Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a40a781b9e03e90368b4597/80

Božić - blagdan rođenja Isusa Krista

Božić je blagdan kad kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, nakon kojega slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina.

Rođenje Isusa Krista kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan Njegova rođenja.

Božić - mali Bog

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Božić je dan kad je Svemogući Bog postao djetešce pa je Isus zato svenazočni i bliski Bog. 

Kršćanski filozof Aurelije Augustin (4./5. stoljeće) smatrao je kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Kršćani su vrlo rano dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi početak nove godine bio je na Božić.

Hrvatska božićna pjesma "Narodil nam se kralj nebeski" sa stihom "Na tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Od 5. stoljeća slave se tri mise

Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem.

Na zornici je naglasak na evanđeoskom izvješću o navještaju pastirima, a na poldanjici Proslov iz Evanđelja po Ivanu: "U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog... I Riječ tijelom postade i nastani se među nama..."

Bibličari smatraju da taj Proslov uspoređuje stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega jer oba događaja povezuje osoba Sina Božjega. On, besmrtan, po Božiću je postao smrtnikom da bi ljudi, po njemu, postali besmrtnici. On, vječan, postade vremenit da bi ljudi po njemu postali vječni. 

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. 

Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, a osobito u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji obnavljaju mnoge sadržajno vrijedne čine na očitovanju čovjekoljublja, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu.

Božićne pjesme - prepjev kršćanskih vjerskih istina

Pjesme pak odišu ozračjem radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

U božićnim pjesmama jasno je naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, kojega one često nazivaju Mladim Kraljem, od Djevice Marije. Taj motiv pjesme uokviruju u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim hrvatskim krajevima već na Svetu Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana.

Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

U novije vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji upućuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, jest adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Nakon Svete Katarine slijede blagdani Svete Barbare (4. prosinca), Svetog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u nekim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja.

Likove svetog Nikole i svete Lucije često predstavljaju muškarci ili žene i obilaze domove donoseći djeci darove.

Svetu Luciju naslijedio Sveti Nikola

Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave.

U današnje doba tu je službu preuzeo Sveti Nikola, koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga).

Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

Običaj koji se sačuvao do danas jest sijanje božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika, i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola za svetkovanje Božića.

Do Božića pšenica naraste u posudi ispunjenoj vodom te ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe.

Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovija hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred nje stavlja jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati najavit će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame

Danas su u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva.

Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činila glava kuće, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama se unosila u kuću i rasprostirala po podu s izričitim božićnim naglaskom jer su taj čin članovi obitelji redovito pratili pjevanjem božićnih pjesama.

U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama živa još od 16. stoljeća, a zanimljivo je da su prva božićna drvca bila bjelogorična.

hr Mon Dec 25 2017 08:25:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b977f4dcb557a947e8b4f1a/80
Foto: Screenshot Bleshporn

“Tužit ćemo gej par koji je snimao pornić u Hrvatskoj“

Stranka je poslala priopćenje pod naslovom "Zakoni moraju biti jednaki za sve", u kojem ističe kako je njemački par trebao imati potrebne dozvole za snimanje videouratka
Njemački gej par koji je ovo ljeto posjetio Hrvatsku i snimio pornić u Zadru pod nazivom ''Iziđi iz ormara'' zamjerio se stranci Neovisni za Hrvatsku koja ih sada planira tužiti. 

Stranka je poslala priopćenje pod naslovom "Zakoni moraju biti jednaki za sve" u kojem ističe kako je njemački par trebao imati potrebne dozvole za snimanje videouratka te bi se po njihovome trebale uvesti određene sankcije za golotinju, piše vecernji.hr

Priopćenje prenosimo u cijelosti: 

- Njemački par ovo je ljeto posjetio i Hrvatsku gdje su također snimili pornić pod nazivom "Izađi iz ormara u Hrvatskoj". Pornić su snimili u prirodi, a sudeći prema krajolicima iza njih, to se odvijalo negdje u okolici Zadra.

Točnije snimali su svoj film na Pagu na plaži usred bijela dana i prema informacijama koje imamo bez ikakvih dozvola i dokumentacije koje su im za to potrebna. Što rade institucije? Jedno veliko ništa. Gospoda su u posjetu 23. travnja najavili što će uraditi u sljedećem posjetu.

Zašto su zakoni nevažeći za sve jednako, zašto su neki povlašteni i zaštićeni? Zašto je nekome pod krinkom ugroženosti, dopušteno sve, a jednome iznajmljivaču jer je sam odlučio koga će primiti u SVOJ apartman ili neće prijete kazne, dobiva kaznene prijave i pokušava ga se diskriminirati u društvu? Zašto zadnjih dana osoba hoda gradom doslovno gola bez sankcija, nitko ne želi reagirati jer znaju kakve su posljedice i kakvu moć manjina i njihove udruge imaju u našem društvu. Tko može dati odgovore na ova pitanja? 

Puno zašto u ovako kratkom tekstu, a nijedan odgovor osim osude nas nećemo dobiti ni MI niti ONI u čije ime pitamo i koje mi predstavljamo. 

I da, proglasite nas desničarima i homofobima to je vaša standardna i učinkovita obrana kad vam se na fin i pristojan način postave pitanja. Zakoni u RH moraju vrijediti za sve jednako!

hr Fri Sep 21 2018 18:43:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba51db7cb557a35a88b49b3/80
Foto: Youtube/Screenshot

Kao u filmu: Lučka kapetanija ganjala vozača jet-skija koji je divljao blizu plaže

Nije im dugo trebalo da zaustave vozača jet-skija

U četvrtak predvečer ispred gradske plaže Kolovare u Zadru, jedan je kupač snimio pravu potjeru Lučke kapetanije, piše vijesti.hr

Naime, vozač skutera divljao je po moru blizu kupača, no Lučka kapetanija brzo ga je spazila i krenula u potjeru za neopreznim vozačem. Nije im dugo trebalo da zaustave vozača jet-skija, a kako je to izgledalo pogledajte u videu.


hr Fri Sep 21 2018 18:35:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba4e759cb557a44af8b4840/80

Da nam je barem članska iskaznica dala još stupova…

Nakon što se posljednjih dana u svim medijima priča o Look@ solarnim foto stupovima i povezanosti s HDZ-om, iz firme Look@ d.o.o stiglo je priopćenje. Prenosimo ga u cijelosti.

Žao nam je što članska iskaznica nije odradila bolji posao…

Žao nam je što Look@ solarni foto stup odmah u startu nije postavljen u još više gradova, općina, mjesta…

Da je barem ta članska iskaznica bila vrijednija pa donijela još više stupova..

Kako nam ne bi bilo žao kad vidimo sljedeće.

Vidimo da je u manje od mjesec dana slikano skoro 2000 slika kroz ove velike ljepotane i to za korisnike od kojih su 75% turisti koji dolaze iz cijelog svijeta (od Bangladeša do Nizozemske pa sve do Amerike i Kolumbije).

Vidimo sreću na njihovim licima, vidimo lijepe poruke koje šalju u razne dijelove svijeta koristeći naše razglednice. Oduševljenost ne kriju, a inovativnost pozdravljaju.

Pogledajte mladu grupu Engleza kako poziraju s Uskokom koji je element proširene stvarnosti naše kamere na Tvrđavi Klis.

Što vidite na njima? Tugu ili radost, ruganje ili zabavu?

Ili pogledajmo ovu predivnu obitelj iz Njemačke koja se slikala rano ujutro na tvrđavi, u vrijeme kad nikog nema da zabilježi njihov zajednički trenutak.

Što mislite zašto su se slikali? Jer su im preveliki ili predragi, preružni ili preslatki?

Svi ovi ljudi su posjetili našu lijepu zemlju i slikali se na nekim novim stupovima te su oni za njih stvorili vrijednost i to kakvu. Uhvatili su u sliku njihovo putovanje, emociju, radost, život, a to predstavlja sve ono što mi želimo i za što radimo.

Na kraju svih članskih iskaznica dolazi tržište i ono je najjači pokazatelj uspješnosti nečije ideje.

Naše tržište kaže sljedeće:

9 prodanih stupova,upiti i prednarudžbe ostalih većih gradova u RH,zainteresiranost distributera iz Skandinavije, Arapskih zemalja te Njemačke.

Potrebno je naglasiti da je to stanje u 5 mjeseci postojanosti na tržištu.

Jako nas veseli činjenica da se proizvodnja stupa odvija u maloj privatnoj radnji u Solinu te što je na mobilnoj aplikaciji radila mala privatna tvrkta iz Splita. Veseli nas i to što je Look@ d.o.o. sad već tvrtka koja zapošljava mlade, uspješne i ambiciozne ljude u Hrvatskoj.

Veseli nas i činjenica što imamo u planu razvoj nove verzije stupa i mobilne aplikacije. Veseli nas budućnost te sve što nam donosi.

Na kraju, bilo je tužno ovih dana vidjeti dio hrvatske javnosti u onome u čemu je najbolja. A to je blaćenje, ponižavanje i traženje “pravog” razloga uspjeha.

Tužno je što nisu naučili ništa iz bliže povijesti istih scenarija. Rimac Automobili, Bellabeat, Include, samo su neke od hrvatskih genijalnih tvrtki koje su sad već na svjetskom tržištu, a dio hrvatske javnosti je ipak znao kako su ti njihovi proizvodi loši i kako su svi oni, tu stigli, nekim sumnjivim putevima.

Ono čemu se mi nadamo jest što više mladih ljudi koji pokreću tvrtke s članskim iskaznicama, tatinim novcem, sumnjivim investicijama, lošim, ružnim i bespotrebnim proizvodima, namještenim potporama i svim ostalim “istinskim razlozima” uspjeha.

Ne želimo Hrvatsku koja blati, želimo Hrvatsku koja stvara!

hr Fri Sep 21 2018 14:43:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba493dbcb557a44af8b4816/80

"Knjižničar i po!": U srijedu tribina Društva knjižničara u Splitu

Prva tribina Društva knjižničara u Splitu pod nazivom "Knjižničar i po!" održat će se 26. rujna (srijeda) u 18.00 h u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.

Među knjižničarima Splitsko-dalmatinske županije, ali i ostalih hrvatskih županija, pojedini knjižničari posebno se ističu ne samo stručnim radom u knjižnici nego i drugim društvenim angažmanom u području znanosti, umjetnosti i sl.

Što rade knjižničari kada nisu u knjižnici? Što su zelene knjižnice? Tko stoji iza festivala FantaSTikon? Doznat ćemo od višeg knjižničara Ivana Kraljevića (Društvo bibliotekara Istre) i dipl. knjižničarke Romane Jadrijević (Društvo knjižničara u Splitu).

Romana Jadrijević diplomirala je informacijske znanosti - knjižničarstvo pri Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru 2011. godine. Radila je u različitim vrstama knjižnica. Osim formalnog obrazovanja, završila je i dva stupnja Hrvatskog znakovnog jezika, Opću planinarsku školu, Malu školu za udruge, edukaciju za koordinatoricu volontera i tri radionice kreativnog pisanja. Održala je nekoliko stručnih izlaganja vezanih uz prepoznavanje lažnih vijesti, utjecaj elektroničkih lektira na budućnost školskih knjižnica, digitalne domoroce te fizičke i virtualne aspekte hrvatskih narodnih knjižnica. U koautorstvu je objavila stručni rad "Predmetna obrada fantastične i znanstveno fantastične književnosti: pilotno istraživanje" u Vjesniku bibliotekara Hrvatske. Predsjednica je Udruge za fantastiku, igre i znanstvenu fantastiku F&ST za koju piše i vodi projekte te s ostatkom tima pomaže osmisliti i provesti nekoliko projekata, od kojih je svakako najveći FantaSTikon, trodnevna konvencija fantasyja, znanstvene fantastike i društvenih igara orijentirana na književnost, filmove, grafičku umjetnost, stripove, slikarstvo, druženje, razmjenu ideja i upoznavanje potencijalnih suradnika te popularizaciju znanosti. Ostatak vremena bavi se amaterskim pisanjem, fotografijom, čitanjem i crtanjem.

Ivan Kraljević viši je knjižničar rođen 1974. god. u Slavonskom Brodu. Odrastao u Križevcima, a u Zagrebu završio Filozofski fakultet (Filozofija, Arhivistika i Bibliotekarstvo). Voditelj je Posudbenog i informacijskog odjela u Sveučilišnoj knjižnici u Puli gdje je zaposlen od 2002. godine. U dva mandata obnašao je funkciju predsjednika Društva bibliotekara Istre te bio član Glavnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva od 2010. do 2014. godine. Od  2011. godine inicijator je i voditelj prvog i najaktivnijeg projekta Zelena knjižnica u Hrvatskoj, sa skoro dvjesto održanih aktivnosti. Od 2015. godine član je Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva i predsjednik Radne grupe za zelene knjižnice. Autor je nekoliko stručnih radova, član uredništva mrežnih stranica Hrvatskog knjižničarskog društva te urednik mrežnih stranica Sveučilišne knjižnice u Puli, Društva bibliotekara Istre i Zelene knjižnice. Izvan struke bavi se autorskom glazbom (Tripl Kripl, Ishatai, Audio Remains, Ostaci zvuka) i vodi radijsku emisiju o istarskoj urbanoj glazbenoj sceni (Istarska scena).

Tribina se održava uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.


hr Fri Sep 21 2018 08:47:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .