Nakon što je zbog kroničnog manjka novca u državnoj blagajni sedam godina bila tek mrtvo slovo na papiru, odredba iz Zakona o policiji o pravu policajaca na isplatu otpremnina zaživjela je s prvim danom 2018. godine. - piše Večernji 

To znači da umjesto tri proračunske osnovice - kao što je to dosad bilo pravilo - policajci koji odlaze u invalidsku mirovinu dobivaju 12 prosječnih plaća, za odlazak u starosnu mirovinu otpremnina iznosi deset prosječnih plaća, a oni koji se odluče otići u prijevremenu starosnu mirovinu imaju pravo na prosječnu plaću uvećanu šest puta. Tako bi policijske otpremnine iznosile između 50 i 70 tisuća kuna.

Benificirani staž

Ministarstvo unutarnjih poslova dosad je pozitivno riješilo 36 zahtjeva. No, koliko ih je točno podneseno ne navodi se. Neslužbeno se spominje da su dosad zaprimili već oko 1700 zahtjeva policajaca koji žele ići u mirovinu. Prije nešto više od godinu dana tadašnji ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić (koji je poput svojih prethodnika bio tražio da se opet odgodi isplata otpremnina policajcima) iznio je podatak da u policijskom sustavu ima oko 7000 policajaca koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu. Naime, policijski je radni staž beneficiran, a oni koji su bili u Domovinskom ratu za svaku godinu na bojištu dobivaju još godinu staža.

Poučeni dugogodišnjim odgađanjem primjene odredbe o otpremninama, za pretpostaviti je da je tolika navala među policajcima nastala zato što strahuju da bi odredba mogla biti kratkog daha, iako za to - barem zasad - nema baš nikakvih naznaka. Nema baš nikakve šanse da svi zahtjevi budu pozitivno riješeni. Sve kad bi i bilo novca, toliki bi odljev ozbiljno urušio funkcioniranje sustava.

Pretpostavlja se da će godišnje u mirovinu biti “pušteno” između 250 i 400 policajaca, kao i dosad. Postoji mogućnost da se taj broj poveća jedino ako se rebalansom proračuna uspiju namaknuti dodatna sredstva za otpremnine policajaca. Navodno će se o zahtjevima za otpremnine odlučivati kvartalno, kako ne bi odmah na početku godine bila potrošena sva sredstva.

 Diskrecijsko je pravo ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da odluči čiji će zahtjev biti, a čiji neće biti potpisan. – Načelnici policijskih uprava dostavljaju zahtjeve policijskih službenika, uz obrazloženo mišljenje, Ministarstvu u sjedištu. Svi se zahtjevi razmatraju te ministar unutarnjih poslova, sukladno potrebama službe, donosi rješenja o prestanku službe radi ostvarivanja prava na mirovinu”, objašnjavaju nam u MUP-u proceduru odlaska u mirovinu.

– Ministarstvo treba osigurati sredstva za otpremnine onolikom broju policijskih službenika koliko ih je u prosjeku odlazilo u posljednjih deset godina. Tako bi se izbjegle špekulacije da će se provoditi restrikcije broja odlazaka – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih. 

No, još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina, piše vecernji.hr

Svi iseljeni se ne odjavljuju

To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

– Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima – kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf doc. dr. Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.

– Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća – govori Šterc.

I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika.

– Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva – kaže Strmota. 

Demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:

– Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika – govori Pokos. 

U Solinu su naleti bure toliko jaki da su bacili i jedan od najbržih brodova na Jadranu čija je vrijednost 150.000 eura. U vlasništvu je Ive Bilića, a šteta će biti procijenjena tek nakon podizanja.

Kako javljaju čitatelji, u ulici Ive Tijardovića na Pujankama, bura nosi dijelove fasade, a policija upozorava da se izbjegava dio oko Doma mladih. Naime, bura kida i raznosi velike komade lima.