.

Sudac je ustvrdio kako dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju na to da nije postojala genocidna namjera.

"Nerazumni i neuvjerljivi navodi"

"Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik neuvjerljivi su. Njegovi navodi nisu ni razumni ni uvjerljivi", rekao je sudac.

Govoreći o točki presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, Joensen je rekao da se prvostupanjsko Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni.

Vijeće će krenulo obrazlagati zaključke po žalbama tužiteljstva. 

Govoreći o prvoj točki žalbe, da su ubojstva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorija Republike Srpske, sudac Joensen rekao je da tužitelji nisu dokazali da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine. Prva točka žalbe odbijena je. 

Govoreći o žalbi na točku za genocid 1992. godine, sudac je rekao kako se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužitelja da odluka nije dobro objašnjena. Odbijena je i druga točka žalbe. 

NIje kriv za genocid u 7 općina u BiH

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje suca Den Prade, stava je da tužitelji nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bosanskohercegovačkih općina. Žalbeno vijeće odbilo je točku da je Karadžić kriv za genocid u sedam općina.

Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne. Žalbeno vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna kad se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

S obzirom na sudjelovanje u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće podcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo sudjelovanje u njima. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici.

Žalbeno vijeće uvažilo je žalbu Ureda tužitelja da je Prvostupanjsko vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića.

Obrana tražila oslobađajuću presudu

Raspravno vijeće, nakon sedam godina suđenja, u ožujku 2016. u prvostupanjskom postupku proglasilo je ratnog vođu bosanskih Srba krivim za genocid na području Srebrenice, za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. 

Po optužbama za genocide u drugim općinama BiH oslobođen je krivnje.

Slučaj je potom s Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju prebačen na Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, pred kojim je i trajao žalbeni postupak na presudu.

Karadžićeva obrana tražila je oslobađajuću presudu, a tužiteljstvo doživotnu kaznu.

Karadžićev odvjetnik Goran Petronijević za srpske je medije uoči izricanja drugostupanjske presude izjavio da je uvjeren da će sudsko vijeće donijeti oslobađajuću presudu "ako dokaze budu sagledavali s pravnog, a ne političkog stajališta", piše dnevnik.hr

hr Wed Mar 20 2019 16:43:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533d01e0179942fc44181eb8/80

Hrvatska na pojačanom oprezu: U BiH se vraća stotinu boraca ISIL-a

SOA će još jače nadzirati isilovce iz BiH jer nije sigurna da je BiH u prilici to odraditi
U hrvatskim sigurnosno-obavještajnim krugovima čude se što se u BiH i dalje kroz medije “štancaju” priče o navodnoj involviranosti Hrvatske u pokušaj naoružavanja radikalnih islamista u BiH. U takvom nelogičnom i opasnom uključivanju bošnjačkog dijela političkog vrha i obavještajne zajednice u BiH u politizaciju borbe protiv terorizma pokušava se ipak pronaći razlog zašto u BiH sabotiraju tu borbu.

Jedan od razloga, osim destabiliziranja hrvatskih političkih kadrova poput glavne tužiteljice Gordane Tadić (suđenja ISIL-ovcima povratnicima!), bojazan je političkog vrha i obavještajne zajednice od povratka stotina bivših ISIL-ovaca sa sirijskog i ratišta u Iraku.

Povratak ISIL-ovaca pod tabuom

Dio bošnjačke politike tu je temu tabuizirao i čini sve kako bi se u javnosti što manje čulo i saznavalo o tom problemu s kojim se BiH već suočava. Opet, čudno, jer ta je tema za BiH od životne važnosti i tu joj treba i pomoć partnerskih službi, piše Večernji list.

Prema podacima poznatim kako hrvatskim tako i BiH sigurnosnim krugovima, iz BiH je na ratišta Sirije otišlo oko 240 osoba i najveći dio njih priključio se ISIL-u. Računa se da je 90-ak njih poginulo, a 50-ak već vratilo u BiH. Očekuje se da uskoro slijedi i povratak stotinjak BiH ISIL-ovaca i nitko još ne zna što s njima činiti i kakve opasnosti oni unose svojim povratkom u zemlju. U BiH imaju informacije da se većina njih nalazi u kurdskim zatvorima, a Amerikanci su već jasno dali do znanja zemljama iz kojih su regrutirani ISIL-ovci da ih te države moraju primiti natrag.

Pravosudna praksa u BiH prema ISIL-ovcima povratnicima bila je blaga. Neki su se od njih izvukli tek s novčanom kaznom, a nekima je suđeno i očekuje se da će u zatvorima provesti najviše dvije do tri godine. Radikalizirane žene i supruge ISIL-ovaca s BiH državljanstvom, koje se s djecom nalaze u kurdskim kampovima, po povratku u BiH uopće ne procesuiraju.

Među 43.000 stranaca koji su lani dobili boravak i radnu dozvolu u Hrvatskoj, našlo se i oko 15.000 Bošnjaka iz BiH. Oni su, kako potvrđuju i hrvatski poslodavci, među najpoželjnijim stranim radnicima koji su u Hrvatsku dobrodošli. Međutim, jedan dio od tih tisuća Bošnjaka bio je sigurnosno zanimljiv hrvatskim državnim sigurnosno-obavještajnim institucijama, kao i dio od desetaka tisuća Bošnjaka koji više puta godišnje putuju kroz RH ili u njoj studira. Nakon razgovora s hrvatskim operativcima nekoliko njih izgubilo je radne dozvole i vratilo se u BiH. To se u pravilu dogodilo onima za koje se ispostavilo da su se radikalizirali idejom ISIL-a te onima koje su operativci ispitivali kao bivše pripadnike Armije BiH, a čije su postrojbe u ratu 90-ih djelovale u Srednjoj Bosni i sudjelovale u ratnim zločinima nad Hrvatima. Sudbina nekoliko njih sada se u režiji vrha bošnjačke politike i njihovih ljudi unutar sigurnosnog sustava publicira putem njima sklonog online magazina “Žurnal.info”.

U hrvatskim sigurnosno-obavještajnim kuloarima sve te medijske publikacije Bošnjaka koji su izgubili radne dozvole promatraju s čuđenjem jer je očito da u BiH medije cure obavještajne informacije koje su izmjenjivane između hrvatske SOA-e i BiH OSA-e.

A neke do operativnih obrada spominjanih BiH državljana obavljene su čak po zahtjevu OSA-e jer je njima, iz nekih razloga, bilo jednostavnije da to obave naši, a ne njihovi operativci. Takvim curenjem informacija spomenuti mediji u BiH, kao i njihovi pokrovitelji, rade veliku štetu i Hrvatskoj i BiH, kao i obavještajnim agencijama partnerskih EU država, jer se šalju signali radikaliziranim osobama među Bošnjacima o tome kakva ih obrada čeka ako ih presretnu hrvatski operativci.

Takve se stvari u obavještajnom svijetu ne čine, pogotovu ako je riječ o službama koje na papiru imaju isti interes – borbu protiv terorizma, tvrdi Večernji list.

Zbog afera – jači nadzor

U javnost je iz BiH, a kroz nastup ministra sigurnosti Dragana Mektića proturena i besmislena teza da su operativci SOA-e vrbovali BiH radikale kako bi bili njihov izbor među vehabijama te da prebacuju naoružanje za radikalne islamiste iz RH u BiH. Teze, jer dokazi nisu podastrijeti, o tome da bi RH željela naoružavati potencijalne teroriste u BiH nigdje među partnerskim službama SOA-e u EU i svijetu nisu pale na plodno tlo, nitko im ne vjeruje jer Hrvatskoj nisu potrebne crne operacije koje bi stvarale opasnost za RH samu!?

Kako u sigurnosno-obavještajnoj zajednici u RH nisu sigurni da njihovi BiH kolege u prilici profesionalno obavljaju posao nadzora radikaliziranih selefija, odlučeno je da se pojačaju sigurnosne mjere, pa će SOA još jače nadzirati radikalizirane BiH ISIL-ovce i simpatizere. RH je to dužna jer uvozi desetke tisuća radnika iz BiH, a i stoga što svoja saznanja dijeli s partnerima. Iduće godine će, primjerice, SOA predsjedati Protuterorističkoj skupini koju čine EU plus Norveška i Švicarska.
hr Wed Mar 20 2019 12:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914e2329111c5b128b45d2/80
Foto: Pixabay

Djevojci mobitel upao u kadu dok se kupala, umrla na mjestu

Shrvani roditelji 14-godišnje djevojčice pozvali su hitnu koja je mogla samo ustanoviti smrt.

Ruskinja Yulia Vysotskaya poginula je nakon što joj je u kadu punu vode upao mobilni telefon, piše Independent. Četrnaestogodišnja djevojčica navodno je mobitel htjela skinuti s punjača, ali joj je iskliznuo iz ruke u vodu i prouzročio strujni udar koji ju je odmah ubio. Kao uzrok smrti navodi se utapanje koje je uslijedilo nakon električnog udara.

Shrvani roditelji 14-godišnje djevojčice pozvali su hitnu koja je mogla samo ustanoviti smrt. 

Ovo je već treći slučaj ovakve tragedije u Rusiji. Iako se stalno upozorava na to da ne treba koristiti mobitele u kadi, već su tri djevojčice stradale na isti način. Na Instagramu su fotografije iz kade pravi hit, a brojne svjetske blogerice ulažu veliki trud da bi te fotke ispale dobre.

Posljednjih je godina sve više smrtnih slučajeva uslijed pokušaja fotografiranja za Instagram, a pogotovo nesreća koje nastaju zbog selfieja kojima se žele zadiviti pratitelji, piše Index

hr Tue Mar 19 2019 21:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c9140d029111c880f8b46a4/80
Foto: Pixabay

Hrvatski dres vodi u izboru za najljepši na svijetu: Glasati možete i vi!

Drugi na ljestvici je zeleni dres Nigerije s tek nešto manje od 14 tisuća glasova

Jedan od najuglednijih europskih sportskih medija španjolska Marca raspisala je natječaj za izbor najljepšeg nogometnog dresa. Najljepši dres biraju čitatelji, a trenutno je u vodstvu s više od 28 tisuća glasova hrvatski dres.

Hrvatski dres uvjerljivo se najviše sviđa nogometnim fanovima. Drugi na ljestvici je zeleni dres Nigerije s tek nešto manje od 14 tisuća glasova, pišu Vijesti.hr

Na trećem mjestu je španjolski dres, što ne čudi s obzirom da je Marca španjolski portal. Glasovanje još uvijek nije gotovo. Za hrvatski ili neki drugi dres koji vam se sviđa viša više od našeg možete glasovati OVDJE.

hr Tue Mar 19 2019 20:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .