Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5825f60e1eea8f6cad8b46a1/80
Foto: Grad Split

Logoraši pozivaju DORH da pokrene postupke protiv počinitelja ratnih zločina u logorima

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice HDLSKL-a Ivan Turudić istaknuo je kako od ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek očekuju da udrugama logoraša i braniteljskim udrugama financijski pomogne u njihovim aktivnostima jer planiraju snimiti dokumentarni film o hrvatskim logorašima

Splitsko-dalmatinska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) pozvala je u petak Državno odvjetništvo da pokrene sve predmete koji stoje u ladicama i krene s postupcima protiv počinitelja ratnih zločina nad hrvatskim braniteljima i logorašima, pri čemu je izražena spremnost logoraša da pomognu dostavljanjem informacija koje imaju.

- Pozivamo DORH da pokrene sve one predmete koji stoje u ladicama i da krene s procesuiranjem i traženjem ratnih zločinaca nad nama, a ako su mu potrebne informacije, logoraši se nude kao detektivi jer znamo gdje su oni koji su nas mlatili u logorima te njihovi zapovjednici i politički predstavnici - rekao je na svečanoj akademiji, održanoj u povodu Dana logoraša Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice HDLSKL-a Ivan Turudić.

 Tom je akademijom obilježena 25. obljetnica oslobođenja 124 hrvatska logoraša početkom studenoga 1991. u Žitniću, između Drniša i Šibenika.

 Turudić je istaknuo kako je mnogo optužnica za ratne zločine koje je počinila srpska strana protiv hrvatskih branitelja i logoraša, ali je, kako je rekao, s tim u vezi nedopustiva neaktivnost DORH-a.
- U više od 70 srpskih koncentracijskih logora na području bivše Jugoslavije bilo je više od 30.000 hrvatskih logoraša, od kojih 2500 žena i oko 500 malodobne djece - rekao je.

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice HDLSKL-a Ivan Turudić istaknuo je kako od ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek očekuju da udrugama logoraša i braniteljskim udrugama financijski pomogne u njihovim aktivnostima jer planiraju snimiti dokumentarni film o hrvatskim logorašima. Odmah nakon toga izrazio je sumnju u njezinu pomoć.
- Nažalost, nemamo vjere u novu ministricu kulture jer ona dolazi iz miljea koji nije sklon pomoći udrugama kao što je naša, za razliku od bivšega ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji je svesrdno pomagao naše projekte - izjavio je Turudić.
 

U vezi s optužnicama iz BiH protiv hrvatskih branitelja Turudić je rekao da se Hrvatska mora postaviti odlučnije.
- Nesporna je činjenica da su se bivši predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dogovorili o pomoći Hrvatske, a Hrvatska vojska je spriječila genocid koji se spremao u Bihaću. Ako BiH nema poštovanja za ono što smo im pomogli i spasili je o daljnjih žrtava, onda se Republika Hrvatska mora postaviti 'tvrdo' i odlučno i reći: 'Mi smo vam pomogli, a vi nas sada pokušavate vrijeđati i dizati optužnice protiv pobjedničke Hrvatske vojske, e sad je dosta' - poručio je Turudić.

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar istaknuo je na svečanoj akademiji kako je apsurdno da hrvatske snage koje su vojni pobjednici sada dolaze u situaciju da se pravdaju pred sudovima.
- Mene zabrinjavaju nedavna uhićenja u Orašju i smatram kako institucije Republike Hrvatske trebaju imati odgovor na takve situacije. Mi trebamo ili proglasiti univerzalnu nadležnost (za suđenja u vezi s ratnim zločinima) i jednakom mjerom odgovoriti, ili se diplomatskim kanalima dogovoriti s pravosudnim tijelima BiH i Srbije", istaknuo je Baldasar te dodao kako se dobiva dojam da su hrvatski branitelji "jedini odgovorni za loša djela - što nije točno.
 



Facebook komentari

hr Fri Nov 11 2016 17:47:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ac2b66b473984f688b45a0/80
Foto: Miroslav Lelas

Marko Bertolino: Premalo planiranja i nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu

Ovaj poduzetnik i županijski vijećnik zalaže se za uspostavljanje sustava gospodarenja pomorskim dobrom koji će zadovoljavati interese malih ljudi, ali i koji će investitorima omogućiti da planiraju investicije po točno određenim uvjetima
Marko Bertolino je u saziv Skupštine Splitsko-dalmatinske županije prije tri i pol godine ušao na Listi don Ivana Grubišića, ali je djelovanje vrlo brzo nastavio kao nezavisni vijećnik. Na kraju mandata kaže da je rad u Skupštini za njega bilo zanimljivo iskustvo te da ga najviše veseli to što su neke inicijative bile uspješne. Unatoč tome, dodaje, još nije odlučio hoće li biti kandidat na izborima u svibnju.

- Postoje neki kontakti, ali još uvijek dvojim oko toga hoću li se aktivno angažirati u politici u ovom trenutku – kaže ovaj poduzetnik i projektant hidrotehničkih građevina. 

Najaktivniji je bio kada se raspravljalo o temama vezanim uz važnost upravljanja pomorskim dobrom. Smatra da se korištenje pomorskog dobra mora osigurati i „malom čoviku“, a da se investitorima treba omogućiti da planiraju investicije po definiranim uvjetima i zadanim pravilima. Boji se da će se prevelikom komercijalizacijom pomorsko dobro uništiti te da će se raskinuti veza ljudi koji žive na tom području u svrhu profita.

- Nužno je uspostaviti sustav gospodarenja pomorskim prostorom koji će zadovoljiti sve interese. Bojim se da će tzv. „komercijalna sidrišta“ potjerati male ljude s mora radi komercijalnih interesa pojedinaca, a ti mali ljudi drže svoje brodice u mandračima, plaćaju koncesiju na te mandrače, plaćaju vez, plaćaju korištenje pomorskog dobra, te kroz PDV na opremu i održavanje doprinose proračunu. Kad se zbroji sav benefit koji država dobiva, ta cifra u ukupnom iznosu donosi više od komercijalnih sidrišta i drugog komercijaliziranog sadržaja na pomorskom dobru. Kada nestane tih malih brodica i mandrača, njihovo mjesto će zauzeti elita s velikim jahtama, a mi koji ovdje živimo ćemo biti potisnuti s mora i time ćemo izgubiti i dio identiteta i tradicije. To se ne smije dogoditi! – upozorava Bertolino.

Komercijalna sidrišta

Trenutno je u izradi studija kojom bi se reguliralo postavljanje komercijalnih sidrišta. Ona bi trebala definirati uvale u kojima bi se ta sidra mogla stavljati, osnovne oblikovne elemente, kao i broj plovila.

- Trenutačno stanje je konfuzno i dugoročno neodrživo. "Sidrišta " nisu predviđena prostornim planom, a da bi se moglo raditi komercijalno "sidrište" potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, pa su se Uredi državne uprave dosjetili izdavati lokacijske dozvole na lokacijama gdje je u pomorskim kartama ucrtano sidro. I tu dolazimo do velikog problema. Ako je uvala pogodna za sidrenje vlastitim sidrom s plovila, znači da ispunjava nekoliko kriterija: da se povijesno koristi kao sidrište, da je dovoljna zaštićenost, da nije preduboka i da je sastav dna takav da omogućuje sidrenje vlastitim sidrom. Iz tih je razloga na pomorskim kartama i u peljarima ucrtano sidro.

One uvale koje su preduboke, kamenitog dna ili ako su zaštićene, neće imati ucrtano sidro, kao ni one uvale gdje se nalazi podvodna infrastruktura, dok područja izvan uvala nisu označena kao pogodna za sidrište, jer pomorska karta oslikava stanje na određenoj lokaciji tijekom čitave godine. Drugim riječima, komercijaliziramo uvale koje su najbolje za sidrenje vlastitim sidrom, te stavljamo bove, a one uvale koje su pogodne za staviti bove, ali ne i za sidrenje vlastitim sidrom, se ne komercijaliziraju. Jasna je diskrepancija između povećanja nautičkog sektora i smanjivanja iskoristivog prostora za korištenje – obrazlaže Bertolino te dodaje kako je motiv za postavljanje komercijalnih sidrišta najčešće povećanje broja plovila u uvalama u kojima se nalaze ugostiteljski objekti.

Povećanje broja plovima ima negativne strane

Upozorava kako povećanje broja plovila ima i svoje negativne strane poput utjecaja na eko sustav uvale, povećanje broja plovila dovodi i do povećanja zagađenja, a najugroženije su uvale koje su najzaštićenije od vjetrova.

- Sadašnjim sustavom se samo otima, a ne daje se ništa ili vrlo malo, što naročito pogađa vlasnike manjih brodica, lokalne nautičare, ribolovce, moreplovce i ribare. Nije zanemariv podatak o obvezi plaćanja naknade za korištenje pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici plovila, te kako iznos prikupljen od te naknade donosi više sume prihoda od svih koncesioniranih sidrišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji – kaže Bertolino i naglašava kako je glavni problem taj što se premalo vremena posvećuje planiranju u prostoru, a nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu.

- Ista priča je i s (ne)planskom izgradnjom škola, nedovršenom komunalnom infrastrukturom po gradu i županiji. Ne mislim samo da se premalo vremena posvećuje prostornom planiranju, nego dugoročnom planiranju koje bi dalo odgovor čemu težimo, koji nam resursi za to trebaju, kako ostvariti taj plan slažući pojedine segmente sukladno realnim mogućnostima, a kad završimo sa slagalicom da nam grad i županija zablistaju u jednoj cjelini. Žnjan je pokazao i nemoć inspekcijskih službi i obraze k'o đonove uključenih u taj nered – kaže on.

Protukandidatima na izborima u svibnju biti će poprilično teško

Za župana Zlatka Ževrnju kaže da je profesionalac iza kojeg stoji dobro organizirana stranka i misli da će svim njegovim protukandidatima na izborima u svibnju biti poprilično teško. Problem je nezavisnih lista, tvrdi, nedostatak stranačke stege.

- Na lokalnoj razini ideologija ne bi trebala biti važan faktor, pa očekujem nastavak pojavljivanja nezavisnih lista i dalje, jer te promjene tjeraju i vladajuće i oporbu na agilniji angažman, što je u finalu dobro za razvoj i napredak – smatra Bertolino.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 13:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5889d06d1eea8fcc2e8b458e/80
Foto: Ilustracija/Miroslav Lelas

Što mislite o ideji plaćanja svega isključivo karticom?

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura

U Europski parlament poslat će prijedlog, po kojem bi se gotovinom plaćalo do određenih iznosa, a sve iznad toga plaćalo bi se isključivo karticom. - piše Dnevnik.hr

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura.

Hrvati vole kartice. U prosjeku ih u novčaniku imamo najmanje dvije tako da nam ne bi trebalo biti teško u potpunosti izbaciti plaćanje gotovinom. Međutim, problem je u tome što tek svaka deseta trgovina u Hrvatskoj prihvaća plaćanje karticama.

Kartično plaćanje, smatra hrvatska europarlamentarka, lakše je pratiti. "Intencija je da se kriminalu onemogući da gotovinom plaća neke prljave transakcije. Činjenica je da je kartično poslovanje sve popularnije, građani ga često vole koristiti zato što im je sigurnije da ne nose sa sobom gotovinu", kaže Biljana Borzan.

Ipak, trgovci ne bi smjeli nikoga ograničavati. "To je svakako moguće uvesti. No, ograničiti meni kao potrošaču kupnju na način da mi kažete da mogu plaćati samo karticom, čini mi se, ne samo da je kršenje prava potrošača, nego i nekakvih osnovnih ljudskih prava", smatra Dijana Kladar iz Društva Potrošač.

Od ideje do realizacije novih pravila, prema sadašnjim iskustvima, može proći i nekoliko godina. Do tada, sitniš uvijek imajte pri ruci. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Planković za hrvatsku manjinu u inozemstvu osigurao 1,5 milijuna kuna više nego lani

Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju

 Ukupno 4,5 milijuna kuna, milijun i pol kuna više nego prošle godine osigurala je hrvatska država za hrvatsku manjinu koja živi u 12 europskih država, a odluku o raspodjeli sredstava donio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

 Iznos od 4, 5 milijuna kuna namijenjen je udrugama, organizacijama i ustanovama koje čuvaju i promiču hrvatsku kulturu, baštinu i jezik, no formalno će se doznačiti nadležnim hrvatskim veleposlanstvima u inozemstvu, koja će onda raspisati javne pozive za podjelu sredstava, razmotriti prijave te predložiti kome dodijeliti novac.

 Četvrtina ovogodišnjih sredstava, to jest 1,1 milijun kuna odobren je hrvatskom veleposlanstvu u Srbiji, po 470.000 kuna veleposlanstvima u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, veleposlanstvu u Italiji odobreno je 410.000 kuna, a onome u Crnoj Gori 330.000 kuna.

 Veleposlanstvima u Makedoniji i Rumunjskoj odobreno je po 290.000 kuna, na Kosovu 280.000, u Slovačkoj 250.000, u Češkoj 90.000, dok je veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bugarskoj odobreno 50.000 kuna.

 Nakon što su sredstva odobrena, nadležnim veleposlanstvima predstoji javno pozivanje udruga, ustanova i organizacija da prijave programe i projekte namijenjene jačanju manjinskih prava (čuvanje hrvatskoga jezika, identiteta, kulture, obrazovanja...), medija, djelovanju manjinskih institucija.

 Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju.

 Obrasci za prijavu na natječaje moći će se preuzeti na mrežnim stranicama nadležnih hrvatskih veleposlanstva u inozemstvu, koja će odrediti rokove za prijavu programa.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 11:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Razlog za zabrinutost?: Pola hrvatskih srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest te da LGBT osobe ne bi smjele imati javne istupe

Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju

Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja, kazala je pravobraniteljica  Višnja Ljubičić

Polovina hrvatskih srednjoškolaca zabranila bi LGBT osobama da govore u javnosti, a 48 posto njih homoseksualnost smatra bolešću – već ta dva podatka potkrepljuju ocjenu kako je "negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta" za Novi list izjavila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

- Rezultati svih recentnih istraživanja razlog su za zabrinutost, i pokazuju da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta, unatoč pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu - kazala je  Ljubičić

- Društvena atmosfera prema LGBT osobama daleko je od onakve kakvu bismo  željeli i kakva bi trebala biti, sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim mehanizmima koji jamče zaštitu od diskriminacije - ocjenjuje pravobraniteljica.

Politička (ne)pismenost

Tu je ocjenu Ljubičić argumentirala zabrinjavajućim podacima iz nedavnih istraživanja: prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koje su 2015. proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja, 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću, dok polovina srednjoškolaca smatra da bi LGBT osobama "trebalo zabraniti javne istupe jer time loše utječu na mlade". Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 10:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .