Ivo Baldasar rekao je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu uvjetovao sufinanciranje sanacije odlagališta Karepovac ako potpišu ugovor po kojem se Grad na Karepovcu obveže izgraditi mobilnu sortirnicu, kompostanu i pogon za obradu komunalnog otpada do otvaranja Lećevice. Grad bi to, procjenjuje gradonačelnik, koštalo između 50 i 80 milijuna kuna, za izgradnju bi trebalo barem dvije godine, a prema planovima prva faza Lećevice bi trebala biti gotova početkom 2019. godine, a druga 2020.

- To znači da se od nas traži da promijenimo GUP, prođemo cijelu proceduru, potrošimo 50 do 80 milijuna kuna za pogon koji bi trajao šest mjeseci, jer bi prema planovima, u to vrijeme trebala krenuti Lećevica. Meni je to neprihvatljivo, ali konačnu odluku će donijeti vijećnici na tematskoj sjednici Vijeća koja je zakazana za 23. veljače - najavio je Baldasar.

Upozorava da u slučaju da Grad prihvati takvu ponudu da se Karepovac nikada neće zatvoriti i da će i dalje jednim dijelom ostati aktivan kao sortirnica, prebiralište, kompostana i pretovarna stanica.

- To nije sanacija Karepovca kakvu smo zamislili i predvidjeli u GUP-u, da to bude zelena površina. Usto, morali bi troškove te izgradnje predvidjeti u proračunima. Morali bi napraviti niz postupaka, među kojima je idejno rješenje koje očekujemo za nekoliko dana i koje bi nam trebalo pokazati koliko bi zemljišta trebali otkupiti. Dakle, morali bi ići u otkup zemljišta, ugovore s vlasnicima, procjenu, trebali bi dobiti suglasnost Gradskog vijeća i  moramo imati novce. Oni govore o mobilnoj tehnologiji, ali ljudi koji se u to razumiju kažu da to ne može biti mobilna tehnologija. Uostalom, da je i moguće tu tehnologiju prebaciti u Lećevicu postavlja se pitanje tko će to platiti? – pita se gradonačelnik.

Na sjednicu u idući četvrtak će pozvati predstavnike Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predstavnike ekoloških udruga i Županije.

- Mi ćemo im ponuditi rješenje u tri faze. Prva je kompletna sanacija deponija kako smo ga predvidjeli, druga je da na sebe preuzimamo samo početak postupka priprema za moguću gradnju kompostane, sortirnice i prebirališta, ali nećemo preuzeti obvezu gradnje i treća je da kada se odluči što će biti s Lećevicom tada ćemo odlučiti što ćemo na Karepovcu. Pripremne radnje koštaju desetak milijuna kuna. Međutim, problem je ako to i napravimo kuće su na 100 metara udaljenosti – upozorava Baldasar te napominje da u slučaju da se prihvati uvjet Fonda Karepovac nikada ne bi mogao biti zelena površina.

-Tko će se igrati pored kompostane?! Sumnja da oni na ovaj način od Karepovca žele napraviti Lećevicu ostaje u zraku, ali ja mislim da im to nije namjera, nego da je problem što oni ne razumiju da je to u dijelu Splita koji je okružen kućama i da mi imamo odgovornost prema stanovnicima i moramo ga zatvoriti – rekao je Baldasar.

Dodao je kako ga je ministar Dobrović na sastanku savjetovao da se za sva pitanja oko mobilne tehnologije obrati tvrtki Technics koja ima iskustva u izgradnji takvih postrojenja, ali je naglasio kako nije uvjetovao da eventualni projekt na Karepovcu radi ta firma.

- Moje mišljenje je da mi takvu tehnologiju ne možemo primijeniti u Splitu. Govorimo o Splitu koji ima između 50 i 55.000 tona otpada godišnje, a s ostalima koji odlažu na Karepovcu to dođe na 100.000 tona. Kompostana sigurno ne može biti mobilna, razvrstaonica komunalnog otpada za 100.000 tona ne može biti mobilna. Mene brine dio što oni ne razumiju da je to nepotrebno. Nama je rješenje uvijek bila Lećevica, a ona je evidentno blokirana od strane Fonda i Ministarstva. Po pitanju Lećevice vjerujem stručnjacima. Sva istraživanja do sada kažu da neće doći do zagađenja – ističe Baldasar koji nema ništa protiv da se provede još jedno trasiranje.

- U Vladi su Most i HDZ, a ne mogu se dogovoriti oko ničega. Mi smo kolateralna žrtva. Meni ovo izgleda kao ucjena, ucijeniti jedan veliki grad na ovaj način, očito imaju problema s financiranjem i obvezama koje su preuzeli od EU i sada pokušavaju uskladiti nešto što nije moguće – zaključio je gradonačelnik.

Sutra se za sav promet zatvara tunel “Marjan“, a zabrana prometovanja nasnagu stupa u 17 sati i trajat će do nedjelje, 23. travnja do 5 sati.

U sklopu redovnog održavanja u tunelu će se prati oplate, sanirati rasvjeta, obnoviti signalizacija i popraviti ventilacijski sustav. Promet će su u međuvremenu odvijati alternativnim putem, prometnicom oko Marjana.

Mole se vozači za strpljenje i poštivanje privremene prometne signalizacije.

On je jučer na Županijskom sudu u Zadru potvrdio kako je moguće da su vatrogasci tog kobnog dana dvaput gorjeli, piše Zadarski.

Kniewald je to rekao nakon što ga je otac stradalog vatrogasca Igor Marinović pitao je li to moguće s obzirom da se ne zna što se dogodilo s vatrom nakon posljednjeg SOS poziva vatrogasaca upućenog u 15:20 sati, piše index.hr.

"Ne može se isključiti mogućnost dvostrukog gorenja"

- Ne postoji južni krak požara na fotografijama koje mi imamo. Što se desilo s vatrom nakon zadnjeg SOS poziva, ne znamo - rekao je Marinović, otac preminulog Ivana.

Kniewald je potvrdio kako se ne može isključiti teorija da su vatrogasci gorjeli dvaput jer, kako je rekao, postoji mogućnost da je čelo južnog kraka požara progrediralo većom brzinom od stražnjeg dijela.

- Moglo je tako klancem najprije proći čelo požara, a onda zadnji krak. Ne može se isključiti mogućnost da su zbog toga vatrogasci gorjeli dvaput - zaključio je geolog Kniewald na suđenju Draženu Slavici.

Imali su sedam do deset sekundi za bijeg 

Prije nego što ih je u klancu iznad uvale Šipnat 30. kolovoza 2007. godine sustigla nezapamćena toplina, koja se prema njima kretala brzinom od 40 metara u sekundi, vatrogasci su imali svega sedam do deset sekundi za bijeg. 

Brzina vruće mase čija je temperatura dosezala i dvije tisuće stupnjeva koja ih je sustigla dok su se kretali prema kruški s vodom, razvila se nakon što je požar u klancu došao u eruptivnu fazu što se dogodilo u trenutku dok su vatrogasci prolazili posljednjih 420 metara klanca.

U trenutku kad se erupcija topline počela kretati prema njima vatrogasci su od te vruće mase bili udaljeni oko 280 metara, moglo se doznati od jedanaest vještaka i znanstvenika iz dva istraživačka tima koji su u srijedu odgovarali na pitanja suca Borisa Radmana o okolnostima nezapamćene vatrogasne tragedije u Hrvatskoj. 

Skrenuli su na zapovijed Dine Klarića 

Jesu li neposredno prije fatalnog trenuka mogli vidjeti što im je "za petama" odnosno jesu li "gledali smrti u oči", nije se moglo sasvim razjasniti. 

- Vatrogasci su se, dok su bili u klancu, mogli okrenuti i vidjeti položaj plamena južnog kraka požara s eruptivnim efektom, a je li bilo dima ne znamo - rekao je Kniewald. Dodao je kako su im životi postali konkretno ugroženi tek nakon što su skrenuli u klanac kroz koji su išli po krušku s vodom. 

Tamo su, naime, skrenuli odlukom zapovjednika požarišta na terenu Dine Klarića, kako bi izbjegli sjeverni krak požara. No, nisu znali da postoji i južni krak požara, koji se sa sjevernim spojio nakon što su kročili u sudbonosni klanac.

Požar su trebali gasiti kanaderi i helikopteri 

- Ne može se zaključiti je li bio prosjeka kroz koji su vatrogasci mogli prijeći na opožarenu površinu i je li taj sjeverni požar bilo uopće moguće preskočiti. Na to pitanje ne možemo dati odgovor, ali je očito da su vatrogasci sa zapovjednikom odlučili skrenuti u klanac kako bi zaobišli sjeverni krak požara - rekao je Kniewald. 

Vještaci su zaključili i kako su vatrogasci iz helikoptera mogli vidjeti klanac, te da kruška s vodom nije bila spuštena na mjesto adekvatno za gašenje požara jer je riječ o minimalnoj površini za slijetanje. Da je požar ugašen u roku od 30 minuta ne bi se niti proširio Kornatom, a u začetku ga je trebao ugasiti Nacionalni park Kornati ili radnici koji su izvodili radove na Karauli. No, oni nisu imali osiguranu protupožarnu zaštitu. 

Kad se požar već razbuktao, trebale su ga gasiti zračne snage, odnosno minimalno dva kanadera i dva helikoptera. Dok su bili na tlu, vatrogasci nisu mogli vidjeti kanader niti s njim stupiti u kontakt, ali su to mogli učiniti dok su bili u helikopteru, utvrdili su vještaci.