Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5863cc371eea8fad9c8b466e/80
Foto: D.N.

Baladasar: "Dobrović nas ucjenjuje! Sufinanciranje sanacije Karepovca uvjetuje izgradnjom sortirnice, kompostane i pogona za obradu komunalnog otpada!"

Gradonačelnik Splita ističe kako je njemu ponuda Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost neprihvatljiva, a za idući četvrtak najavio je tematsku sjednicu Gradskog vijeća o ovom problemu
Ivo Baldasar rekao je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu uvjetovao sufinanciranje sanacije odlagališta Karepovac ako potpišu ugovor po kojem se Grad na Karepovcu obveže izgraditi mobilnu sortirnicu, kompostanu i pogon za obradu komunalnog otpada do otvaranja Lećevice. Grad bi to, procjenjuje gradonačelnik, koštalo između 50 i 80 milijuna kuna, za izgradnju bi trebalo barem dvije godine, a prema planovima prva faza Lećevice bi trebala biti gotova početkom 2019. godine, a druga 2020.

- To znači da se od nas traži da promijenimo GUP, prođemo cijelu proceduru, potrošimo 50 do 80 milijuna kuna za pogon koji bi trajao šest mjeseci, jer bi prema planovima, u to vrijeme trebala krenuti Lećevica. Meni je to neprihvatljivo, ali konačnu odluku će donijeti vijećnici na tematskoj sjednici Vijeća koja je zakazana za 23. veljače - najavio je Baldasar.

Upozorava da u slučaju da Grad prihvati takvu ponudu da se Karepovac nikada neće zatvoriti i da će i dalje jednim dijelom ostati aktivan kao sortirnica, prebiralište, kompostana i pretovarna stanica.

- To nije sanacija Karepovca kakvu smo zamislili i predvidjeli u GUP-u, da to bude zelena površina. Usto, morali bi troškove te izgradnje predvidjeti u proračunima. Morali bi napraviti niz postupaka, među kojima je idejno rješenje koje očekujemo za nekoliko dana i koje bi nam trebalo pokazati koliko bi zemljišta trebali otkupiti. Dakle, morali bi ići u otkup zemljišta, ugovore s vlasnicima, procjenu, trebali bi dobiti suglasnost Gradskog vijeća i  moramo imati novce. Oni govore o mobilnoj tehnologiji, ali ljudi koji se u to razumiju kažu da to ne može biti mobilna tehnologija. Uostalom, da je i moguće tu tehnologiju prebaciti u Lećevicu postavlja se pitanje tko će to platiti? – pita se gradonačelnik.

Na sjednicu u idući četvrtak će pozvati predstavnike Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predstavnike ekoloških udruga i Županije.

- Mi ćemo im ponuditi rješenje u tri faze. Prva je kompletna sanacija deponija kako smo ga predvidjeli, druga je da na sebe preuzimamo samo početak postupka priprema za moguću gradnju kompostane, sortirnice i prebirališta, ali nećemo preuzeti obvezu gradnje i treća je da kada se odluči što će biti s Lećevicom tada ćemo odlučiti što ćemo na Karepovcu. Pripremne radnje koštaju desetak milijuna kuna. Međutim, problem je ako to i napravimo kuće su na 100 metara udaljenosti – upozorava Baldasar te napominje da u slučaju da se prihvati uvjet Fonda Karepovac nikada ne bi mogao biti zelena površina.

-Tko će se igrati pored kompostane?! Sumnja da oni na ovaj način od Karepovca žele napraviti Lećevicu ostaje u zraku, ali ja mislim da im to nije namjera, nego da je problem što oni ne razumiju da je to u dijelu Splita koji je okružen kućama i da mi imamo odgovornost prema stanovnicima i moramo ga zatvoriti – rekao je Baldasar.

Dodao je kako ga je ministar Dobrović na sastanku savjetovao da se za sva pitanja oko mobilne tehnologije obrati tvrtki Technics koja ima iskustva u izgradnji takvih postrojenja, ali je naglasio kako nije uvjetovao da eventualni projekt na Karepovcu radi ta firma.

- Moje mišljenje je da mi takvu tehnologiju ne možemo primijeniti u Splitu. Govorimo o Splitu koji ima između 50 i 55.000 tona otpada godišnje, a s ostalima koji odlažu na Karepovcu to dođe na 100.000 tona. Kompostana sigurno ne može biti mobilna, razvrstaonica komunalnog otpada za 100.000 tona ne može biti mobilna. Mene brine dio što oni ne razumiju da je to nepotrebno. Nama je rješenje uvijek bila Lećevica, a ona je evidentno blokirana od strane Fonda i Ministarstva. Po pitanju Lećevice vjerujem stručnjacima. Sva istraživanja do sada kažu da neće doći do zagađenja – ističe Baldasar koji nema ništa protiv da se provede još jedno trasiranje.

- U Vladi su Most i HDZ, a ne mogu se dogovoriti oko ničega. Mi smo kolateralna žrtva. Meni ovo izgleda kao ucjena, ucijeniti jedan veliki grad na ovaj način, očito imaju problema s financiranjem i obvezama koje su preuzeli od EU i sada pokušavaju uskladiti nešto što nije moguće – zaključio je gradonačelnik.



Facebook komentari

hr Tue Feb 14 2017 13:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9729db473985bdd8b4568/80

"Trogirskoj kamenoj enciklopediji" 5.8 milijuna kuna iz EU fondova

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije.

Grad Trogir je u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i resornih Ministara, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek, Gari Kapellija, Milana Kujundžića i Ravnatelja SAFU-a, Tomislava Petrica, potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva KK.06.1.1.01 – „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020", za projekt apliciran u veljači 2016. godine, pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, od čega je 80% bespovratnih europskih sredstava. U ime Grada Trogira potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić i pročelnica U.O. za EU fondove i gospodarski razvoj, Patricia Pavlov, piše trogirskiportal.hr.

Naime u Banskim dvorima je tom prilikom potpisano ukupno 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“, za koje su ugovore potpisale 4 županije, u ukupnoj vrijednosti 24,5 mil. kuna, dok se ostalih 8 ugovora odnosilo na ugovore unutar Poziva „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, ukupne vrijednosti 18,5 mil. kuna. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i predstavnici korisnika navedenih ugovora.

Predsjednik Vlade istaknuo je tom prilikom da se potpisivanjem ovakvih ugovora konkretizira članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kroz povećanje apsorpcijske sposobnosti. Istaknuo je uvjerenje da će i ovo današnje potpisivanje biti poticaj drugim jedinicama lokalne i područne samouprave da se prijave na natječaje i pripreme kvalitetne projekte kroz koje se vidi prava svrha i korist europskih fondova. Čestitao je svima koji su sudjelovali u pripremi ovih projekata i ugovora te zaključio da će ovi ugovori iz područja zdravstvene zaštite i kulturne baštine u konačnici imati i pozitivan efekt na hrvatski turizam.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je da što se tiče Pripreme i provedbe Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, radi se o pozivu namijenjenom prijaviteljima čiji projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine mogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih i turističkih izdataka. 

U ime 4 nazočne županije riječi zahvale uputio je Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, dok se u ime 8 potpisnika u okviru poziva za obnovu kulturne baštine, kao potpisnik s najvišom pojedinačnom vrijednošću potpisanog Ugovora, u visini od 5,8 milijuna kuna,  nazočnima obratio gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić, koji je tom prilikom istaknuo da je doista sreća svih potpisnika i njega osobno, što su dobili ova nepovratna sredstva. Zahvalio je svim nadležnim državnim tijelima što su prepoznali aplicirane projekte, dotaknuvši time kako dimenziju kulture i kulturne baštine, koju smo nasljedili od naših predaka i koju moramo očuvati i uljepšati kako bismo je predali idućim generacijama, ali i dimenzija turizma kojeg ove sredine žive svaki dan. Ovo je faza A, faza izrade projektne dokumentacije, te je naglasio kako će se odmah prionuti poslu, da ti projekti budu što prije dovršeni, čime bi se ostavio preduvjet za aplikaciju sljedeće faze, faze aplikacije za bespovratna sredstava s ciljem saniranja ovih objekata i privođenja onoj svrsi koja će biti samoodrživa i koja će biti na ponos sviju nas. Istakao je i kako je riječ o vrlo važnoj pomoći  za jedinice lokalne samouprave, posebice stoga što su njihovi proračuni opterećeni  mnogim davanjima i dubiozama, ali i premali da bi mogli realizirati ovako značajne projekte.

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije. 

Partneri na ovom projektu su Muzej grada Trogira i TZ grada Trogira. Projektna dokumentacija obuhvaća oko 40-ak projekata, studija i elaborata podijeljenih u nekoliko komponenti, od provedbe istražnih radnji, konzervatorske studije, konstruktivne sanacije, izrade projekata namjene, uređenja i opremanja, rezidencijalne rasvjete, plana upravljanja i sl. Izradom predmetne dokumentacije stvoriti će se nužni preduvjeti za pristupanje samoj sanaciji i obnovi svih vrijednih kulturnih dobara, kako u smislu očuvanja vrijedne kulturne baštine ali i njihovog stavljanja u funkciju razvoja turizma, sa svim multiplikativnim efektima koje ono sa sobom donosi.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 22:18:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/581679191eea8fb28b8b4574/80
Foto: Ilustracija

Ovogodišnji Noćnjak održan u Jelsi na otoku Hvaru

Majka i hraniteljica, trajna inspiracija pjesnika, slikara i umjetnika svih vrsta maslina, 19-tu je godinu za redom povezala brojne maslinare i uljare
Noćnjak 2017. održao se u Adriatik Hotelu Hvar u Jelsi gdje su uručena priznanja za izgled i kvalitetu te proglašeni šampioni, piše portal Kaštela.org.

Općina Jelsa, kao dobitnik Zlatne amfore Noćnjaka za doprinos razvoju maslinarstva, svakom je dobitniku srebrnih i zlatnih medalja poklonila po jednu sadnicu masline. 

Dodjeli priznanja nazočili su brojni ugledni gosti i uzvanici, a s posebnim oduševljenjem nazočnih dočekana je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU,koja je dodijelila nagrade najboljima, "Zlatnu amforu noćnjaka".

Nazočili su i  maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Italije koji su ovoj manifestaciji dali jednu notu više. Na "Noćnjaku 2017" aktivno su sudjelovale predstavnice Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Zahvala i podrška, upućena je i talijanskim maslinarima, među kojima su neki i napustili Italiju, te podigli svoje maslinike na području Hrvatske i odlučili svoju proizvodnju i život nastaviti upravo na otoku Hvaru.

Sudeći prema broju dostavljenih uzoraka maslinovih ulja, Slovenija je prepoznala Noćnjak kao izvrsnu manifestaciju. Vrijedni slovenski maslinari dugogodišnji su sudionici i prijatelji Noćnjaka, a zahvaljujući tome, može se reći da se mogu ponositi kvalitetom svojih maslinovih ulja.

Šampioni Noćnjaka 2017

Titule šampiona zasluženo su osvojili: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" - Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja.

Dok su priznanja otišla u ruke: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje više sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod.

Viešampioni i Šampioni, uz pehar i diplomu, dobili su i poklon tvrtke Novocommerce International, koje im je dodijelio direktor tvrtke, Thom Gady koji je rekao i nekoliko riječi. Svečano uručivanje priznanja, proglašenje i bal šampiona Noćnjaka 2017. očekivano je privuklo najveću pozornost sudionika manifestacije, koju je gospodin Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenio najuspješnijom do sada.



Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

Kuščević posjetio gradilište ceste na Braču

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u ponedjeljak je s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije posjetio gradilište prometnice Nerežišća-Vela Farska-Bol čijim će se skorašnjim završetkom, kako je rečeno, poboljšati prometna povezanost sjevernog i južnog dijela otoka Brača.

"Ova prometnica je prevažan projekt za Brač, posebice za općine Nerežišća i Bol jer će se njenim završetkom otvoriti perspektive za zdravstveni turizam, razvoj marine, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te maslinarstva i vinogradarstva na ovom otoku," rekao je ministar Kuščević.

Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja je istaknuo kako se radio oko 4 kilometra građevinski iznimno zahtjevne dionice jer počinje na nadmorskoj visini od 280 metara i spušta se gotovo do mora.

"U izgradnju ove prometne dionice investirali smo deset milijuna kuna," rekao je župan Ževrnja.

Ravnatelj splitsko-dalmatinske Županijske uprave cesta (ŽUC) Petar Škorić je kazao kako se završetak asfaltiranja očekuje do početka turističke sezone. 

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:01:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d95181b473986cdc8b45b6/80

U Zagrebu održana svečana konferencija u povodu 10. godišnjice Europskog istraživačkog vijeća

Svečana konferencija u povodu 10. obljetnice Europskog istraživačkog vijeća (ERC) održana je u Zagrebu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

ERC je dio vrlo kompetitivnog programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Obzor 2020. te se putem njega potpora dodjeljuje samo najboljima od najboljih, uz koje se vežu neka od najvećih znanstvenih otkrića. U proteklih 10 godina sredstvima ERC-a financirano je ukupno 7.000 vrhunskih znanstvenih projekata.. Među njima su istraživanja šestero nobelovaca te dobitnika drugih prestižnih nagrada, istaknula je prof. dr. sc. Angela Liberatore, voditeljica Odjela za društvene i humanističke znanosti Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA).

Sredstva ERC-a u proteklih deset godina dobila su tri projekta hrvatskih znanstvenika koji se provode u Hrvatskoj. Riječ je o cijenjenim znanstvenicima, profesoricama Ivi Tolić (IRB) i Vernesi Smolčić (PMF UNIZG) te profesoru Stipanu Jonjiću (MF UNIRI). Uz njih, ERC financira i 18 projekata hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.

Osobito sam ponosan na aktivno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika jer se Hrvatska može pohvaliti trima projektima na domaćim znanstvenim institucijama koja se provode uz potporu Europskoga istraživačkog vijeća. Premda je za relativno malu zemlju to znatan uspjeh, vjerujem da će u budućnosti još više znanstvenika razvijati svoje projekte na ovakav način, naglasio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić otvarajući konferenciju.

Ulaganje u istraživanje i obrazovanje najbolje je ulaganje u rast i razvoj zajednice zemalja Europske unije – u rast i razvoj i društava i gospodarstava. U središtu razvoja naših društava valja biti ulaganje u čovjeka, u ovom pogledu u znanstvenike. Sposobnost Europe da dalje razvija svoja društva te proizvodi i stvara rast i radna mjesta u budućnosti uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i poticanja prvorazrednih znanstvenika, rekao je ministar te poručio da će posebnu pozornost posvetiti unapređivanju normativnoga okvira u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, uz poseban naglasak na osiguranje dostojnoga statusa znanstvenika i istraživača svih dobnih skupina te povećanje financiranja za programe i projekte, opremu i infrastrukturu.

Akademik Slobodan Vukičević i akademkinja Milena Žic Fuchs usporedili su načela odlučivanja u ERC-u i mogućnost primjene istih modela u financiranju hrvatskih nacionalnih znanstvenih projekata, kao i status društveno-humanističkih znanosti u okviru ERC-a i programa Obzor 2020.

Održan je i okrugli stol „Potpora izvrsnim istraživačima diljem Europe – uspješne priče iz Hrvatske: dosadašnji izazovi i potencijali za budućnost“. U raspravi koju je moderirao dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, sudjelovali su hrvatski znanstvenici dobitnici potpora ERC-a prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ana Sunčana Smith i prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, prof. dr. sc. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Miroslav Požek, voditelj Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 19:54:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .