Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf691aa0e49387f208b45c4/80
Foto: PIXABAY

Ako jedva čekate Crni petak, ovo upozorenje bankara će vas zanimati

Predstavljeno je najnovije istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o aspektima sigurnosti internetske kupovine. Istraživanje je provedeno je na uzorku od nešto više od tisuću ljudi iz opće populacije u Hrvatskoj. Uoči Crnog petka bankari pozivaju na opez prilikom online šopinga

Ciljevi istraživanja bili su utvrditi koliko se ljudi koji češće kupuju putem Interneta osjećaju sigurnima, što im je pri tome najvažnije, na kojim stranicama najčešće kupuju (hrvatske ili strane web stranice), kupuju li robu koja se nudi oglasima na društvenim mrežama i jesu li bili žrtve prijevare prilikom internetske kupovine te ako jesu, na koji način je napad na njih bio izveden.

'Kao i proteklih godina, za Hrvatsku udrugu banaka i bankarstvo općenito, od prioriteta je podizanje svijesti građana o mogućim prijetnjama prilikom online kupovine. U današnjem 'digitalnom' dobu, neophodno je kontinuirano educirati i informirati građane o načinima zaštite od potencijalnih prijevara. Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Uspješnost napada na online bankovne usluge prvenstveno ovisi o spretnosti napadača da korisnike navedu da iz neznanja ili neopreznosti provedu neželjene aktivnosti', izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

'Prilikom kupovine na internetu, kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke. Pokušavaju navesti građane da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno lose kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu, potrebno je dobro razmisliti s kim dijele osobne i financijske podatke. Internet kupovina se mora obavljati na stranicama koje su sigurne i provjerene te imaju oznaku https. Web stranice prodajnog mjesta moraju sami upisivati te ne slijediti linkove iz poruka s društvenih mreži ili elektroničke pošte. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da su građani sve oprezniji i informiraniji tijekom online kupovine, ali neophodno je kontinuirano upozoravati i naglašavati na moguće prijetnje’, rekao je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.

Među ukupno ispitanima koji se koriste Internetom, njih 54 posto ne kupuje putem Interneta jer se boje prijevare i ugroze privatnosti. Među onima koji su svladali taj strah i ipak kupuju putem Interneta, 36 posto njih kupuje samo na provjerenim internetskim trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja (Amazon, eBay, AliBaba, Google Shopping Search).

Samo deset posto ispitanih kupuje bez straha za svoju sigurnost i sigurnost svojih podataka. Među onima koji uopće ne kupuju putem Interneta najviše je ljudi starijih od 55 godina (tzv. baby boomers), a najmanje se boje kupovati putem Interneta najmlađe generacije - generacija y (tzv. milenijalci - mlađi od 35) i generacija z (punoljetni s najviše 22 godine starosti), piše tportal.hr

Među onima koji kupuju najoprezniji su milenijalci, a najmanje su oprezni najmlađi online kupci. Kad se rezultati istraživanja promotre prema statističkim regijama pokazuje se kako je u kontinentalnoj regiji (60 posto) značajno veći udio onih koji ne kupuju putem interneta, u odnosu na jadransku regiju (43 posto).

Nadalje, u jadranskoj regiji je veći udio (49 posto) onih koji kupuju putem interneta, ali samo na provjerenim mjestima u odnosu na kontinentalnu regiju (29 posto). Na kraju, udio onih koji kupuju bez razmišljanja o sigurnosti, nizak je te podjednak u obje regije.

Prilikom kupovine putem Interneta hrvatskim online šopingholičarima najvažnija je sigurnost plaćanja (49 posto), a slijede oni kojima je najvažnije da roba odgovara opisu iz ponude (29 posto). Podjednako je onih koji navode sigurnost podataka (11 posto) i onih koji se ne mogu odlučiti (11 posto) što im je najvažnije tijekom online kupovine.

Zanimljivo je, pravovremenost dostave robe prilikom kupovine internetom nije presudna našim online kupcima. Drukčije rečeno, naši onlne šopingholičari su prilično tolerantna bića kad je dostava robe u pitanju. Kad se gledaju regije, obje podjednako malo preferiraju hrvatske web stranice: 13 posto u jadranskoj i 14 posto u kontinentalnoj regiji, no, u kontinentalnoj regiji dominiraju oni koji preferiraju strane web stranice (60 posto) dok je u jadranskoj regiji najveći udio onih kojima sjedište nije ključno (53 posto).

U anketi je bilo postavljeno i pitanje o kupovini putem oglasa na društvenim mrežama. Rezultati pokazuju kako 49 posto ispitanika koristi samo ranije poznate stranice dok 51 posto barem ponekad kupuje robu i na taj način: njih 27 posto često, a 24 posto rijetko kupuju putem takvih oglasa. Tu su se pokazale i statistički značajne razlike prema dobi - rezultati pokazuju kako je udio onih koji često kupuju putem oglasa na društvenim mrežama najmanji u skupini baby boomersa (10 posto), a najveći u skupini milenijalaca (39 posto).

Nadalje, udio onih koji kupuju na taj način, ali rijetko, nešto je veći u skupinama generacije z (29 posto) i generacije x (27 posto) u odnosu na baby boomerse (23 posto) i milenijalce (22 posto). Na kraju, udio onih koji ne kupuju na taj način, najveći je u skupini baby boomersa (67 posto), zatim u skupini generacija z (54 posto) i x (53 posto), a najmanji u skupini milenijalaca (39 posto).

Što se tiče regija, udio onih koji se ne koriste društvenim mrežama za online kupovine je veči u jadranskoj regiji (60 posto) u odnosu na kontinentalnu (30 posto) a u kontinentalnoj regiji je više onih koji barem ponekad kupuju na taj način (59 posto) u odnosu na jadransku regiju (41 posto). 13 posto prevarenih Ispitanicima koji kupuju putem Interneta, postavljeno je i pitanje jesu li ikada bili žrtve prijevare. Većina ispitanika nije bila žrtva takvih prijevara (87 posto), a njih 13 posto tvrdi kako su bili žrtve takvih prijevara.

Oni koji tvrde da su bili žrtve prijevare pokazuju kako se većinom radi o izostanku isporuke robe (46 posto) ili je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane (41 posto). Tu su razlike statistički značajne samo prema spolu ispitanika - udio muškarca koji tvrde kako su bili žrtva prijevare prilikom kupovine putem interneta (17 posto) veći u odnosu na udio žena koje to tvrde (8 posto).

Savjeti za građane prilikom online kupovine:

Zaposlenici banaka kada kontaktiraju klijente telefonom ili elektorničkom poštom NIKAD ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl

Dobro pazite na osobne podatke

Dobro razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža,

On-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične),

Svaku sumnju u vezi vašeg on-line računa odmah prijavite banci,

Pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva

hr Thu Nov 22 2018 12:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d1b7f2129111c0eea8b466e/80
Foto: HTZ

Hvar ponovno u elitnom društvu najboljih europskih otoka

Otok Hvar i dalmatinski otoci ponovno su se visoko pozicionirali na listi najboljih otoka u Europi.
Ovoga puta, ugledni američki mjesečni časopis Travel+LeisureHvar i okolne otoke istaknuo je kao jednu od najboljih europskih otočkih destinacija. Hvaru, koji je već niz godina na svjetskoj turističkoj mapi prepoznat kao sjajan odabir za obilaske otoka, popularni island hopping, ovo je još jedna potvrda izvrsnosti destinacije! 

Svake godine, povodom dodjela nagrade „World's Best“ magazina  Travel+Leisure, njihovi čitatelji daju glasove za svoje omiljene destinacije, temeljeći ih na prirodnim i kulturnim atrakcijama, ponuđenim aktivnostima, plažama, hrani, srdačnosti i sveukupnoj vrijednosti. 
 

Hvar se tako pozicionirao na visoko sedmo mjesto najboljih europskih otoka, ispred Mallorce, Sardinije, Malte, Ischie i drugih. Uredništvo magazina Travel+Leisure, koji je, uz National Geographic Traveler i Conde Nast Traveler, jedan od najutjecajnijih časopisa za putovanja na svijetu, odlučilo je na ovu listu staviti 15 otoka, ističući kako je europsku kulturu, povijest i hranu najljepše doživjeti na ovim otocima. Na prvome mjestu, prema glasovima posjetitelja, nalazi se grčki otok Milos!
 

Petar Razović
, direktor Turističke zajednice grada Hvara naglašava kako je: „…i ovoga puta Hvar kao destinacija prepoznat po širini svoje ponude i najvišim turističkim kriterijima koje nudi posjetiteljima!“.

Dodaje kako su turisti iz Sjedinjenih Američkih Država vrlo prisutni u ukupnoj strukturi ostvarenih dolazaka i noćenja. U prvih šest mjeseci 2019. godine, gosti iz SAD-a tako su drugi na listi inozemnih gostija u gradu Hvaru, odmah iza gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, s gotovo 15 posto u strukturi inozemnih gostiju.
hr Fri Jul 12 2019 19:46:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d28a73429111ce8048b4584/80

Nastavljen rast gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije

Na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split u Brelima predstavljeni rezultati poslovanja županijskog gospodarstva u 2018. godini.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2018. godini poslovalo 14.518 poduzetnika, odnosno 11,1% od ukupnog broja poduzetnika u RH, koji su u prošloj godini ostvarili ukupan prihod od 48 milijardi kuna te neto dobit od gotovo 2 milijarde kuna, koja je porasla za 21,4% u odnosu na 2017. godinu.

Podaci su to iz analize gospodarskih kretanja Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini, koju su izradili u HGK – Županijskoj komori Split i koja je predstavljena na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća splitske Komore u hotelu Bluesun Soline u Brelima.

- Većina gospodarskih pokazatelja Županije za prošlu godinu pokazuje rast: broj poduzetnika i broj zaposlenih, ukupan prihod, neto dobit, kao i turistički dolasci i noćenja. Pozitivan je i saldo vanjsko-trgovinske razmjene, koji je iznosio 3,3 milijarde kuna. Ono što je zabrinjavajuće je smanjenje broja investitora na području naše županije u proteklih deset godina, s više od 2.500 investitora u 2009. na 1.300 u 2018. godini, te iskorištenost EU fondova, rekao je predsjednik HGK – ŽK Split, Joze Tomaš.

Naime, s obzirom na iskorištenost EU fondova u 2017. i 2018. godini, iznos ugovorenih sredstava u tom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 1,7 milijardi kuna čime je ona zauzela 7. mjesto među svim hrvatskim županijama. Međutim, prema kriteriju vrijednosti ugovorenih EU sredstava po stanovniku, koji je važan za procjenu uspješnosti korištenja fondova i njihova doprinosa gospodarskom rastu, Splitsko-dalmatinska županija se nalazi na posljednjem mjestu, sa svega 3.673 kune po stanovniku.

Upravo kako bi se dublje sagledalo pitanje važnosti i iskorištenosti EU fondova, v.d. ravnatelj Javne ustanove RERA S.D. Jozo Sarač je prezentirao značaj EU fondova za gospodarski i društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

- Moramo biti bolji jer imamo veliki prostor za napredak i u javnom i u realnom sektoru. Javni sektor se u posljednje vrijeme budi, tako da će nakon nekih već ugovorenih velikih infrastrukturnih projekata pokazatelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji biti puno bolji, istaknuo je Sarač. 

Sjednicom u Brelima HGK – Županijska komora Split je nastavila s praksom održavanja sjednica Gospodarskog vijeća u prostorima članica Vijeća, što je prilika i samim članicama za predstavljanje poslovanja i poslovnih uspjeha. Tako je i u ime domaćina sjednice, izvršni direktor Hotela Brela d.d, Paško Bolanča predstavio važnije projekte i investicije Blue Sun grupe.

Zaključak sa sjednice je da će Gospodarsko vijeće, koje okuplja predstavnike najznačajnijih županijskih tvrtki iz različitih djelatnosti te predstavlja više od 14.500 poslovnih subjekata, u dogledno vrijeme izraditi i mjerodavnim institucijama uputiti prijedlog sa smjernicama za olakšavanje poslovanja i unapređenje županijskog gospodarstva.
hr Fri Jul 12 2019 17:29:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d28544c29111c8e018b4631/80

Kako se kreću cijene zlata?: Kilogram zlata vrijedi čak 300.000 kn!?

Kada je u pitanju kretanje cijene, zlato je vrlo neobičan metal. Cijena mu u pravilu raste u situacijama kada cijena npr. željeza i bakra pada, a kad cijena industrijskih metala raste, često se događa da cijena zlata pada. Razlog je status zlata kao “metalnog novca” i sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.

Kad investitori na financijskim tržištima, bankari i svjetske elite zaključe da dolazi recesija, znaju da je samo pitanje vremena kad će centralne banke početi namjerno rušiti kamatne stope kako bi potaknule zaduživanje, potrošnju i investicije. To je super za one koji se zadužuju, ali nije dobro za one koji svoju životnu ušteđevinu drže u obliku oročene štednje u bankama. Naime, kad krene ciklus rušenja kamatnih stopa, padaju i kamatne stope na štednju, stoga ona postaje vrlo neisplativa investicija. Upravo to se dogodilo za vrijeme velike financijske krize koja je počela 2008. godine.

Danas su kamatne stope na oročenu štednju u Hrvatskoj na najnižoj razini u povijesti, a s obzirom na globalne trendove, mogle bi dodatno pasti. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci su sve najvažnije centralne banke na svijetu najavile rušenje kamatnih stopa, a to će se nužno preslikati i na hrvatsko financijsko tržište. 

Budući da u krizama raste rizik bankrota banaka pa čak i država (sjetite se Grčke!), mnogi mudri investitori na početku krize podižu novac s računa u bankama i kupuju zlato – najčešće u obliku investicijskih zlatnih poluga. Upravo ta pojačana potražnja za zlatom na početku kriza dovodi do porasta cijene žutog plemenitog metala. Investiranje u zlato zbog toga u krizama ima nekoliko prednosti u odnosu na oročenu štednju:

Cijena zlata u krizama raste, dok kamatne stope na štednju padaju. Vlasnici zlatnih poluga ne moraju brinuti o stabilnosti banaka ili države. Za razliku od oročene štednje, investicijsko zlato je oslobođeno svih poreza.

S obzirom na negativne trendove u globalnom gospodarstvu, povijest se po ko zna koji puta ponavlja i cijena zlata zbog gore navedenih razloga ponovno počinje rasti. 

Cijena investicijske poluge od 1 kg se prošlo ljeto kretala u rasponu od 240.000 do 250.000 kn, a prije nekoliko dana je dosegnula čak 300.000 kn. No, to ne znači da je zlato sada skupo!

Na početku zadnje krize (od 2007. do 2011. godine) cijena zlata je porasla 200%, a porast od prošlog ljeta iznosi približno 20%. Ako bi se za vrijeme nadolazeće recesije ponovio postotni porast od prije desetak godina, cijena zlata bi skočila na čak 750.000 kn.

Analitičari Banke Zlata smatraju da tako veliki porast nije realno očekivati. Kriza koja dolazi će vjerojatno biti mnogo blaža i kraća od velike financijske krize. No čak i manja recesija bi dovela do umjerenog porasta cijene žutog plemenitog metaka. Sasvim je moguće da će u idućih dvije do tri godine cijena zlata porasti dodatnih 20-30%, a u takvom scenariju bi kilogram investicijskog zlata koštao 350-400 tisuća kn. Dakle, ako se ostvare prognoze sve većeg broja ekonomista i analitičara, ulaganje u zlato je i dalje isplativo.


hr Fri Jul 12 2019 12:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cdc419529111c74898b45b1/80
Foto: Pixabay

Broj turista veći za 6 posto u odnosu na lani: Napopularnije destinacije Dubrovnik, Rovinj i Zagreb

Zabilježeno je 6,88 milijuna turističkih dolazaka te 26,26 milijuna noćenja

Tijekom prvog polugodišta 2019. godine bilježimo pozitivan rezultat turističkog prometa, u usporedbi s istim razdobljem lani.

Zabilježeno je 6,88 milijuna turističkih dolazaka te 26,26 milijuna noćenja.

''To je vidljiv rast turističkog prometa od 6 posto i noćenja od 3 posto", rekao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Na dan 30. lipnja Hrvatska je raspolagala s 1,18 milijuna kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima. U odnosu na isti dan lani riječ je o rastu volumena smještajne ponude od 4.02 posto (otprilike 47.000 novih kreveta), piše Vijesti.hr

Najveći rast bilježi obiteljski smještaj, a potom objekti ''druge vrste – skupina kampovi'' koji su po prirodi usluge srodni obiteljskom smještaju – apartmani, sobe, kuće za odmor – u vlasništvu pravnih, a ne fizičkih osoba.

Zanimljivo je kako je Hrvatska u samo tri godine tj. u razdoblju od 2016. do 2019. tržištu ponudila gotovo 165.000 novih komercijalnih turističkih kreveta (+16,2 posto). Pretežitim dijelom, rast se odnosi na objekte koji spadaju u kategoriju ''obiteljski smještaj'' (+127.609 kreveta) te druge vrste skupine kampovi (+26.450 kreveta).

Dubrovnik, Rovinj i Zagreb vodeće su destinacije u dosadašnjem dijelu sezone prema ukupnom prometu mjerenom noćenjima. Dubrovnik, Zagreb i Poreč zabilježili su najviše hotelskih noćenja. Dubrovnik je vodeća destinacija obiteljskog smještaja, ispred Splita i Zagreba. Kad je riječ o kampingu, vodeći je Rovinj, ispred Tara i Funtane.

Osobito dobar rezultat ostvaren je na dalekim tržištima ( top 3 čine SAD, Južna Koreja i Australija), koja pružaju sve značajniji doprinos ukupnim turističkim ostvarenjima Hrvatske. Daleka tržišta su tijekom prvog polugosišta ukupnom prometu stranih turista doprinijela s udjelom od gotovo 20 posto u dolascima te 10 posto u noćenjima uz stopu rasta veću od nacionalnog prosjeka (+14 posto u dolascima i noćenjima).

Za dobar rezultat najzaslužnija je Njemačko tržište, čiji postotak u ukupnom turističkom tržištu Hrvatske iznosi 21 posto, dok su na drugom mjestu u udjelu domaći turisti. Njemačka nam je, dakle, i dalje ključno turističko tržište.

"Na većini ključnih tržišta Europe bilježimo pozitivne trendove, što pokazuje našu stabilnu globalnu turističku poziciju", naglasio je Staničić.

Ministar Gari Capelli ponovio je brojke dobrih rezultata.

"Ne želimo rast od 15 posto. Želimo sačuvati prostor. Želimo prihode od 15 milijardi godišnje prema strategiji, a mi smo stali na otprilike 12 milijardi", naglasio je ministar Capelli.

To znači da ne želimo zapravo više turista, već više noćenja, pojasnio je Capelli.

Na pitanje novinara o kontroli pretjerane apartmanizacije i mogućeg primoranog snižavanja cijena, ministar odgovara kako je to problem nedostatka podizanja kvalitetesmještaja. Rekao je da Hrvatskoj turističkoj ponudi fali smjštaj od četiri i pet zvjezdica.

"Drugo je tržite. Mi ne možemo utjecati na tržište i kontrolirati ga državnim intervencijama", dodao je Capelli.

"Oni koji ne mogu uspjeti, neće se više baviti s tim", rekao je ministar. Dodao je kako će se za širenje kapaciteta brinuti prema zakonu lokalna uprava koja će širenje raditi prema kvaliteti smještajne ponude, odnosno onog sadržaja koji će imati četiri ili pet zvjezdica.

Na pitanje o srpanjskoj rupi, ministar kaže da nije zabilježena srpanjska rupa dosad u srpnju.

hr Tue Jul 09 2019 18:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .