Benificirani staž

Novom verzijom plana crkva je i dalje predviđena na prostoru uz jedno od najfrekventnijih gradskih križanja, protiv čega je zbog narušavanja skladne urbanističke cjeline prosvjedovalo Društvo arhitekata, no smanjen je njen obuhvat i propisan je arhitektonski natječaj, tako da je onemogućena direktna narudžba projekta od Jerka Rošina - premda se on sam otvoreno hvalio da će biti taj koji će projektirati novi objekt. U tijeku javne rasprave upućeno je više od 800 primjedbi, od kojih većina nije uvažena, ali prihvaćen je zahtjev za većim brojem parkirališnih mjesta, piše tportal.hr.

No ona se neće nalaziti ispod crkve, nego obližnje manje tržnice i budućeg 'zdravstvenog centra'.

Na sjednici Komisije za urbanizam protiv izmjena DPU-a glasovali su Pametno i SDP, suzdržan je bio Most, dok su ruke 'za' digli predstavnici vladajućih HDZ-a i HGS-a, izuzev Sandre Maretić, predstavnice županijskog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje. Ona je također ostala suzdržana.

Više sudionika sjednice za tportal je potvrdilo da se u tom trenutku u dvorani pojavio predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić te je žestoko negodovao zbog ovakvog razvoja događaja. Sama Sandra Maretić također je potvrdila da je 'bilo razgovora', no tvrdi da oni nisu bili neugodni.

- Razgovora je bilo, a nadam se da će ih biti i više, pogotovo uoči sjednica. Osobno se bavim stručnim dijelom i nisam do kraja uspjela proučiti dokumentaciju, ali odbijam da me se stavi u politički kontekst i uključuje u bilo kakve spinove - kazala je za tportal. 

Petar Škorić je zbog saborskih obveza bio nedostupan za izjave.

Simptomatično, proteklih tjedana trajale su trzavice splitske gradske vlasti upravo s odjelom u kojem ona radi, premda na obje strane sjede članovi iste stranke, HDZ-a. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara namjeravao je urediti razrovanu plažu Kaštelet, na kojoj je koncem prošle godine uklonjeno nekoliko bespravnih objekata, no ovaj ured tjednima je odbijao dati suglasnost za taj zahvat. U Banovini su ga na koncu zaobišli zahvaljujući Ministarstvu pomorstva, koje je pisano naložilo sanaciju 'zbog ugrožene sigurnosti kupača'.

Protiv izmjena urbanističkog plana glasovali su Pametno i SDP jer smatraju da ga ionako treba staviti izvan snage i crkvu izbaciti s lokacije na kojoj se prije nekoliko desetljeća planirala nova velika gradska tržnica. Most je ostao suzdržan jer smatra da je treba premjestiti nešto sjevernije, na mjesto na kojemu se u planu nalazi 'privatni zdravstveni centar'. Samoj Crkvi odgovaraju izmjene plana jer je njihova investicija svedena u nešto realnije okvire.

Bez obzira na probleme Komisije za urbanizam, izmjene ovog plana na koncu se svejedno mogu usvojiti na Gradskom vijeću. Upitno je hoće li se to dogoditi i kada, jer - kao što je tportal već pisao - vidljive su trzavice između HDZ-a i HGS-a, pa postoje sve realnije šanse da se sjednica ne sazove u zakonskom roku i da Split nakon ljeta dobije izvanredne izbore za Gradsko vijeće.

Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog za ulazak u eurozonu, sudjelovanju u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) najmanje dvije godine, stoji u konvergencijskom izvješću koje je u srijedu objavila Europska komisija za sedam zemalja članica koje imaju zakonsku obvezu uvođenja eura, piše 24sata.hr.

U izvješću koje pokriva sedam zemalja - Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku, daje se pregled napretka tih zemalja prema ulasku u eurozonu.

Sve članice EU-a, osim Velike Britanije i Danske, obvezne su uvesti euro.

Hrvatska zajedno s Bugarskom ispunjava sve kriterije osim jednog - sudjelovanje u ERM II, koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojem je potrebno provesti najmanje dvije godine.

Svih sedam zemalja ispunjava kriterij koji se odnosi na javne financije. To znači da sve imaju deficit ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a ili, ako je veći od toga postotka, mora biti u silaznoj putanji. 

Hrvatska, Bugarska, Češka, Mađarska i Švedska ispunjavaju kriterij dugoročnih kamatnih stopa, a Hrvatska, Bugarska, Poljska i Švedska kriterij stabilnosti cijena. To su tzv. konvergencijski kriteriji koji se još nazivaju Maastrichski kriteriji.

Osim tih formalnih kriterija za ulazak u eurozonu, Komisija također razmatra i zakonodavnu usklađenost s Ekonomskom i monetarnom unijom. Jedino je Hrvatska od tih sedam zemalja potpuno zakonodavno s njome harmonizirana.

Komisija je analizirala i druge čimbenike koje prema Ugovoru EU-a treba uzeti u obzir u procjeni održivosti konvergencije.

- Nečlanice eurozone općenito su dobro ekonomski i financijski integrirane u EU. Ipak, neke od njih još uvijek imaju makroekonomske slabosti i suočene s izazovom koji se odnosi na poslovno okruženje i institucionalni okvir koji mogu predstavljati rizik za održivost konvergencijskog procesa - navodi Komisija.

Povjerenik Moscovici kaže da je osim nominalnih kriterija važno ispuniti i realno ekonomske kriterije da bi se imalo koristi od eura.

- Nijedna od sedam zemalja trenutačno ne ispunjava sve pravne kriterije za ulazak u eurozonu. Istodobno, jedna od ključnih lekcija u protekla dva desetljeća jest da je za prosperitet unutar eurozone stvarna ekonomska konvergencija jednako važna kao i nominalna konvergencija. Zato je važno da zemlje koje žele uvesti euro vrijedno rade na povećanju produktivnosti, investicija, poboljšanju situacije s zaposlenošću i na rješavanju pitanja nejednakosti - izjavio je povjernik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

Komisija svake dvije godine objavljuje konvergencijsko izvješće za zemlje na putu prema euru.

Prva regata iz te serije počinje u srijedu 23. svibnja u Šibeniku, povodom čega je u Hrvatsku stiglo 13 vrhunskih jedrilica s posadama, a s idućom takvom regatom, koja će u Zadru početi 20. lipnja, Hrvatska je, po ocjeni organizatora Dogus grupe, svrstana na jedriličarsko-nautičku kartu svijeta.

- Ocjenjujemo da je to nautički događaj godine u Hrvatskoj, ali i šire, i sretni smo što smo dobili priliku biti domaćin takvom svjetskom događanju. Vjerujemo da će to biti i snažna promocija Hrvatske, Šibenika i Zadra. - kazao je uoči regate na konferenciji za medije izvršni direktor turske D-Marin grupe Burak Baykan, dodajući da je tako nešto za D-Marin prirodni nastavak biznisa, te da su si dali zadatak da svake godine u Hrvatsku dovedu jednu prestižnu regatu.

Očekuje da će se to pozitivno odraziti i na poslovanje njihovih marina u Šibeniku i Zadru, kao i hotela u Šibeniku, kao i da će se njihova odlična popunjenost nastaviti i tijekom cijelog ljeta.

I Baykan, kao i predstavnici šibenske gradske i županijske vlasti, smatraju da će to obogatiti turističku ponudu grada i županije te pridonijeti povećanoj potražnji i potrošnji turista, pogotovo nautičara, kojih tradicionalno u šibenskom akvatoriju tijekom ljeta ima dosta i zbog blizine Kornata. 

Na konferenciji za medije u Šibeniku uoči regate sudjelovao je i izvršni direktor regate TP52 Super Series Augustin Zulueta, objasnivši da su ovogodišnju seriju regata odlučili krenuti iz Hrvatske zbog oduševljenja hrvatskom obalom.

- Vaša obala nas je oduševila i već vodimo razgovore da se TP52 vrati 2020. kod vas. Uvjeravam vas da ste dobili najjaču svjetsku regatu i budite sigurni da u Šibeniku trenutno borave najbolji svjetski jedriličari, a kad pogledate imena vidite da su na toj listi sudionici America's Cupa, Volvo Ocean Racea, brojni olimpijski pobjednici i ugledni vlasnici. - poručio je Zulueta

Među vlasnicima jedrilica su i iznimno bogati ljudi, milijarderi poput vlasnika Prade i jednog od najvećih argentinskih poduzetnika Pabla Roemmersa, koji je prvi puta u Hrvatskoj i čiju je jedrilicu Azzurra uoči regate u Šibeniku svečano 'krstila' najstarija kćer Age Khana IV. princeza Zahra Aga Khan.

Povodom tih regata, koje se održavaju pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić poručio je da će se Hrvatska organizacijom najjače svjetske jedriličarske serije još više profilirati kao zemlja stvorena za jedrenje i rekreacijski jahting.

"Velika međunarodna događanja dokazano imaju iznimnu promotivnu vrijednost za cjelokupni hrvatski turizam. Naša očuvana priroda, more i otoci, naglašavaju ono najljepše što Hrvatska ima te predstavljaju iznimno bogatu resursnu osnovu koja nas svrstava u sam vrh nautičkih destinacija. Kako je riječ o jednoj od najprestižnijih regata na svijetu ponosni smo partneri projekta zbog kojeg će Šibenik, Zadar, ali i cijela Hrvatska postati jedriličarsko središte svijeta", ocijenio je Staničić.

Regata u šibenskoj marini D-Marin Mandalina starta u srijedu, 23. svibnja, s velikim imenima svjetskog jedrenja poput peterostrukog olimpijskog pobjednika Roberta Scheidta, Argentinca Santiaga Langea i redovitih sudionika America’s Cupa Deana Barkera i Jamesa Spithilla. I nakon šibenske regate, koja traje do 27. svibnja, najbolji svjetski jedriličari ostaju u Hrvatskoj, jer je Doguševa D-Marin Dalmacija u Zadru domaćin regate sličnog ranga od 20. do 24. lipnja.