Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a40a781b9e03e90368b4597/80

Božić - blagdan rođenja Isusa Krista

Božić je blagdan kad kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, nakon kojega slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina.

Rođenje Isusa Krista kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan Njegova rođenja.

Božić - mali Bog

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Božić je dan kad je Svemogući Bog postao djetešce pa je Isus zato svenazočni i bliski Bog. 

Kršćanski filozof Aurelije Augustin (4./5. stoljeće) smatrao je kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Kršćani su vrlo rano dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi početak nove godine bio je na Božić.

Hrvatska božićna pjesma "Narodil nam se kralj nebeski" sa stihom "Na tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Od 5. stoljeća slave se tri mise

Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem.

Na zornici je naglasak na evanđeoskom izvješću o navještaju pastirima, a na poldanjici Proslov iz Evanđelja po Ivanu: "U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog... I Riječ tijelom postade i nastani se među nama..."

Bibličari smatraju da taj Proslov uspoređuje stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega jer oba događaja povezuje osoba Sina Božjega. On, besmrtan, po Božiću je postao smrtnikom da bi ljudi, po njemu, postali besmrtnici. On, vječan, postade vremenit da bi ljudi po njemu postali vječni. 

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. 

Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, a osobito u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji obnavljaju mnoge sadržajno vrijedne čine na očitovanju čovjekoljublja, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu.

Božićne pjesme - prepjev kršćanskih vjerskih istina

Pjesme pak odišu ozračjem radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

U božićnim pjesmama jasno je naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, kojega one često nazivaju Mladim Kraljem, od Djevice Marije. Taj motiv pjesme uokviruju u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim hrvatskim krajevima već na Svetu Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana.

Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

U novije vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji upućuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, jest adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Nakon Svete Katarine slijede blagdani Svete Barbare (4. prosinca), Svetog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u nekim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja.

Likove svetog Nikole i svete Lucije često predstavljaju muškarci ili žene i obilaze domove donoseći djeci darove.

Svetu Luciju naslijedio Sveti Nikola

Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave.

U današnje doba tu je službu preuzeo Sveti Nikola, koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga).

Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

Običaj koji se sačuvao do danas jest sijanje božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika, i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola za svetkovanje Božića.

Do Božića pšenica naraste u posudi ispunjenoj vodom te ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe.

Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovija hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred nje stavlja jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati najavit će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame

Danas su u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva.

Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činila glava kuće, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama se unosila u kuću i rasprostirala po podu s izričitim božićnim naglaskom jer su taj čin članovi obitelji redovito pratili pjevanjem božićnih pjesama.

U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama živa još od 16. stoljeća, a zanimljivo je da su prva božićna drvca bila bjelogorična.

hr Mon Dec 25 2017 08:25:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c164afe0e49387a4e8b45e2/80
Foto: Facebook

Grad Vodice daje 50 tisuća kuna za novi kombi malonogometaša: Od MUP-a traže da što prije otkriju počinitelje

Grad Vodice dat će 50 tisuća kuna iz proračuna malonogometnom klubu 'Heroji 2007' za pomoć pri kupnji novog vozila nakon što je kombi kojim su se do sada koristili potpuno izgorio u podmetnutom požaru u Zagrebu u nedjelju ujutro, odlučeno je na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Predsjednik vodičkog Gradskog vijeća Marin Mikšić osudio je vandalski čin koji se dogodio u Zagrebu nakon što su kriminalisti Policijske uprave zagrebačke utvrdili da je požar u kojem je u potpunosti izgorio kombi malonogometnog kluba iz Vodica, a minibus parkiran pored njega djelomično oštećen vatrom, podmetnut.

- Kombi je bio iznajmljen najmlađim našim sportašima, a na sport i mlade sam posebno osjetljiv. Najstrože osuđujem, u svoje ime i ime Gradskog vijeća, ovaj vandalski čin i tražimo od MUP-a i svih institucija da što prije otkriju počinitelje – kazao je Mikšić. 

Požar je, podsjetimo, planuo u nedjelju rano ujutro u 4,45 sati u Ulici Remetinečki gaj u Novom Zagrebu, ispred hostela u kojem su bila smještena vodička djeca koja su zapaljenim vozilima doputovali u Zagreb. Riječ je o mališanima iz vodičkog kickboxing kluba 'Hrvatski branitelj dragovoljac' koji su u pratnji nekoliko roditelja u Zagrebu bili na međunarodnom turniru. 

Kako je utvrdila zagrebačka policija, nepoznati počinitelj otvorenim je plamenom neutvrđenog izvora zapalio prednji dio karoserije kombija Citroen Jumper, šibenskih tablica, nakon čega se požar preko motora proširio na cjelokupno vozilo, a najviše na unutrašnjost koja je u potpunosti izgorjela zajedno s prednjim dijelom. Potom je počinitelj izazvao požar na šibenskom minibusu Mercedes, također zapalivši otvorenim plamenom plastičnu oblogu između vjetrobranskog stakla i poklopca motora, piše sibenik.in

hr Tue Dec 18 2018 22:08:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad72fc82af47f217f8b4793/80
Foto: Pixabay

Iz Hrvatske iselilo dvostruko više ljudi nego što tvrdi statistika

Iz Hrvatske se od ulaska u Europsku uniju iselilo dvostruko više ljudi nego što je to zabilježila službena statistika. Tvrdi se to u analizi zagrebačkog Instituta za javne financije objavljenoj u časopisu Public Sector Economics.

Znanstvenici Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić analizirali su i usporedili domaće i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji. Njihov zaključak je da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od službenih statistika.

Prema domaćoj statistici, Hrvatsku je od 2013. do 2016. napustilo 102.000 ljudi. S druge strane, inozemni registri govore kako se iz Lijepe Naše u istom razdoblju iselilo čak 230.000 građana. Najveći broj ljudi iselio se u Njemačku, čak više od 71 posto. Na drugom mjestu je Austrija sa 7,6 posto, a na trećem Irska sa 6,7 posto.

U istraživanju se kao glavni razlog iseljavanja navodi kretanje radne snage unutar EU-a, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Europske unije te veći stupanj njihova razvoja.

U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, smanjila se prosječna dob iseljenika. Primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. godine prosječni hrvatski emigrant imao je 41,5 godina, a u 2016. godini 33,6 godina.

Autori studije ističu kako je emigracija mladih ljudi nesumnjivo gubitak za Hrvatsku, ali dugoročno ukupni učinci iseljavanja i ne moraju biti tako pogubni, osobito ako se vrati dio mladih. 'Emigracija vodi unaprjeđenju znanja i vještina iseljenika, s obzirom na to da se njihovo znanje povećava zbog izloženosti međunarodnoj konkurenciji', navodi se u analizi.

Isto tako, za one koji ostaju povećava se mogućnost zapošljavanja, rastu plaće, smanjuje se stopa nezaposlenosti te dolazi do aktiviranja dugotrajno nezaposlenih osoba. Opet, masovno iseljavanje ugrožava mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi.

'Sveukupni učinci iseljavanja ovisit će o sinkronizaciji obrazovne politike s potrebama tržišta rada, sveukupnom stupnju gospodarskog razvoja i budućem ekonomskom rastu. U srednjem roku fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsku ekonomiju', zaključuju na kraju analize stručnjaci Instituta za javne financije, prenosi tportal.


hr Tue Dec 18 2018 19:49:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

'Na godišnjoj razini možemo spasiti grad veličine Gospića, ako usvojimo nacionalni plan za borbu protiv raka'

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara

Sedma i dosad najveća konferencija "Bori se i pobijedi" bavila se pronalaskom zajedničkih smjernica u borbi protiv karcinoma. Naglašena je važnost prevencije u suzbijanju bolesti. 

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. S konferencije je poručeno da rak ne bira i da je važno odazivati se na preventivne preglede. Bilo je riječi i o Nacionalnom povjerenstvu za izradu nacionalnog plana za borbu protiv raka.

- Jamčim da ukoliko plan usvojimo i provedemo možemo spasiti grad veličine Gospića, ili za vaše gledatelje pučanstvo Visa, Šolte, Lastova I Mljeta zajedno na godišnjoj razini", poručio je Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, piše vijesti.hr

hr Tue Dec 18 2018 18:45:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586363601eea8f339b8b4659/80
Foto: Dalmacija News

Stručnjak izračunao: Evo koji vam kućanski uređaji 'isišu' i po 2.000 kuna

Krenulo je blagdansko vrijeme i vrijeme kada naši kućanski aparati rade punim kapacitetima. Upravo zato je stručnjak za energetsko tarifiranje Nenad Kurtović za tportal izradio izračun potrošnje kućanskih aparata u četveročlanoj obitelji, a prema važećim HEP-ovim cijenama kilovatsata (kWh) u višoj tarifi (1,07 kuna) i nižoj tarifi (0,58 kuna) s uključenim PDV-om.

Prema njegovom izračunu, najveći potrošači električne energije među kućanskim uređajima su klimatizacijski uređaj i bojler u kupaonici.

Ako klimatizacijski uređaj koristimo zimi za grijanje i ljeti za hlađenje to nas, prema Kurtovićevom izračunu, košta oko 2.000 kuna godišnje. Bojler u kupaonici godišnje u prosjeku potroši 1460 kWh električne energije, što košta 1.253 kune.

Štednjak na struju s pećnicom godišnje potroši 801 kWh električne energije, a to košta 773 kune. Osobno računalo, ako se koristi po šest sati dnevno, potroši 329 kWh, a to je 336 kuna godišnje. Svakodnevnim korištenjem perilica posuđa godišnje potroši 365 kWh ili preračunato u novac – 315 kuna.

Hladnjak od 250 litara sa zamrzivačem od 50 litara godišnje potroši 263 kWh, odnosno 236 kuna. Perilica rublja, ako se koristi četiri puta tjedno, tijekom godine stvori trošak od 215 kuna. A sušilica rublja još dodatnih 316 kuna godišnje. I sušenje kose više puta tjedno košta oko 215 kuna godišnje.

Ako je televizor uključen šest sati dnevno, godišnje će potrošiti električne energije u vrijednosti od 208 kuna. Korištenje glačala dva puta tjedno godišnje će koštati 126 kuna. Usisavanje podova jednom tjedno električnim usisavačem košta 92 kune godišnje. A upotreba LED žarulje od 13 W godišnje košta 24 kune, piše tportal.

hr Tue Dec 18 2018 17:41:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .