Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a40a781b9e03e90368b4597/80

Božić - blagdan rođenja Isusa Krista

Božić je blagdan kad kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, nakon kojega slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina.

Rođenje Isusa Krista kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan Njegova rođenja.

Božić - mali Bog

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Božić je dan kad je Svemogući Bog postao djetešce pa je Isus zato svenazočni i bliski Bog. 

Kršćanski filozof Aurelije Augustin (4./5. stoljeće) smatrao je kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Kršćani su vrlo rano dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi početak nove godine bio je na Božić.

Hrvatska božićna pjesma "Narodil nam se kralj nebeski" sa stihom "Na tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Od 5. stoljeća slave se tri mise

Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem.

Na zornici je naglasak na evanđeoskom izvješću o navještaju pastirima, a na poldanjici Proslov iz Evanđelja po Ivanu: "U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog... I Riječ tijelom postade i nastani se među nama..."

Bibličari smatraju da taj Proslov uspoređuje stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega jer oba događaja povezuje osoba Sina Božjega. On, besmrtan, po Božiću je postao smrtnikom da bi ljudi, po njemu, postali besmrtnici. On, vječan, postade vremenit da bi ljudi po njemu postali vječni. 

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. 

Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, a osobito u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji obnavljaju mnoge sadržajno vrijedne čine na očitovanju čovjekoljublja, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu.

Božićne pjesme - prepjev kršćanskih vjerskih istina

Pjesme pak odišu ozračjem radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

U božićnim pjesmama jasno je naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, kojega one često nazivaju Mladim Kraljem, od Djevice Marije. Taj motiv pjesme uokviruju u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim hrvatskim krajevima već na Svetu Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana.

Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

U novije vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji upućuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, jest adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Nakon Svete Katarine slijede blagdani Svete Barbare (4. prosinca), Svetog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u nekim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja.

Likove svetog Nikole i svete Lucije često predstavljaju muškarci ili žene i obilaze domove donoseći djeci darove.

Svetu Luciju naslijedio Sveti Nikola

Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave.

U današnje doba tu je službu preuzeo Sveti Nikola, koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga).

Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

Običaj koji se sačuvao do danas jest sijanje božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika, i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola za svetkovanje Božića.

Do Božića pšenica naraste u posudi ispunjenoj vodom te ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe.

Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovija hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred nje stavlja jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati najavit će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame

Danas su u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva.

Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činila glava kuće, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama se unosila u kuću i rasprostirala po podu s izričitim božićnim naglaskom jer su taj čin članovi obitelji redovito pratili pjevanjem božićnih pjesama.

U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama živa još od 16. stoljeća, a zanimljivo je da su prva božićna drvca bila bjelogorična.

hr Mon Dec 25 2017 08:25:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b292fd52af47f673e8b464b/80
Foto: D.N.

Maleni Cesare stigao u Italiju, Nina Kalauz krenula za sinom

U autu je bila i psihologinja koja govori talijanski
Kako navodi portal Jutarnjeg lista, Cesare Avenati prešao je granicu i zajedno s ocem stigao u Italiju. 

Nakon dramatičnog jutra na Pujankama, dječak je prisilno odveden, a navode kako su cijelim putem imali policijsko osiguranje. 

Cesare se putem malo smirio, a u Italiji ga očekuje cijela obitelj s očeve strane.

U međuvremenu na Facebook grupu “Spasimo malog Cesarea” prijateljica Vanda Plazonić napisala je kako majka Nina satima pokušava stupiti u kontakt s djetetom, no otac joj odbija pozive i ne odgovara na poruke.

- Ali mama ide odmah za njim u Italiju. I teta. Dječak ima obitelj koja ga neće napustiti. Makar kampirali ispred kuće, kad tad će ih ugledati i znati da su tu za njega. - piše u objavi. 
hr Tue Jun 19 2018 18:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1bbae42af47f411c8b47a7/80

Kod troje djece u Dubrovniku potvrdili ospice

Još od četvrtka pa evo do danas nije zabilježen nijedan novi slučaj oboljenja od ove zarazne bolesti.

Potvrđena su još tri slučaja oboljenja od ospica na dubrovačkom području, doznaje portal Dubrovnikpress.hr. 

Podsjetimo, još od četvrtka pa evo do danas nije zabilježen nijedan novi slučaj oboljenja od ove zarazne bolesti.

Inače, svo troje novooboljelih su djeca predškolske dobi. Od 25. svibnja, kad je u OB Dubrovnik zaprimljen prvi pacijent s ospicama, ovo je ukupno 17 slučajeva oboljenja od ospica.

hr Tue Jun 19 2018 17:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b290e122af47f943b8b46f0/80
Foto: Grad Split

Akcija darivanja krvi u Banovini: Prikupljeno 37 doza

Akciji su odazvalo pedeset davatelja, a među njima su bili zaposlenici Grada i političari, gradski vijećnici koji su u Gradskoj upravi danas bili na sjednici Gradskog vijeća

Hrvatski crveni križ Gradsko društvo Split i KDDK uprave i samouprave Split organizirali su danas u Banovini akciju darivanja krvi na kojoj je prikupljeno 37 doza ove dragocjene tekućine.

Akciji su odazvalo pedeset davatelja, a među njima su bili zaposlenici Grada i političari, gradski vijećnici koji su u Gradskoj upravi danas bili na sjednici Gradskog vijeća. 

- Ovo je redovita akcija darivanja krvi, koje mi kao klub održavamo tri puta godišnje. Ovo je druga ove godine, a odaziv je za naše prilike malo podbacio, jer mi inače imamo od 50 do 60 doza. U svakom slučaju solidan odaziv s obzirom na to da je vrijeme godišnjih odmora. - kazao je Ante Nakić, član predsjedništva KDDK uprave i samouprave Split.

hr Tue Jun 19 2018 16:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a910c07cb23a0b008b4601/80
Foto: Hina

Državna matura nikad teža: Strane svijeta na hrvatskom, banane na fizici

Ispiti državne mature u cijeloj Hrvatskoj u punom su jeku, a za nama su provjere izbornih predmeta i hrvatskog jezika. Mnogo pomutnje među maturantima, po njihovim riječima, izazvale su mature puno teže od matura prijašnjih generacija...

Prvi predmet koji je izazvao dosta „hvatanja za glavu“ bila je biologija koja je na rasporedu bila 12. lipnja. U ispitu, od 66 pitanja i 135 minuta dopuštenih za njegovo rješavanje, došlo je pitanje kojemu, po mnogima, tu nije bilo mjesto. Naime, iako je u ispitnom katalogu za biologiju stalo kako „ne treba pamtiti detalje vezane za embriologiju“ u ispitu je došlo pitanje koje glasi „Kako se naziva i kojim je brojem označen na slici zametni listić iz kojega će se razviti osjetila?“

Samo dan kasnije, na dosta teškoj maturi iz predmeta fizike posljednje je pitanje bilo većini maturanata problematično. Naime, u zadatku je bio poznat podatak o težini banane i postotak izotopa kalija u banani. Poznata je bila još i molarna masa kalija, te vrijeme poluraspada banane, a zadano je u ovom ispitu  bilo izračunati aktivnost u bekerelima.

18. i 19. lipnja na rasporedu je bilo pisanje državne mature iz hrvatskog jezika. Prvog dana pisao se test dok je drugi dan pred maturante izašao esej. Posebno je zanimljivo bilo kada se u jednom od zadataka s polaznim tekstom pitala strana svijeta na kojoj je smještena rijeka. Iako sasvim logičan odgovor pomučio je mnoge maturante pa su brzo krenule diskusije kako su za hrvatski jezik trebali kao dodatan pribor staviti kompas. Naime, u zadatku je u polaznom tekstu pisalo: „Sjeverno od zgrade teče rijeka Loire“ da bi u pitanju pitalo: „S obzirom na zgradu kuda teče rijeka?“. Odgovor je bio, naravno, južno.

Mnogo pomutnje izazvalo je i pravilno pisanje spojnice pa su maturanti na humorističan način za grešku okrivili pjevača Jolu koji ima pjesmu „Remek djelo“ bez spojnice koja se gramatički piše između tih dviju riječi.

Ipak, najveće iznenađenje bio je esej koji je na višoj razini donio usporedbu Salingerova „Lovca u žitu“ i Shakespearove tragedije „Hamlet“, a svi oni maturanti koji su pisali nižu razinu suočili su se s usporedbom pjesama Šimića i Pupačića. Šimićevo pjesništvo nije bilo navedeno u katalogu za nižu razinu mature hrvatskog jezika, ali NCCVO se od tog ogradio novom odredbom koja kaže kako jedan tekst mora biti iz ispitnog kataloga dok drugi može biti bilo koji iz trogodišnjeg ili četverogodišnjeg školskog gradiva.

Novost na ovoj državnoj maturi bila je i odluka kojom maturanti, kako bi prošli maturu iz hrvatskog jezika, moraju imati oba dijela (test i esej) pozitivna dok to prijašnjih godina nije bio slučaj pa su sa samo jednim dobro napisanim dijelom maturanti već imali osiguran prolaz.

U četvrtak je pred maturantima ispit iz engleskog jezika dok ovogodišnju maturu zatvara matematika koja je na rasporedu iduću srijedu, 27. lipnja.

hr Tue Jun 19 2018 13:56:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .