Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07af982af47f11008b460b/80
Foto: zimo.dnevnik.hr

Povijesna uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila na snagu

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je danas stupila na snagu, novi je europski zakon koji bi trebao bitno otežati zlouporabu osobnih podataka koje tvrtke prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge.

GDPR je donesen u travnju 2016. i stupa na snagu nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

Uredba se odnosi na sve tvrtke koje posluju na teritoriju EU, ali i na tvrtke koje raspolažu podacima europskih građana, neovisno o njihovoj lokaciji. Tvrtke izvan EU koje svoju robu ili usluge nude unutar EU dužne su poštovati odredbe GDPR-a.

Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka od postanka weba.

U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regularizaciju toga nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zlouporabe osobnih podataka.

Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pozornosti nakon otkrića da su osobni podaci preko 87 milijuna korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, konzultantske tvrtke koja je bila angažirana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa, piše dnevnik.hr.

Pravo na zaborav

Mnogima se još samo prije nekoliko mjeseci akronim GDPR (General data protection regulation) činio još jednom nerazumljivom kraticom koja ih se ni na koji način neće ticati, ali posljednjih tjedana ne mogu od toga pobjećijer su im pretinci elektronske pošte zatrpani zahtjevima da daju izričiti pristanak na daljnje korištenje svojih podataka.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi europski zakon.

Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnoj razini, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.

GDPR zamjenjuje direktivu o zaštiti podataka, koja je donesena 1995. godine.

Uredba znatno pojačava prava građana, među inim, jamči pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih osobnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Europsku uniju.

Uredba predviđa i pravo na pristup svojim podacima, pravo da ih se korigira i izbriše. Svaki korisnik neke usluge ima pravo zatražiti kopiju svojih podataka. Moguće je tražiti i brisanje podataka povlačenjem pristanka na njihovu uporabu.

GDPR predviđa i "pravo na zaborav", odnosno mogućnost brisanja podataka. Primjerice, moći će se tražiti brisanje s mreže nekog grijeha ili gluposti počinjene u mladosti za koju nema pravnih razloga ili javnog interesa da ih se čuva.

Omogućava se i pravo na transfer svojih podataka, što znači da će se moći promijeniti pružatelj usluga elektronske pošte, a da se pri tom ne izgubi ranije prepiska na prethodnoj elektronskoj adresi.

Goleme kazne za nepoštivanje

Novi zakon ne odnosi se na sve tvrtke u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju i načina kako ih koriste. Manje tvrtke morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one tvrtke koje posluju u jednoj ili više europskih zemalja.

Uredba se najviše odnosi na tvrtke koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih tvrtki, pružatelje zdravstvenih usluga, banke, osiguravajuća društva itd.

Jedan od ciljeva GDRP-a jest i smanjenje količine podataka koji se koriste, pa će tako tvrtke trebati točno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.

Za kršenje odredbi GDPR-a poduzeća mogu platiti goleme kazne, koje mogu dosegnuti do 20 milijuna eura ili do četiri posto njihova prometa (bira se onaj iznos koji je veći).

Osobnim podatkom smatra se svaka informacija koja se odnosi na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Fizička osoba čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno uz pomoć identifikatora kao što su ime, slike, email adrese, bankovni podaci, objava na društvenim mrežama, zdravstveni podaci, računalne IP adrese, zvučni zapis, broj socijalnog osiguranja, kućna adresa itd.

Neki se podaci poput političkog uvjerenja, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja.. smatraju osjetljivima. Zabranjeno je prikupljati takve podatke bez prethodnog pisanog, jasnog i eksplicitnog pristanka korisnika i bez jasno navedene svrhe.

Provedbu nove uredbe neće nadgledati jedno sveeuropsko tijelo nego mreža nacionalnih i regionalnih tijela u zemljama članicama.

Hrvati nisu naročito zabrinuti krađom podataka

Iako je ostavljeno dvogodišnje razdoblje za prilagodbu i pripremu, očekuje se dosta problema u provedbi zakona.

Između ostaloga, mnogo nadzornih tijela u zemljama članicama nisu spremne preuzeti svoju ulogu bilo zbog nedostatka sredstava ili osoblja ili pak zato što još nisu donijeti potrebni propisi.

Tako se posljednjih dana u Hrvatskoj spominje kako bi zbog nove uredbe s radom privremeno mogao prestati Hrvatski registar obveza po kreditu (HROK) zbog nekih nerazjašenjenih nedoumica, što bi moglo u prvo vrijeme otežati odobravanje kredita.

Više od 250 milijuna Europljana i oko 2,5 milijuna Hrvata svakodnevno koristi internet kako bi se povezalo s obitelji ili kupovalo online.

Na taj način istovremeno dijele puno osobnih podataka, uključujući svoje ime, adresu, broj osobne iskaznice i informacije o svom zdravlju. To otvara vrata brojnim potencijalnim rizicima, npr. neovlaštenom otkrivanju podataka, krađi identiteta ili zlostavljanju na internetu.

Sedam od 10 Hrvata smatra da nema potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, dok njih gotovo šest od 10 izjavljuje da ne vjeruje poslovanju putem interneta. Štoviše, osam od 10 zabrinuto je zbog mobilnih aplikacija koje prikupljaju podatke bez njihova pristanka, a sedam od 10 brine što bi poduzeća mogla učiniti s informacijama koje su od njih prikupila.

U Hrvatskoj 24 posto ispitanika koji daju osobne podatke putem interneta vjeruje da ima potpunu kontrolu nad tim podacima, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15 posto ili čak samo četiri posto u Njemačkoj.

I dok 31 posto Europljana zabrinjava činjenica da nemaju nikakvu kontrolu nad svojim osobnim podacima na internetu, isto vrijedi za samo 19 posto Hrvata, po čemu je Hrvatska jedna od najoptimističnijih zemalja EU-a kada se radi o sigurnosti na internetu.

Zaštita osobnih podataka nije samo glavna briga mnogih Europljana, ona je također temeljno pravo i stoga je nešto što treba zaštititi. Opća uredba o zaštiti podataka odgovor je na tu potrebu, kažu u Bruxellesu.

hr Fri May 25 2018 08:40:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba89a93cb557ad9b28b4862/80
Foto: Grad Split

Split, Zadar, Osijek, Rijeka i Slavonski Brod predstavili projekte francuskim poduzetnicima

Hrvatska delegacija upoznala je predstavnike francuskih tvrtki s gospodarskim prilikama u hrvatskim gradovima, prioritetnim gradskim projektima te mogućnostima koje se nude stranim ulagačima

Gradonačelnici Rijeke, Splita i Zadra Vojko Obersnel, Andro Krstulović Opara i Branko Dukić, zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda Hrvoje Andrić i pročelnik upravnog odijela za gospodarstvo Grada Osijeka Tomislav Krolo, u pratnji pomoćnice ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost Božice Lapić, sa suradnicima predstavili su 21. rujna 2018. gradske projekte francuskim poduzetnicima.

Izaslanstva hrvatskih gradova došla su u Pariz na poziv Gerarda Wolfa, predsjednika Radne skupine MEDEF International, organizacije koja predstavlja francusku udrugu poslodavaca i njenih 700 tisuća tvrtki u svijetu. Susret hrvatskih gradova s francuskim poduzetnicima zajednički su organizirali Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu i MEDEF International. 

Hrvatska delegacija upoznala je predstavnike francuskih tvrtki s gospodarskim prilikama u hrvatskim gradovima,  prioritetnim gradskim projektima te mogućnostima koje se nude stranim ulagačima. Predstavljanju su prisustvovali predstavnici francuskog Ministarstva europskih i vanjskih poslova kao i Ministarstva ekološke tranzicije i solidarnosti, a iz privatnog sektora tridesetak francuskih tvrtki kao što su Alstom, Bouygues, Suez, Decathlon, Eiffage, Saur.

U raspravi nakon predstavljanja investicijskih potencijala hrvatskih gradova najveći interes pokazan je za projekte iz područja infrastrukture i gradnje, željezničkog i cestovnog prometa, energetike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Nakon prezentacije projekata gradonačelnici su održali niz pojedinačnih sastanaka s predstavnicima francuskih poduzeća, a u poslijepodnevnim satima posjetili su Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) gdje su se upoznali s aktivnostima ove međunarodne organizacije glede poboljšanja života u gradovima.  

hr Mon Sep 24 2018 10:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba89908cb557a44af8b4987/80
Foto: Ilustracija / Pixabay

Nigerijski pirati oteli hrvatskog pomorca

Švicarska brodarska tvrtka Massoel potvrdila je napad na svoj teretni brod Glarus u nigerijskim vodama. Brod je prevozio pšenicu od Lagosa do Port Harcourta

Nigerijski gusari oteli su u subotu 12 članova posade švicarskog teretnog broda, među kojima i jednog hrvatskog državljanina.

Švicarska brodarska tvrtka Massoel potvrdila je napad na svoj teretni brod Glarus u nigerijskim vodama. Brod je prevozio pšenicu od Lagosa do Port Harcourta. - piše Index

- Gusari su se uspeli dugim ljestvama i prerezali žicu na palubi. - javlja AFP. Potom su uništili veći dio komunikacijske opreme na brodu i oteli 12 članova posade. 

Sedmero talaca su Filipinci te po jedan iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Ukrajine i Rumunjske, objavila je nigerijska agencija za pomorsku upravu i sigurnost. (NMASA).

- Još uvijek se smatraju nestalima. - rekao je čelnik NMASA-e Sunday Umoren. 

Iz švicarske tvrtke kažu da su obavijestili obitelji otetih. "Tvrtka surađuje s vlastima i stručnjacima kako bi osigurala brzo i sigurno oslobađanje talaca", kaže se u priopćenju. 

Sindikat pomoraca: Sve se rješava u tajnosti

Index je kontaktirao Sindikat hrvatskih pomoraca kako bi pokušali dobiti više informacija o otmici. 

- U kontaktu smo s kolegom iz Švicarske koji vodi sindikat Nautilus. Nikakvih novih informacija u odnosu na ono što je dosad objavljeno u medijima nema. Imamo informacije koje je BBC objavio, dakle ime broda i nacionalnosti članova posade. To kompanija očito pokušava riješiti na jedan, recimo to tako, tih način. Tako se takve situacije najčešće i rješavaju. - kazao je za Index glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan.

Dodaje da se takve situacije najčešće rješavaju pregovorima s otmičarima. "Ne vjerujem da Ministarstvo vanjskih poslova zna puno više od nas, to kompanija pokušava riješiti", dodao je.

Kaže i da ne posjeduje informacije o hrvatskom pomorcu i njegovom identitetu.

- Otmice i klasično piratstvo se u zadnje vrijeme nisu često događali. Sada se to dogodilo i to je malo neobično. Bit će interesantno vidjeti zbog čega se ovo dogodilo. Brodovi budu i pod pratnjom i naoružani i zaštićeni - zašto je ovdje to ovako ispalo, ostaje za vidjeti. - zaključio je Melvan.

hr Mon Sep 24 2018 09:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba510c1cb557a8ea08b4b40/80
Foto: Njemačka policija

Hrvat u Njemačkoj krao kovanice iz WC-a: Kupio kuću i Lexus

Hrvat Stjepan K. iz Njemačke osumnjičen je, piše Bild, da je godinama krao kovanice iz WC-a na minhenskom kolodvoru.

U nekoliko godina je, piše njemački medij, tako došao do 425.000 eura u kovanicama. Riječ je o slučaju o kojem se pisalo još prošle godine kad je muškarac uhvaćen. Sad mu je počelo i suđenje.

Na početku suđenja 63-godišnjak nije želio ništa kazati. Tužiteljstvo Hrvata tereti da je novac iz aparata krao između 2013. i 2017. godine.

Sumnjiči se i da je u svemu imao pomoć supruge Jadranke J. koja je radila za istu kompaniju, a koja mu je, kako se sumnja, dala ključeve od aparata. 57-godišnjakinja je opovrgla optužbe.

Stjepan, koji je inače čistač, od tog je novca navodno kupio kuću u Hrvatskoj i Lexus.

Cijela prevara se otkrila nakon što je u uređaj ugrađen elektronički brojač kovanica, a onda se uskoro otkrio manjak.

U listopadu 2017. godine policija je u pretrazi njihove kuće pronašala 12.000 eura u novčanicama, piše index.hr

hr Fri Sep 21 2018 17:40:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Neće u zatvor? Opasni i "nedodirljivi" hakeri radit će za FBI

Uhićeni mladići puno su korisniji izvan zatvora, kada svoje vještine i znanje iskorištavaju za obranu internetske zajednice od napada.

Neki od najvećih DDoS napada u povijesti izvršeni su korištenjem Mirai botneta, uključujući i napad 2016. godine zbog kojeg je bio otežan ili onemogućen pristup velikom broju internetskih stranica, a korištenjem ovog alata srušeni su i Netflix, Twitter, Reddit, Pinterest i brojni drugi servisi i stranice. FBI se bacio na posao i nakon nekog vremena pronađene su osobe zaslužne za razvoj i distribuciju ovog alata – riječ je o tri mladića koja su u vrijeme napada imala samo između 18 i 20 godina, piše Zimo.

Kako to obično biva s mladim ljudima skrivenima iza ekrana, smatrali su se nedodirljivima, no brzo su promijenili ploču te su nakon uhićenja počeli surađivati s FBI-om i pomagati im u sprječavanju hakerskih napada i pronalaženju drugih hakera.

Oni su prošle godine priznali krivnju za razvoj Miraija te iščekuju izricanje kazne – prijeti im do pet godina zatvora i 250 tisuća dolara, no vlada i FBI predlažu da umjesto zatvora kaznu odsluže radeći za FBI. Državni tužitelji ističu kako su u dosadašnjem radu s FBI-em mladići pomogli u sprječavanju potencijalno vrlo opasnih kibernetičkih napada i u razvijanju strategije za ublažavanje novih metoda napada.

U obraćanju sudu dodali su kako se informacije koje su hakeri podijelili s FBI-em danas koriste za zaštitu sigurnosti američkih sustava i cijelog interneta, tako da su ovi mladići puno korisniji izvan zatvora, kada svoje vještine i znanje iskorištavaju za obranu internetske zajednice od napada.

Vrijeme koje su proveli radeći za FBI smatra se radom za opće dobro te su do sada odradili već oko tisuću sati, a tužitelji traže da se vrijeme tog rada za opće dobro (za FBI) sada poveća na 2500 sati. Oni bi tako nastavili s radom za FBI i izbjegli bi zatvorsku kaznu.

hr Thu Sep 20 2018 19:51:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .