Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd1e2570e49380f008b4c11/80
Foto: Pixabay

'Light' proizvodi nisu zdraviji od originala, a i debljaju

Kako bi konzumacija proizvoda s manje šećera ili masti bila učinkovita, nužna je selektivnost i umjerenost
Light (lagani) ili običan proizvod – gotovo i nema dvojbe koju od te dvije inačice mlijeka, jogurta, margarina, majoneze, bezalkoholnih pića, žitarica... istog proizvođača staviti u košaru. Prema nekim istraživanjima, više od 50% potrošača zainteresirano je za proizvode sa smanjenim količinama masti, soli, šećera, od kojih 25% tvrdi da su na dijeti, a 70% bi htjelo smršavjeti. Većina ih misli kako su klasični, originalni proizvodi i manje zdravi od onih koji se reklamiraju s manje ili bez šećera, masti, da su niskokalorični... pa nije čudno da prehrambena industrija u toj niši bere sve veću zaradu. No treba li im vjerovati? 

Petogodišnje istraživanje

Dio stručnjaka drži kako nema dvojbe da su “light” proizvodi štetni. Jogurti sa smanjenim udjelom masnoće debljaju više od punomasnih proizvoda jer im se često dodaju šećeri i drugi aditivi kojima se nadoknađuje nedostatak masti, tvrde iz organizacije Nutrition Science Initiative upozoravajući i kako takva kombinacija dodataka uzrokuje i otpornost na inzulin, što je osnova za pretilost, pa i dijabetes tipa 2. Tijekom petogodišnjeg istraživanja Danci su, uspoređujući rast potrošnje “light” proizvoda s rastom pretilosti, došli do spoznaje kako oni jesu “krivi” za debljanje nacije. No samo zato što su zbog neinformiranosti mnogi s jednog originalnog proizvoda dnevno ili tjedno prešli na neograničenu potrošnju “lighta”, objašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Laboratorija za kemijske analize hrane Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar, koji čarobnu formulu vidi u umjerenosti, kako u “običnim”, tako i u “light” proizvodima.

Proizvod koji nosi tvrdnju “light”, lagan ili dijetalan, prema važećoj regulativi o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama treba nositi i dokazanu tvrdnju jednog ili više svojstava koja utječu na dijetalnost te hrane poput smanjenog udjela masnoća i/ili šećera, objašnjava on.

– Uspoređuju li se light i obična majoneza, zamjetno je da su ulja i masti u light proizvodu zamijenjeni nekim drugim sastojcima kako bi se u njima smanjila količina energije najmanje 30%. U light majonezi dodan je, primjerice, modificirani škrob i smanjen sadržaj ulja koje ima najviše kalorija – kaže Lasić. Renomirani proizvođači uglavnom jako paze da su njihove tvrdnje istinite. No ima i obmanjujućih, pogotovo kad su posrijedi manje manufakture, iskustvo je tog stručnjaka. Primjerice, za sok od aronije često se ističe da je pun vitamina C i željeza. A onda analiza pokaže da je vitamin “ubijen” pasterizacijom, a ni željeza nema dovoljno za tvrdnju. 

Ne preporučuju se djeci

– Umjetna sladila, pak, čak ni stevija, light proizvodima ne daju okuse originala, a dok mislimo kako s njima unosimo manje masnoća, a time i kalorija, iz njih su možda nestali i poželjni nutrijenti poput vitamina A, D, E, pa i K, koji su topivi u mastima i jako bitni. To je i jedan od razloga zašto se “light” proizvodi nikako ne preporučuju i nisu primjereni vrtićkoj djeci i školarcima – objašnjava Lasić.

Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica i direktorica Vitaminoteke, kaže kako načelo umjerenosti treba u svakom trenutku biti ideja vodilja, kao i činjenica da je organizmu za optimalno funkcioniranje potreban uravnotežen unos svih nutrijenata (45-60% ugljikohidrata, 25-30% masti, 15-20% proteina uz bitnih 25-30 g prehrambenih vlakana).

– Motivi za konzumaciju light proizvoda kontrola su tjelesne mase, poboljšanje prehrane, preporuka liječnika kod šećerne bolesti, debljine, inzulinske rezistencije, povišenog krvnog tlaka... Kako bi njihova konzumacija zaista bila učinkovita, nužna je selektivnost i umjerenost. Odsutnost ili mala količina određenog nutrijenta (šećera, soli, masti) u light proizvodima često je shvaćeno kao poziv na njihovu neograničenu konzumaciju. Međutim, nikako ne treba zanemariti činjenicu da – usprkos smanjenoj količini – proizvod obično ipak sadrži dotični nutrijent te da se njegovom povećanom konzumacijom postiže jednak učinak: povećan unos onoga što se izbjegava – istaknula je, piše vecernji.hr



hr Thu Oct 25 2018 17:33:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af15ebc2af47fd1ac8b4822/80

Hrana za zdravo srce: Pet namirnica koje čiste krvne žile

Nutricionisti i liječnici savjetuju da se što češće bijela riža zamijeni integralnom, a ne treba zaboraviti niti na svestrani ječam, zob, kvinoju, pir i amarant koji se rijetko nađu na jelovnicima većine...

Cjelovite žitarice riznica su zdravlja koje snižavaju loš kolesterol i blagotvorno djeluju na cjelokupan organizam. Saveznice su mršavljenja jer produljuju osjećaj sitosti, štite zdravlje probave, kao i srca te kardiovaskularnog sustava.

Stoga nutricionisti i liječnici savjetuju da se što češće bijela riža zamijeni integralnom, a ne treba zaboraviti niti na svestrani ječam, zob, kvinoju, pir i amarant koji se rijetko nalaze na jelovniku mnogih. Najmanje je 7 razloga zašto bismo gotovo svaki dan trebali jesti "besmrtnu žitaricu", baš kao i druga zrnca dobra zdravlja. 

Pseudožitarica heljda popularan je izbor jer se ne kuha predugo, ali prije pripreme dobro ju je namočiti. Tako fitinska kiselina iz heljde neće vezati minerale tijekom probave – i izbaciti ih iz organizma.

Zlatni začin

Kurkumin je prirodni pigment i najvrjedniji sastojak kurkume, korjenaste biljke koja se tijekom povijesti koristila se kao začin, sredstvo za iscjeljivanje. Dio je curry praha koji je mješavina 20 vrsta začinskog bilja i sjemenki. karakterističnu boju može zahvaliti kurkuminu koji je djelotvoran u snižavanju kolesterola i šećera te sprečava grušanje krvi.

Zamjena za maslac

Aligatorska kruška' je jedna od najkaloričnijih voćki na svijetu. U 100 grama ploda skriva se čak 160 kalorija, no riječ je o zdravim masnoćama – oleinskoj kiselini. Ove nezasićene masne kiseline smanjuju loš kolesterol u krvi, te doprinose zdravlju srca i krvožilnog sustava.

U stotinu grama avokada ima 2 grama bjelančevina zbog čega se ovo tropsko voće smatra dobrom alternativom za vegane, ali i ljude koji ne jedu meso ili ribu. Avokado se najčešće maže na tost, ili se od ovog voća rade umaci kao što je guacamole. Europski moreplovci su ga, pak, nekad koristili kao maslac.

Čuvar srca 

Losos je jedna od najzdravijih riba u svjetskim morima, a karakterizira ju narančasto-ružičasta boja mesa. U stotinu grama lososa nalazi se oko 200 kalorija, ali i 20 grama bjelančevina. Omega-3 masne kiseline smanjuju masnoću u krvi, odnosno loš kolesterol, pa se smatraju čuvarem srca i cijelog krvožilnog sustava. Losos je i dobar izvor selena, fosfora, kalija te vitamina iz B skupine. Ovi nutrijenti jamče dobar rad živčanog sustava, jačaju kosti i zube te pretvaraju hranu u energiju.

Svemoćni češnjak

Veliki grčki matematičar Pitagora češnjak je nazivao "kraljem začina“, ne samo zbog okusa već i zbog utjecaja na zdravlje. U narodnoj i tradicionalnoj medicini oduvijek zauzima važno mjesto. Češnjak sprječava starenje i začepljenje arterija, značajno smanjuje kolesterol u krvi i vrlo je učinkovit u borbi protiv srčanih bolesti. Osim toga, snižava krvni tlak i učinkovit je lijek za uobičajene prehlade, piše punkufer.hr


hr Sun Jan 20 2019 08:58:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c438f810e49388a838b4579/80
Foto: Pixabay

Evo zašto biste trebali biti oprezni ako se grijete na električne grijalice

Ako ste među onima koji nakon kupanja pale električnu grijalicu kako bi se ugrijali, ovo je za vas
Neki ove uređaje pale kako bi dodatno ugrijali prostor ili ruke ili promrzle noge nakon dolaska kući.

Sve u svemu, koji god razlog bio što koristite električne grijalice, ovo je dobro znati. 

Isušuju zrak

Električne grijalilce isušuju zrak prostorije u kojem boravite pa ako ih često koristite može se dogoditi da je zrak u vašem stambenom prostoru previše suh. To može uzrokovati i probleme s kožom, posebice djece i dojenčadi koja imaju osjetljiviju kožu. 

Pogoduju respiratornim poblemima

Upravo zbog već navedenog problema sa suhim zrakom, može za posljedicu imati i uzrokovanje ili pogoršanje respiratornih problema. Ako koristite električne grijalice, svakako vodite računa oko toga da imate dovoljno vlage u zraku. 

Svakako pazite da grijalice, dok ih koristite, ne pokrivate s ničim i pazite da ih ne držite u blizini djece. - piše Večernji list


hr Sat Jan 19 2019 21:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf917fa0e493852238b4607/80

Trenutak u danu kada biste trebali prestati s konzumacijom kave

Iako ste zadnju šalicu kave popili još popodne, svejedno će imati utjecaj na kvalitetu sna

Za mnoge od nas, kava je neizostavni dio svakodnevne rutine. Ujutro nam daje snage za lakši ulazak u dan, popodne nam pomaže u trenucima kada nam energija počinje padati, a navečer nas drži budnima da lakše učimo za ispit koji imamo jutro nakon. 

No, koliko god nam pomaže prebroditi dan, znanstvenici sugeriraju da bi u određeno vrijeme u danu trebali kavi reći 'dosta'. 

Prema rezultatima istraživanja, trebali bi prestati konzumirati kofein nakon 14:00 sati ili barem sedam sati prije odlaska na spavanje. U suprotnom bi mogao negativno utjecati na zdravlje, iako osobe više ni ne osjećaju njegove učinke. 

Iako su svi sudionici istraživanja bez problema noću uspjeli zaspati, uređaji koji prate kvalitetu sna su otkrili kako je san bio ometan svima onima koji su konzumirali kofein šest sati, tri sata i neposredno prije spavanja. 

Također, rezultati su pokazali kako konzumiranje dvostrukog espressa tri sata prije spavanja može vratiti 'tjelesni sat' 60 minuta unatrag. Neuravnotežen tjelesni sat može voditi do pojave raznih srčanih bolesti i neurodegenerativnih poremećaja kao Alzheimerove bolesti. 

Idealno vrijeme za konzumiranje kofeina je između 10 ujutro i 12 popodne, a to je ujedno i vrijeme kada nam je kava najpotrebnija. - piše Život i stil

hr Sat Jan 19 2019 16:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2fc08e0e49388b6d8b456a/80
Foto: Pixabay

Jeste li znali da geni mogu usmjeriti čak 50% naših poslovnih odluka?

Nikolaus Franke, voditelj Instituta za poduzetništvo i inovacije na bečkoj poslovnoj školi WU Executive Academy, otkriva.

Profesor Nikolaus Franke, voditelj Instituta za poduzetništvo i inovacije na bečkoj poslovnoj školi WU Executive Academy govori o povezanosti genetike i poduzetništva, objašnjava kako njihova poslovna škola potiče razvoj poduzetništva kod polaznika te kako im pomažu u razvoju njihovih poduzetničkih ideja. 

Koliko su geni povezani s poduzetništvom?

Provedeno je internacionalno istraživanje povezanosti gena i poduzetništva, a rezultati su važni i slični u gotovo svim zemljama. Ako su vam roditelji poduzetnici, imaju svoju tvrtku ili su samo pokrenuli tvrtku, velike su šanse da ćete i vi ići tim stopama, postotak je desetak posto u Austriji i sličan je za  većinu europskih zemalja. Nema sumnje da poslovni put vaših uzora ima velik utjecaj na to kako ćete gledati na svoju poslovnu budućnost i način na koji ćete o tome razmišljati. Upravo zbog toga na našim predavanjima i seminarima imamo niz takvih primjera i priča jer su nam one bliske, prenosi poslovni.hr

Posebno su zanimljivi rezultati s blizancima, odgajaju ih isti roditelji, rastu u istom okruženju i jedno od njih je gotovo uvijek slijedilo put roditelja. Jednojajčani imaju veću vjerojatnost da će slijediti roditelje i jasno je da na to ne utječe okolina i odgoj već genetika. U skandinavskim zemljama imaju posebne baze podataka i za to, dokazujući da geni utječu barem 50 posto na poslovne odluke i put koji ćemo odabrati. To nije iznenađujuće jer takvih primjera ima i na drugim poljima, u sportu, glazbi, likovnoj umjetnosti. Govorimo o vjerojatnosti, ne o sigurnosti jer ne postoji gen za poduzetništvo poput, primjerice gena, koje će vam odrediti boju očiju i ostalih fizičkih karakteristika. 

Na koje načine na vašem fakultetu potičete poduzetništvo u studentima?
Trudimo se da oni postanu svjesni svojih potencijala i da ideja poduzetništva bude popularna među našim polaznicima, razgovaramo s njima, individualno i u grupama. To je problem u mnogim kontinentalnim europskim zemljama koje nisu svjesne vrijednosti i važnosti poduzetništva i važnosti  razvijanja poduzetničkog duha kod ljudi. Hrabrost, ekstrovertiranost, kreativnost , potreba za dokazivanjem sve su to osobine koje su potrebne za uspješnog poduzetnika. Iz toga proizlazi da mi na fakultetima i u obrazovnim institucijama pokušavamo aktivirati taj potencijal. To nisu osobine koje dolaze same od sebe, treba ih razvijati i poticati. Nedavno smo imali projekt u kojem smo poslali naše studente u škole da djeci približe poduzetništvo i ideju da samostalno naprave projekt, pokažu inicijativu i da nađu kreativno rješenje.  Poduzetništvo treba razvijati od malih nogu.

Kako biste vi objasnili što danas znači biti poduzetnik?
Ključne su dvije stvari, uočiti priliku, a kad to učinite, aktivirati se i iskoristiti je i to tako da iz toga izvučete najbolje što možete i znate. Bez toga niste poduzetnik. Ne smijete razmišljati o tome kako netko bi mogao iskoristit tu priliku, vi morate biti ti koji će je iskoristiti. Tržišta i stanje na tržištu stvaraju prilike i vi ih samo trebate naći i biti odvažni. Ipak, ne treba ići ni u krajnosti jer u poduzetništvu ne trebate biti kockari, već svaki korak promisliti i tražiti pomoć ako je potrebno. Magične formule  i recepta nema, ali hrabrost je ključna. 

Napravili smo istraživanje s našim studentima, mjerili smo njihove sposobnosti prepoznavanje prilike na vrlo standardizirani način, i zatim smo to ponovili nakon što su proveli semestar u inozemstvu. Čak 70% njih pokazalo je razvijenije sposobnosti nakon tog semestra. Kasnije smo napravili isto testiranje i s onima koji nisu proveli semestar vani i u drugom mjerenju nije bilo promjene. To je dokaz da iskustvo mijenja vašu percepciju i sposobnosti, kad vidite nešto novo, nove prilike tržišta i stvaranja novih proizvoda. Ti rezultati su posebno zanimljivi jer se danas na migracije gleda kao na nešto loše što moramo zaustaviti, a to je zapravo samo jedan od načina stvaranja boljih poduzetnika i širenja njihovih znanja. 

Na koje načine pomažete svojim studentima koji imaju stvarne i razrađene poduzetničke ideje, startupe ili proizvode?
Uz mene je cijeli tim ljudi koji pomaže takvim studentima, imamo centar koji je posvećen ranoj fazi razvoja poduzetništva. To nije inkubator, jer njih imam puno po Austriji, mi smo više za početni razvoj ideja. Podrška smo im u razvoju ideje do finalnog proizvoda, savjetujemo ih, ohrabrujemo ih da nađu tim jer je tako lakše razraditi ideju. Radimo i na projektima sa samim poduzetnicima i naše studente šaljemo njima, provedu semestar tamo i uče. 

Ulažete li vi kao fakultet u startupe?
Ne. Osobno sam protiv toga jer smatram da bismo time usporili njihov razvoj, nije na nama da investiramo u njih nego da ih naučimo kako da sami dođu do toga.

hr Sat Jan 19 2019 10:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .