Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07af982af47f11008b460b/80
Foto: zimo.dnevnik.hr

Povijesna uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila na snagu

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je danas stupila na snagu, novi je europski zakon koji bi trebao bitno otežati zlouporabu osobnih podataka koje tvrtke prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge.

GDPR je donesen u travnju 2016. i stupa na snagu nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

Uredba se odnosi na sve tvrtke koje posluju na teritoriju EU, ali i na tvrtke koje raspolažu podacima europskih građana, neovisno o njihovoj lokaciji. Tvrtke izvan EU koje svoju robu ili usluge nude unutar EU dužne su poštovati odredbe GDPR-a.

Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka od postanka weba.

U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regularizaciju toga nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zlouporabe osobnih podataka.

Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pozornosti nakon otkrića da su osobni podaci preko 87 milijuna korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, konzultantske tvrtke koja je bila angažirana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa, piše dnevnik.hr.

Pravo na zaborav

Mnogima se još samo prije nekoliko mjeseci akronim GDPR (General data protection regulation) činio još jednom nerazumljivom kraticom koja ih se ni na koji način neće ticati, ali posljednjih tjedana ne mogu od toga pobjećijer su im pretinci elektronske pošte zatrpani zahtjevima da daju izričiti pristanak na daljnje korištenje svojih podataka.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi europski zakon.

Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnoj razini, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.

GDPR zamjenjuje direktivu o zaštiti podataka, koja je donesena 1995. godine.

Uredba znatno pojačava prava građana, među inim, jamči pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih osobnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Europsku uniju.

Uredba predviđa i pravo na pristup svojim podacima, pravo da ih se korigira i izbriše. Svaki korisnik neke usluge ima pravo zatražiti kopiju svojih podataka. Moguće je tražiti i brisanje podataka povlačenjem pristanka na njihovu uporabu.

GDPR predviđa i "pravo na zaborav", odnosno mogućnost brisanja podataka. Primjerice, moći će se tražiti brisanje s mreže nekog grijeha ili gluposti počinjene u mladosti za koju nema pravnih razloga ili javnog interesa da ih se čuva.

Omogućava se i pravo na transfer svojih podataka, što znači da će se moći promijeniti pružatelj usluga elektronske pošte, a da se pri tom ne izgubi ranije prepiska na prethodnoj elektronskoj adresi.

Goleme kazne za nepoštivanje

Novi zakon ne odnosi se na sve tvrtke u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju i načina kako ih koriste. Manje tvrtke morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one tvrtke koje posluju u jednoj ili više europskih zemalja.

Uredba se najviše odnosi na tvrtke koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih tvrtki, pružatelje zdravstvenih usluga, banke, osiguravajuća društva itd.

Jedan od ciljeva GDRP-a jest i smanjenje količine podataka koji se koriste, pa će tako tvrtke trebati točno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.

Za kršenje odredbi GDPR-a poduzeća mogu platiti goleme kazne, koje mogu dosegnuti do 20 milijuna eura ili do četiri posto njihova prometa (bira se onaj iznos koji je veći).

Osobnim podatkom smatra se svaka informacija koja se odnosi na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Fizička osoba čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno uz pomoć identifikatora kao što su ime, slike, email adrese, bankovni podaci, objava na društvenim mrežama, zdravstveni podaci, računalne IP adrese, zvučni zapis, broj socijalnog osiguranja, kućna adresa itd.

Neki se podaci poput političkog uvjerenja, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja.. smatraju osjetljivima. Zabranjeno je prikupljati takve podatke bez prethodnog pisanog, jasnog i eksplicitnog pristanka korisnika i bez jasno navedene svrhe.

Provedbu nove uredbe neće nadgledati jedno sveeuropsko tijelo nego mreža nacionalnih i regionalnih tijela u zemljama članicama.

Hrvati nisu naročito zabrinuti krađom podataka

Iako je ostavljeno dvogodišnje razdoblje za prilagodbu i pripremu, očekuje se dosta problema u provedbi zakona.

Između ostaloga, mnogo nadzornih tijela u zemljama članicama nisu spremne preuzeti svoju ulogu bilo zbog nedostatka sredstava ili osoblja ili pak zato što još nisu donijeti potrebni propisi.

Tako se posljednjih dana u Hrvatskoj spominje kako bi zbog nove uredbe s radom privremeno mogao prestati Hrvatski registar obveza po kreditu (HROK) zbog nekih nerazjašenjenih nedoumica, što bi moglo u prvo vrijeme otežati odobravanje kredita.

Više od 250 milijuna Europljana i oko 2,5 milijuna Hrvata svakodnevno koristi internet kako bi se povezalo s obitelji ili kupovalo online.

Na taj način istovremeno dijele puno osobnih podataka, uključujući svoje ime, adresu, broj osobne iskaznice i informacije o svom zdravlju. To otvara vrata brojnim potencijalnim rizicima, npr. neovlaštenom otkrivanju podataka, krađi identiteta ili zlostavljanju na internetu.

Sedam od 10 Hrvata smatra da nema potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, dok njih gotovo šest od 10 izjavljuje da ne vjeruje poslovanju putem interneta. Štoviše, osam od 10 zabrinuto je zbog mobilnih aplikacija koje prikupljaju podatke bez njihova pristanka, a sedam od 10 brine što bi poduzeća mogla učiniti s informacijama koje su od njih prikupila.

U Hrvatskoj 24 posto ispitanika koji daju osobne podatke putem interneta vjeruje da ima potpunu kontrolu nad tim podacima, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15 posto ili čak samo četiri posto u Njemačkoj.

I dok 31 posto Europljana zabrinjava činjenica da nemaju nikakvu kontrolu nad svojim osobnim podacima na internetu, isto vrijedi za samo 19 posto Hrvata, po čemu je Hrvatska jedna od najoptimističnijih zemalja EU-a kada se radi o sigurnosti na internetu.

Zaštita osobnih podataka nije samo glavna briga mnogih Europljana, ona je također temeljno pravo i stoga je nešto što treba zaštititi. Opća uredba o zaštiti podataka odgovor je na tu potrebu, kažu u Bruxellesu.

hr Fri May 25 2018 08:40:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53556445179942704b527292/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

Dodik hvalio Karadžića i Mladića i Srbe jer su svim narodima bivše SFRJ "poklonili slobodu"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju je hvalio osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića slaveći ih kao srpske heroje i ustvrdio da su Srbi svim drugim narodima bivše Jugoslavije u prošlosti "poklonili slobodu".

Dodik je tijekom dana kod Modriče sudjelovao u obilježavanju jedne od bitaka vođenih na području Bosanske posavine 1992. godine i u prigodnom govoru kazao je da su Srbi "kao državotvorni narod poklonili slobodu i Hrvatima i Slovencima i muslimanima".

Sve te narode optužio je da su umjesto zahvalnosti skovali protusrpske urote sanjajući uspostavu vlastitih država te svođenje Srbije na "beogradski pašaluk". Po njegovu sudu, upravo to je i dovelo do raspada bivše Jugoslavije koju je opisao kao "srpsku zabludu".

Bizarne povijesne opservacije zaokružio je konstatacijom da su Srbi u ratovima 90-ih godina ipak ispali pobjednicima stvorivši "dvije srpske države" - Srbiju i bosanskohercegovački entitet kojemu je on na čelu.

Time je propao višestoljetni projekt pokušaja razdvajanja Srba na Balkanu, a zaslužni za to su svi oni koju su se borili 90-ih godina uključujući Karadžića i Mladića koji su "poveli srpski narod", istaknuo je.

"Nemojte nam govoriti ni o kakvoj priči o BiH koja treba da jača, da se gradi kao država, jer nam se to ne može i ne smije dogoditi", kazao je Dodik.

hr Sun Jun 24 2018 20:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2f76112af47f3a498b45da/80
Foto: Instagram

Šibensko-splitska kombinacija servisira Rusiju: Nakon što su se slikali u ovoj rupi na cesti, komunalci su momentalno izašli na teren

Fotografija šibenskog navijača Ivana Papka i splitskog mu kolege Josipa Torlaka proširila se jučer medijima i društvenim mrežama, a ruskim komunalcima dala je posla. Njihova fotografija u kojoj poziraju u rupi na cesti objavljena je naime i u ruskim lokalnim novinama kao slika dana, nakon čega su komunalne službe izašle na teren i pokrpale rupu.

Navijači iz Zadra, Šibenika i Splita ovih dana guštaju u Rusiji i bodre našu reprezentaciju, a Papak i Torlaka, obojica u kockastim dresovima, fotografirali su se u rupi u asfaltu na nekoj ruskoj cesti. Njihova fotka proširila se ruskim medijima i društvenim mrežama, što je potaklo tamošnje komunalce da momentalno izađu na teren srediti tu za promet i pješake opasnu situaciju.

Možda je 'ubacivanje' stranih 'napadača' u rupe na cestama, ključ za rješavanje problema na ruskim cestama – stoji uz fotografiju pokrpane rupe na cesti. 

Inače, šibensko-splitska-zadarska ekipa zaputila se put Rusije 19. lipnja a putovanje im je bilo i više nego zabavno. Navijali su za Vatrene u odličnoj utakmici protiv Argentine, a atmosfera na tribinama bila je odlična, kažu.

- Na utakmicu je došlo valjda milijardu Argentinaca, a mi smo bili razbacani po cijelom stadionu između njih. Bili su glasni do prvog gola, a onda su postali sve tiši i tiši. Duša ih je boljela vidjeti kako mi među njima slavimo, ali sve nam se čini da će još puno suza teći, kao u četvrtak Argentinskih – dojma su šibenski navijači čija se ruska avantura nastavlja, piše sibenik.in


hr Sun Jun 24 2018 12:46:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2f4dce2af47f53428b478f/80

Glasnogovornica Bijele kuće izbačena iz restorana jer radi za Trumpa

Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders kazala je da je bila zamoljena da napusti restoran u Virginiji zato što radi za predsjednika Donalda Trumpa, prenosi u nedjelju Reuters.
- Prošlu večer me je vlasnica Red Hena u Lexingtonu, Virginiji, zamolila da napustim restoran jer radim za predsjednika, i ja sam pristojno izašla - napisala je Sanders na Twitteru.

Vlasnica restorana Stephanie Wilkinson je potvrdila incident i dodala da stoji iza svoje odluke da ne usluži Sanders, uz obrazloženje da "ima trenutaka kada morate držati do svojih uvjerenja", piše Washington Post.

Nekoliko tisuća ljudi je na stranici restorana ostavilo poruke odobravanja i osude tog čina, piše HRT.

hr Sun Jun 24 2018 09:53:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2f3a572af47f57488b45f7/80
Foto: alfa-news.de

Ženama u Saudijskoj Arabiji ukinuta zabrana: Prvi put za volanom

Žene u Saudijskoj Arabiji u nedjelju odmah iza ponoći izašle su u automobilima na ulice i tako obilježile ukidanje zabrane da voze, koja je dugo bila simbol represije nad ženama u tom vrlo konzervativnom muslimanskom kraljevstvu.

- Čudno se osjećam, tako sam sretna - kazala je 23-godišnja Majdooleen al-Ateeq, dok je po prvi put vozila svoj crni lexus Riyadhom.

Ukidanje zabrane, koje je prošlog rujna naredio kralj Salman, dio je sveobuhvatnih reformi koje gura njegov moćan sin, princ Mohammed bin Salman, u nastojanju da transformira gospodarstvo najveće svjetske izvoznice nafte i otvori zatvoreno društvo.

Žene su vozile automobile i po ulicama u istočnom gradu Khobaru i veselile se dok je policija promatrala. - Spremne smo, a to će u potpunosti promjeniti naš život - smatra Samira al-Ghamadi47-godišnja psihologinja iz Jeddaha, jedna od prvi žena kojima je izdana vozačka dozvola.

Ukidanje zabrane vožnje automobila, koja je godinama izazivala međunarodnu osudu i usporedbe s talibanskom vladavinom u Afganistanu, pozdravili su zapadni saveznici kao dokaz novog progresivnog trenda u Saudijskoj Arabiji.

Žene su tek početkom lipnja počele zamjenjivati inozemne vozačke dozvole, stoga je broj novih vozačica još uvijek nizak. Ostale uče voziti u novim državnim školama. Očekuje se da će do 2020. biti 3 milijuna žena s vozačkom dozvolom u toj zemlji.

Neke žene međutim i dalje su suočene s otporom konzervativnih rođaka, a mnoge su se i naučile na privatne vozače pa oklijevaju krenuti same na prepune autoceste u toj zemlji.

- Definitivno ne bih htjela voziti. Volim biti kao princeza dok mi netko otvara vrata automobila i vozi me gdje god hoću - kaže Fayza al-Shammary, 22-godišnja prodavačica.

Odluka o ukidanju zabrane vožnje u tom uvelike kontroliranom kraljevstvu, gdje su nekoć bila zabranjivana i kina i koncerti, trebala bi potaknuti gospodarstvo, a najviše sektor prodaje vozila i osiguranja.

Ta promjena uštedjet će obiteljima milijarde dolara koje su dosad trošile na vozače, a istovremeno će potaknuti više žena da postanu radno aktivne i tako podignu produktivnost u toj zemlji, u početku barem umjereno.

Mnogi Saudijci slave taj potez putem društvenih mreža, no ima i podrugljivih komentara i onih zabrinutih oko utjecaja koji će to imati na društvo.

Većina mladog stanovništva, koje prevladava u tom kraljevstvu, podupire reforme princa Mohammeda, no mnogi Saudijci pribojavaju se da će brzina reformi izazvati zazor religioznih konzervativaca koji su nekoć bili dominantni, piše tportal.hr

hr Sun Jun 24 2018 08:30:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .