Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf691aa0e49387f208b45c4/80
Foto: PIXABAY

Ako jedva čekate Crni petak, ovo upozorenje bankara će vas zanimati

Predstavljeno je najnovije istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o aspektima sigurnosti internetske kupovine. Istraživanje je provedeno je na uzorku od nešto više od tisuću ljudi iz opće populacije u Hrvatskoj. Uoči Crnog petka bankari pozivaju na opez prilikom online šopinga

Ciljevi istraživanja bili su utvrditi koliko se ljudi koji češće kupuju putem Interneta osjećaju sigurnima, što im je pri tome najvažnije, na kojim stranicama najčešće kupuju (hrvatske ili strane web stranice), kupuju li robu koja se nudi oglasima na društvenim mrežama i jesu li bili žrtve prijevare prilikom internetske kupovine te ako jesu, na koji način je napad na njih bio izveden.

'Kao i proteklih godina, za Hrvatsku udrugu banaka i bankarstvo općenito, od prioriteta je podizanje svijesti građana o mogućim prijetnjama prilikom online kupovine. U današnjem 'digitalnom' dobu, neophodno je kontinuirano educirati i informirati građane o načinima zaštite od potencijalnih prijevara. Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Uspješnost napada na online bankovne usluge prvenstveno ovisi o spretnosti napadača da korisnike navedu da iz neznanja ili neopreznosti provedu neželjene aktivnosti', izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

'Prilikom kupovine na internetu, kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke. Pokušavaju navesti građane da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno lose kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu, potrebno je dobro razmisliti s kim dijele osobne i financijske podatke. Internet kupovina se mora obavljati na stranicama koje su sigurne i provjerene te imaju oznaku https. Web stranice prodajnog mjesta moraju sami upisivati te ne slijediti linkove iz poruka s društvenih mreži ili elektroničke pošte. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da su građani sve oprezniji i informiraniji tijekom online kupovine, ali neophodno je kontinuirano upozoravati i naglašavati na moguće prijetnje’, rekao je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.

Među ukupno ispitanima koji se koriste Internetom, njih 54 posto ne kupuje putem Interneta jer se boje prijevare i ugroze privatnosti. Među onima koji su svladali taj strah i ipak kupuju putem Interneta, 36 posto njih kupuje samo na provjerenim internetskim trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja (Amazon, eBay, AliBaba, Google Shopping Search).

Samo deset posto ispitanih kupuje bez straha za svoju sigurnost i sigurnost svojih podataka. Među onima koji uopće ne kupuju putem Interneta najviše je ljudi starijih od 55 godina (tzv. baby boomers), a najmanje se boje kupovati putem Interneta najmlađe generacije - generacija y (tzv. milenijalci - mlađi od 35) i generacija z (punoljetni s najviše 22 godine starosti), piše tportal.hr

Među onima koji kupuju najoprezniji su milenijalci, a najmanje su oprezni najmlađi online kupci. Kad se rezultati istraživanja promotre prema statističkim regijama pokazuje se kako je u kontinentalnoj regiji (60 posto) značajno veći udio onih koji ne kupuju putem interneta, u odnosu na jadransku regiju (43 posto).

Nadalje, u jadranskoj regiji je veći udio (49 posto) onih koji kupuju putem interneta, ali samo na provjerenim mjestima u odnosu na kontinentalnu regiju (29 posto). Na kraju, udio onih koji kupuju bez razmišljanja o sigurnosti, nizak je te podjednak u obje regije.

Prilikom kupovine putem Interneta hrvatskim online šopingholičarima najvažnija je sigurnost plaćanja (49 posto), a slijede oni kojima je najvažnije da roba odgovara opisu iz ponude (29 posto). Podjednako je onih koji navode sigurnost podataka (11 posto) i onih koji se ne mogu odlučiti (11 posto) što im je najvažnije tijekom online kupovine.

Zanimljivo je, pravovremenost dostave robe prilikom kupovine internetom nije presudna našim online kupcima. Drukčije rečeno, naši onlne šopingholičari su prilično tolerantna bića kad je dostava robe u pitanju. Kad se gledaju regije, obje podjednako malo preferiraju hrvatske web stranice: 13 posto u jadranskoj i 14 posto u kontinentalnoj regiji, no, u kontinentalnoj regiji dominiraju oni koji preferiraju strane web stranice (60 posto) dok je u jadranskoj regiji najveći udio onih kojima sjedište nije ključno (53 posto).

U anketi je bilo postavljeno i pitanje o kupovini putem oglasa na društvenim mrežama. Rezultati pokazuju kako 49 posto ispitanika koristi samo ranije poznate stranice dok 51 posto barem ponekad kupuje robu i na taj način: njih 27 posto često, a 24 posto rijetko kupuju putem takvih oglasa. Tu su se pokazale i statistički značajne razlike prema dobi - rezultati pokazuju kako je udio onih koji često kupuju putem oglasa na društvenim mrežama najmanji u skupini baby boomersa (10 posto), a najveći u skupini milenijalaca (39 posto).

Nadalje, udio onih koji kupuju na taj način, ali rijetko, nešto je veći u skupinama generacije z (29 posto) i generacije x (27 posto) u odnosu na baby boomerse (23 posto) i milenijalce (22 posto). Na kraju, udio onih koji ne kupuju na taj način, najveći je u skupini baby boomersa (67 posto), zatim u skupini generacija z (54 posto) i x (53 posto), a najmanji u skupini milenijalaca (39 posto).

Što se tiče regija, udio onih koji se ne koriste društvenim mrežama za online kupovine je veči u jadranskoj regiji (60 posto) u odnosu na kontinentalnu (30 posto) a u kontinentalnoj regiji je više onih koji barem ponekad kupuju na taj način (59 posto) u odnosu na jadransku regiju (41 posto). 13 posto prevarenih Ispitanicima koji kupuju putem Interneta, postavljeno je i pitanje jesu li ikada bili žrtve prijevare. Većina ispitanika nije bila žrtva takvih prijevara (87 posto), a njih 13 posto tvrdi kako su bili žrtve takvih prijevara.

Oni koji tvrde da su bili žrtve prijevare pokazuju kako se većinom radi o izostanku isporuke robe (46 posto) ili je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane (41 posto). Tu su razlike statistički značajne samo prema spolu ispitanika - udio muškarca koji tvrde kako su bili žrtva prijevare prilikom kupovine putem interneta (17 posto) veći u odnosu na udio žena koje to tvrde (8 posto).

Savjeti za građane prilikom online kupovine:

Zaposlenici banaka kada kontaktiraju klijente telefonom ili elektorničkom poštom NIKAD ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl

Dobro pazite na osobne podatke

Dobro razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža,

On-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične),

Svaku sumnju u vezi vašeg on-line računa odmah prijavite banci,

Pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva

hr Thu Nov 22 2018 12:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ea487bb9e03e058a8b457b/80
Foto: Youtube

Rimcu odobren zajam te najavljuje rast: 'Tvrtka ili će postati velika ili će propasti'

Europska investicijska banka (EIB) odobrila je hrvatskoj tvrtki Rimac Automobili 30 milijuna eura vrijedan kredit, koje će automobilska kompanija iz Svete Nedelje iskoristiti za veća ulaganja u istraživanje i razvoj te za daljnji razvoj električnih automobila i njegovih dijelova.

Ugovor o kreditu u zagrebačkom hotelu Le Premier potpisali su Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a, i Mate Rimac, osnivač i čelni čovjek Rimac Automobila. Kredit Rimac Automobilima dio je Junckerova plana kojim Bruxelles želi dati dodatni poticaj ubrzanju gospodarskog rasta u EU, jačanju investicija i većem zapošljavanju.

Nova radna mjesta

- EIB sklapa partnerstvo s kompanijom koja piše povijest svjetske automobilske industrije. EIB je ponosan što može potaknuti stvaranje radnih mjesta, ojačati lokalno gospodarstvo i hrvatski izvoz, kao i tranziciju prema ekološki prihvatljivom prometu - istaknuo je Scannapieco.

Rimca i njegovu tvrtku opisao je kao “veliku priču o uspjehu, koja se gradi na odlučnosti, viziji i inovacijama”. EIB, dodao je, želi podržati takve projekte. Stoga su spremni financirati i druge uspješne hrvatske tvrtke koje to budu tražile, piše Jutarnji.hr

Ni Rimac nije krio zadovoljstvo zbog dobivanja kredita koji će mu pomoći u daljnjem razvoju poslovanja te je i drugim hrvatskim startupima s uspješnim projektima preporučio da apliciraju za kredite te banke.

Pečat EIB-a

- Dobiti ‘pečat’ EIB-a da smo prihvatljivi za financiranje je značajno. Jako su visoki kriteriji i uvjeti, tisuće i tisuće tvrtki se prijavljuje, a jako malo njih dobije kredit - rekao je Rimac novinarima.

Novac će, istaknuo je, iskoristiti za dovršetak postojećih projekata, kao i za neke nove. Najveći dio bit će usmjeren u rast tvrtke.

- Mi konstantno rastemo, samo u ovoj godini zaposlili smo više od 200 ljudi. Brzina zapošljavanja nam je ograničena time koliko novih kvalitetnih ljudi možemo naći i koliko ih možemo primiti u odnosu na postojeće. Taj tempo će se nastaviti i vjerujem da ćemo u sljedećih četiri ili pet godina, ako nam se planovi ostvare, dosegnuti 1000 ljudi - rekao je Rimac novinarima nakon potpisivanja ugovora s EIB-om. Dodao je da tvrtka ne može opstati takva kakva je sada: ili će stvarno postati velika i značajna ili će propasti.

Kada je riječ o izgledima da Hrvatska privuče značajnija ulaganja iz sektora automobilske industrije, Rimac je poručio da je najprije potrebno stvoriti preduvjete za privlačenje takvih investicija. I sam je, kaže, razgovarao s nekim velikim proizvođačima.

Slučajnosti nema

 - Bitno je da se stvore preduvjeti, da budemo atraktivni za te proizvođače. Nije slučajno da ih danas u Hrvatskoj nema, a prisutni su u svim zemljama u okruženju. Slovačka je, možda, savršen primjer: ima stanovnika otprilike kao Hrvatska, no njezin je izvoz automobila veći od cjelokupnog hrvatskog izvoza, a ukupan izvoz pet je puta veći od hrvatskog. Ne treba puno izmišljati, mi smo detaljno analizirali što su te zemlje radile i kako su privukle automobilsku industriju - zaključio je Rimac.

EIB je jučer podržao i PBZ ugovorom o garanciji za portfelj od 25 milijuna eura novih kredita za mala i srednja poduzeća.

hr Sun Dec 09 2018 19:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0d28dc0e4938433d8b46a5/80
Foto: PIXABAY

Od badema se može itekako dobro zaraditi, a Brač je to prepoznao

Domaćih badema na policama trgovina već godinama gotovo i nema. I ono malo što uzgojimo izvezemo, a uvoz je nevjerojatan - čak 90 posto ukupne potrošnje. Najviše ih uvozimo iz SAD-a i Turske. Bademi ili bajami su traženi i čini se da smo se ipak malo opametili - posljednjih godina posadili smo nekoliko novih nasada. Kako bi privukli nove uzgajivače, na Braču u općini Selca organiziran je okrugli stol - plantažni i individualni uzgoj bajama.
Na nekad zapuštenim pašnjacima niknuo je lijepi nasad bajama. Brački vrtli, odnosno braća Nebojša i Nenad Kurtović lani su uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te su se umjesto dosadašnjeg bavljenja turizmom i ugostiteljstvom odlučili baviti poljoprivredom. 

"Mi smo se raspitali za ovaj dio priče, ustanovili da možemo dobiti koncesiju od države na 50 godina po relativno povoljnim uvjetima, jer zemljište nije bilo poljoprivredno, mi smo ga pretvorili u poljoprivredno", kaže Nenad Kurtović.

Cilj im je projekt dovesti do kraja da imaju dobar plod i po količini i po kvaliteti. Poslije, kažu, uvijek ima mogućnosti to povezati s turizmom. A kako su imali vlastiti kapital htjeli su uložiti u nešto što će im dugoročno biti isplativo, a da to nije štednja, piše HRT.

"Zaključili smo da od te štednje nema ništa, za 10 godina pitanje je bi li mi u banci uopće imali onoliko koliko smo stavili, a nalazimo se u životnom razdoblju gdje nam se više ne žuri, a djeca imaju svoje karijere, svoje poslove pa će ih sačekat ovo jednog dana jer vjerujem da će oni to nastaviti dalje", kaže Nenad Kurtović.

Zašto baš bajam, jer poznato je da je Brač otok maslina i ovčarstva. 

"Tu smo imali sreću da smo došli do ljudi koji su nas znali uputiti, odnosno upoznati kakvo je stanje u ovom resoru poljoprivrede i gosp. Strikić je bio inicijator bajama, a mi smo došli s idejom da idemo i s ljekovitim biljem paralelno, ali smo odustali jer bi nam trebao jako veliki broj ljudi, a to je problem na otocima gdje se radi turizam sezonski i opredijelili smo se samo na bajam, za sada", kaže.

Do sada je zasađeno 2900 sadnica bajama, a za koji dan kreće i sadnja 3600 sadnica, a jedan dio zemljišta ostat će na čekanju za neke druge projekte. Riješili su i navodnjavanje, a prema studiji izračuna troškova i prihoda vjeruju u dobru isplativost.

Proizvodnja bajama u Hrvatskoj na vrlo je niskim granama, istaknuto je na skupu. Svega 430 ha je pod bajamima i to su uglavnom manji nasadi. Uvozimo iz Španjolske, Tunisa, Irana, i premda smo proizvodnju počeli prije Amerikanaca, od njih danas najviše uvozimo. 

"Kad smo mi imali proizvodnju bajama u Americi je postojala proizvodnja naturalna ili nikakva, danas, zahvaljujući njihovim potporama, ulaganjima u znanost, istraživanja u razvoju, oni su dostigli jedan vrh proizvodnje. Primjerice njihov prinos po ha je pet i pol tona, a kod nas je prinos svega 530 kg po hektaru", objašnjava dr. sc. Frane Strikić sa Sveučilišta u Splitu.

Jedan od glavnih razloga tako malog uroda jest što nemamo velikih komercijalnih nasada. Radi se o pojedinačnim stablima koja su osuđena na utjecaj prirodnih uvjeta, ističe Strikić, i tu vrijedni ona narodna "što Bog da bit će". 

Uz odabir sortimmenta, kod svakog podizanja nasada iznimno je važna analiza pedoloških i klimatskih prilika prostora na temelju čega se odabire gdje će i koja sorta dati najbolje rezultate. Nekad su se više sadili bajami s mekom ili polumekom ljuskom, danas ipak prevladava sadnja s tvrdom ljuskom.

Neke francuske, ruske, talijanske i bugarske sorte na našem području daju jako dobre rezultate. Govorilo se na skupu i o pozitivnim trendovima bajama na globalnom tržištu. Prema podacima EU-a 2016. od ukupnog prometa svih orašastih plodova gotovo polovinu zauzima bajam

Bilo je riječi i o ekonomskoj isplativosti, odnosno održivosti proizvodnje.

"Svaka poljoprivredna proizvodnja, a danas je fokus na bajamima, potencijalno može biti održiva u našim proizvodnim i gospodarskim uvjetima. Naravno, po odgovarajućim pretpostavkama i tehnološkim i ekonomskim. Ovdje smo na lokaciji čija dosadašnja realizacija pokazuje jedan pozitivan primjer", ističe Josip Gugić sa Sveučilišta u Splitu.

Vrijeme povrata investicije svakom je proizvođaču važna, posebice ako je riječ o dugogodišnjim nasadima.

"Jednostavno brzi povrat nije moguć. Početak rodnosti bajama je u 4. proizvodnoj godini, a prva godina pune rodnosti je osma godina. Prema tome, razdoblje povrata ove investicije je sigurno negdje u 10. do 14. godini. To se vrijeme s obzirom na bilošku uvjetovanost ne može i ne da skratiti, dodaje Gugić. 

Samo uporni mogu čekati. A osim čekanja tu su i financijska ulaganja koja nisu mala. Primjerice, na kamenjarskom terenu najizdašnija stavka troška je zahtjevna priprema tla.  

Skupa proizvodnja ali i skup proizvod na tržištu. Kilogram jezgre bajma je između 100 i 150 kuna. Plod je isplativ, jer osim u prehrani i prehrambenoj industriji bajam se koristi i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Stoga ne čudi da zanimanja za sadnju ima, samo je pitanje raspoloživog zemljišta.
hr Sun Dec 09 2018 15:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0a8a2f0e493871398b4670/80

HGK Županijska komora Split dodijelila priznanja najuspješnijim tvrtkama u 2017. godini

AD PLASTIK d. d., TROMONT d. o. o. i HUMAN RESOURCES CLOUD d. o. o. dobitnici su priznanja HGK Županijske komore Split za najuspješnija trgovačka društva u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini, u kategoriji velikih, srednjih i malih tvrtki. Plaketu za inovaciju dobila je Danira Glavinić, suvlasnica obrta FABIJANOVIĆ iz Supetra.
Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Split, održanoj 7. prosinca, u nazočnosti brojnih uglednih gospodarstvenika, predstavnika lokalne i regionalne vlasti, te gospodarskih i drugih institucija, tradicionalno su dodijeljena najviša priznanja HGK za uspješnost u poslovanju na županijskom nivou.

- Iako danas dodjeljujemo priznanja županijskim dobitnicima Zlatne kune, svi vi koji se nalazite ovdje ste dobitnici i pravi heroji jer se svaki dan borite za opstanak, u skladu s izrekom Gradi svoje snove, ili će te netko zaposliti da gradiš njegove, što je na tragu onoga čemu u gospodarstvu i težimo - visokomotiviranim, sposobnim pojedincima s poslovnim vizijama i mogućnošću izvedbe. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u prošloj su godini ostvarili za 9% veći ukupan prihod u odnosu na godinu prije, čime se ova županija svrstala na treće mjesto u državi, odmah iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije - rekla je pozdravljajući skup potpredsjednica HGK i v.d. predsjednice ŽK Split, Mirjana Čagalj.

Savjetnik i izaslanik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Petar Mišević je, čestitajući svim nominiranim i dobitnicima, naglasio da HGK provodi čitav niz aktivnosti, poput digitalizacije, internacionalizacije te otvaranja predstavništava u svijetu, kako bi pomogla tvrtkama u poslovanju i promovirala hrvatsko gospodarstvo.

Čestitke i potporu gospodarstvenicima, u ime Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, izrazili su zamjenik gradonačelnika, Nino Vela te zamjenik župana, Ante Šošić. AD Plastik d. d. Solin najuspješnija je velika županijska tvrtka u prošloj godini. AD Plastik Grupa je najveći proizvođač plastičnih komponenti za automobilsku industriju u Hrvatskoj ijedan od najvećih u Istočnoj Europi. Sa sjedištem u Solinu, i proizvodnim pogonima na osam lokacija u pet zemalja, ova multinacionalna kompanija zapošljava više od 2.900 zaposlenika, a proizvodi su im zastupljeni u vozilima najvećih svjetskih proizvođača automobila.

Primajući priznanje, predsjednik Uprave AD Plastika, Marinko Došen je istaknuo da osnovu uspješnog poslovanja i rasta tvrtke čine njihovi zaposlenici, te je poručio “iako poslujemo na međunarodnom tržištu, u Solinu smo osnovani, ovdje uspješno radimo i ovdje ćemo i ostati.“

Uz AD Plastik u kategoriji velikih tvrtki nominirani su bili Tommy d. o. o. Split i Bobis d. o. o.Split. U kategoriji najuspješnijih srednjih tvrtki, između tri nominirane - A3 d. o. o. Split, ERA-Commerce d. o. o. Vrgorac i Tromont d. o. o. Split, priznanje je dobio Tromont.

Tromont je tvrtka specijalizirana za projektiranje i izvođenje svih poslova u graditeljstvu, a glavne su im djelatnosti izgradnja objekata, te izvođenje termotehničkih, hidro i elektro instalacija. U više od 20 godina postojanja izrasli su u jednu od vodećih instalaterskih tvrtki na svom području. Na priznanju, već drugoj osvojenoj plaketi Zlatna kuna, zahvalio je direktor Tromonta, Ljubomir Artuković.

Tvrtka Human Resources Cloud d. o. o. Split, koja je prošle godine bila nominirana u kategoriji najuspješnijih malih tvrtki, ove je godine i osvojila priznanje u istoj kategoriji. HRCloud je softverska kompanija koja u Hrvatskoj posluje šestu godinu te zapošljava 40-ak stručnjaka koji osmišljavaju i izrađuju softver u domeni upravljanja ljudskim kapitalom. Proizvodi im se koriste diljem svijeta, a glavno su im tržište Sjedinjene Američke Države.

- Za razliku od svima vidljivog turističkog rasta, IT sektor u našoj županiji također doživljava svojevrsnu revoluciiu. Sektor je to s velikim potencijalom i globalnim dosezima, te samsiguran da ćemo još slušati o uspjesima iznimnih mladih ljudi s kojima radim - rekao jedirektor HR Clouda, Vedran Vukotić.

U kategoriji malih trgovačkih društava nominirani sujoš bili Termodinamika d. o. o. Split i Ira-Commerce d. o. o. Dugopolje.

Plaketu Zlatna kuna za inovaciju dobila je Danira Glavinić, suvlasnica obrta Fabijanović iz Supetra za inovaciju “Izmjenjive navlake za ogradu dječjeg krevetića“. Ove zaštitne navlake se proizvode i prodaju pod brendom Dada&Rocco, koji je sinonim za cijelu lepezu kvalitetnih proizvoda, prepoznatih kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Dobitnici su već nekoliko nagrada i medalja za svoju inovaciju, kojima se sada pridružila i komorina plaketa Zlatna kuna.

- Kao relativno mladom brendu, koji postoji tri godine, iznimna nam je čast biti u društvu uspješnih tvrtki s dugogodišnjim iskustvom od kojih mnogo možemo naučiti - rekla je, zahvaljujući svima koji su im pomogli na poslovnom putu, Danira Glavinić.

Hrvatska gospodarska komora, koja se ponosi tradicijom dugom 166 godina, te Komora u Splitu koja ove godine obilježava 210 godina postojanja, posebna su priznanja dodijelile županijskim tvrtkama s jednako dugom i impresivnom poviješću. Priznanja su tako dodijeljena Slobodnoj Dalmaciji d. d. za 75 godina, te Cestaru d. o. o. i Prometu d. o. o. za 70 godina postojanja i doprinosa hrvatskom gospodarstvu.
hr Fri Dec 07 2018 15:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0943060e493873398b45fc/80
Foto: Wikipedia

Među poduzetnicima u zračnom prijevozu, domaći avioprijevoznik prvi po broju zaposlenih, prihodu i izvozu

U povodu Međunarodnog dana civilnog zrakoplovstva (7. prosinca), koji je proglašen odlukom Generalne skupštine UN-a 1994. godine, Financijska agencija je analizirala rezultate poslovanja poduzetnika u djelatnosti zračnog prijevoza u 2017. godini
U toj su djelatnosti, prema podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, poslovala 52 poduzetnika, s 1021 zaposlenim, s tim da je od toga 859 zaposlenih u društvu Croatia Airlines d.d.

U 2017. godini, poduzetnici u zračnom prijevozu (NKD 51) ostvarili su pozitivan financijski rezultat (226 milijuna kuna), što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu za 50,5 %. Dominantnu ulogu u djelatnosti zračnog prijevoza putnika (NKD 51.1), a time i u djelatnosti zračnog prijevoza (NKD 51), ima društvo Croatia Airlines d.d. s 1,83 milijardi kuna ukupnog prihoda, što je najveći ostvareni ukupni prihod u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Od toga se nešto manje od 1,1 milijardu kuna odnosi na prihod od izvoza. Najveću dobit razdoblja među poduzetnicima u zračnom prijevozu, ostvarila je inozemna podružnica Deutsche Lufthansa AG, Podružnica Zagreb, u iznosu od 119,2 milijuna kuna.

Prosječna plaća zaposlenih u društvu Croatia Airlines d.d., u 2017. godini je iznosila 11.409 kuna, što je za 4,6 % više u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću zaposlenih kod poduzetnika u zračnom prijevozu (NKD 51), koja je iznosila 10.906 kuna, i za 112,4 % više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.372 kune).
hr Thu Dec 06 2018 16:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .